Koliko sjedenje narušava vaše zdravlje
Sjedenje je postalo stil života, duže se traje obrazovanje (nego prije 100 ili 50 godina), sve više ljudi radi u uredima i sličnim poslovima koji uključuju cjelodnevno sjedenje… Kod kuće sve više vremena se provodi sjedeći. Kako to sjedenje utječe na naš organizam i koji su rizici.
Koji su rizici previše sjedenja
Znanstvenici su odavno otkrili vezu između dugotrajnog sjedenja i mnogih zdravstvenih oboljenja, uključujući pretilost, dijabetes, visok krvni tlak, visok šećer u krvi, prekomjerno nakupljanje masnoća i visoku razinu kolesterola.
Previše sjedenja povećava i rizike smrtnosti od kardiovaskularnih oboljenja i nekih vrsta raka.
U nedavnom istraživanju uspoređeni su podaci osoba koje provedu pred ekranima manje od 2 sta dnevno i onih koji pred ekranom provedu više od 4 sata svog slobodnog vremena. Došlo se do rezultata koji su zabrinjavajući. Osobe iz druge skupine imele su za 50 posto veće rizike umiranja neovisno o razlogu, a oko 125 posto veće rizike obolijevanja od kardiovaskularnih problema ili srčanog udara.
Ali nije problem u ekranima, ako ste pomislili, problem je u dugotrajnom sjedenju i smanjenom kretanju. Stoga kad god imate priliku radije se ustanite umjesto da sjedite. Znanstvenici kažu da preporuka od pola sata tjelovježbe dnevno jednostavno više nije aktualna, jer današnje vrijeme se mnogo više sjedi nego kada je ta preporuka kreirana.
Morate dati sve od sebe da se aktivirate. Čak i kratkotrajna pauza je dobrodošla. Pokušajte osmisliti što više načina za kretanje npr:
– dok razgovarate ne telefon ustanite
– ako morate sjediti za radnim stolom većinu radnog vremena, dio posla prebacite za visoki šank stol za kojim možete stajati.
– koristite stube umjesto lifta
– isprobajte fitnes loptu za sjedenje umjesto stolca
– protegnite noge povremeno
– napraviti par iskoraka ili čučnjeva, svaki se računa
– nemojte sve držati pri ruci
– prebacite se na Wii umjesto kompjuterskih igrica
Utjecaj kretanja, pa čak i potpuno opuštenih pokreta je vrlo značajan. Za početak ćete odmah osjetiti promjenu, gubitak na težini i povećanje energije.
Što manje sjedite to ćete duže živjeti
Ako smanjite sjedenje pred televizorom možete produžiti svoj očekivani životni vijek za do 13 godina.
Nekoliko neovisnih studija pokazalo je kako sjedenje ispred televizije uzrokuje stanja poput dijabetesa i srčanih oboljenja, te svih bolesti koje se povezuju s pretilošću.
Aktivnost, mnogo se puta ponavljalo do sada, znači zdravlje.
Stoga stručnjaci donose savjete:
– Odrasle osobe trebaju biti aktivne svaki dan, minimalno 90 minuta. A aktivnost ne podrazumijeva gledanje sporta na televiziji ili igranje video-igrica. Pod aktivnošću se misli na šetnju, pospremanje stana, vožnju biciklom i sl.
– Dodatno osobe se trebaju baviti nekim sportom ili vježbati u fitnes centrima. Tjelovježba može biti ravnomjerno raspoređena tijekom cijelog tjedna ili se bazirati na dvije ili tri velike sesije. To uključuje najmanje 180 minuta tjedno umjerenog bavljenja sportom ili tjelovježbom ili 90 minuta bavljenja tjelovježbom jakog intenziteta poput tenisa i sl.
Što još dobivate aktivnim životom?
– Energiju – Tjelovježba vam daje energiju kako biste mogli provoditi kvalitetno vrijeme s obitelji i prijateljima.
– Kontrolira ćudljivost – Aktivnost smanjuje stres, anksioznost i depresiju.
– Bolji san – Tjelovježba poboljšava san.
– Bolje performanse – Ako ste u boljoj kondiciji to ćete bolje izvoditi poslove, lakše se koncentrirati…
– Bolje samopouzdanje – Tjelovježba daje snagu, stamniju, fleksibilnost, bolji izgled i samokontrolu.
Dugotrajno sjedenje uzrokuje probleme
Osobe koje vode sjedilački način života imaju za 40 posto veće rizike u odnosu na aktivne osobe, kažu nova znanstvena istraživanja.
Prosječna odrasla osoba provodi oko 90 posto svog slobodnog vremena sjedeći pred ekranima, a takav život uzrokuje kardiovaskularne bolesti.
Ovi rezultati samo su dio velikog petogodišnjeg istraživanja koje je započelo, a kojim će se istražiti povezanost načina života, zdravlja i lijekova, a u kojem će sudjelovati 265 tisuća osoba.
Sjedački način života ubrzava starenje
Osobe koje su fizički aktivnije u svoje slobodno vrijeme biološki su mlađe od osoba koje uglavnom vrijeme provode sjedeći, tvrdi se u novom britanskom istraživanju.
„Sjedački način života potiče nastanak bolesti povezanih s procesom starenja i prerane smrti. A neaktivnost skraćuje životno očekivanje, ne samo na način da stvara predispozicije za bolesti povezane sa starenjem, nego također utječe i na sam proces biološkog starenja organizma“, izjavio je autor provedene studije Lynn F. Cherkas.
Istraživanje je provedeno tako što je promatrano 2.400 blizanaca, te su analizirani njihovi podaci o tjelesnoj aktivnosti i biološkom starenju organizma. Uočeno je kako su oni koji su vodili aktivniji život značajno sporije starjeli.
Vezano:
Odgovori