Koliko nam aktivnosti treba i kako biti aktivniji [ ZDRAVLJE ]

Koliko nam aktivnosti treba i kako biti aktivniji

Dokazano je kako hodanje liječi mnoge bolesti poput depresije, još više ih prevenira (srčana oboljenja, dijabetes itd.), a najnovija istraživanja pokazuju kako žene koje redovito hodaju imaju manje rizike razvoja i raka dojke. Ipak, svi se slažu, nismo aktivni koliko bi trebali biti.

Znanstvenici kažu kako bismo se trebali kretati minimalno 90 minuta dnevno želimo li imati zdrav organizam. Ranije preporuke od po 60 minuta 3 puta tjedno, kažu, više nisu važeće, budući da većina osoba glavninu vremena provodi sjedeći, za razliku od ranijih generacija čiji je životni stil uključivao ipak nešto više kretanja.

Stručnjaci kažu kako se u te aktivnosti mogu ubrojiti šetnja, kućanski poslovi, vrtlarenje, vožnja biciklom i slično, a bilo bi dobro uz tih dnevnih 90 minuta, odvojiti tri puta tjedno sat vremena za bavljenje intenzivnijom tjelovježbom ili nekim sportom.

S godinama treba povećavati tjelesnu aktivnost

Nekoliko znanstvenih studija pokazalo je kako zdrava prehrana i životni stil mogu utjecati na sprječavanje mnogih bolesti, a posebno razvoja raka i srčanih oboljenja.

Nažalost, kako osobe stare njihov metabolizam usporava, ako još uz to ne promijene prehrambene i životne navike brzo će doći do debljanja, a debljanje u kombinaciji s neaktivnošću predstavlja veliki zdravstveni rizik.

Istraživanja provedeno na 99.000 žena pokazalo je kako one koje su se nakon 35-te udebljale imaju gotovo 1,5 puta veće rizike razvoja raka dojke, a to nije jedina bolest čiji se rizici povećavaju s povećavanjem težine. Žene koje vježbaju pet puta tjedno smanjuju rizik srčanog napada za 41%, žene koje vježbaju tri puta za oko 32%.

Zbog toga bi trebalo s godinama promijeniti životni stil, te postajati sve aktivniji.

Djeca mlađa od 6 godina moraju biti aktivna minimalno 3 sata

Velike organizacije u tri države (Australija, SAD i Velika Britanija)  donijele su preporuku prema kojoj bi djeca mlađa od 6 godina trebala imati minimalno 3 sata fizičke aktivnosti.

Tri različita i neovisna istraživanja koja su provedena u ovim zemljama dala su gotovo identične rezultate iz kojih su proizašle preporuke.

Tri sata su minimum koji djetetu treba da bi razvilo dobre psihofizičke sposobnosti, a ne odnose se na izbjegavanje debljine i pretilosti, za što je potrebno provoditi dodatne programe.

Aktivnosti mogu biti tjelovježba prilagođena dječjoj dobi ili aktivnosti kroz igru.

Povećajte aktivnost u skladu sa stilom života

Često se žalimo kako ni za što nemamo vremena, a posebno ne za vježbanje. Stalno smo u nekoj gužvi i strci. Međutim vježbanje, iako ga znamo tako doživljavati, nikad nije gubitak vremena, ono bi trebalo biti važan segment bez obzira na vaš životni stil. Ovisno o njemu možda biste trebali razmisliti o slijedećim idejama:

Ako ste zaposleni

Prošećite za vrijeme pauze. Pokušajte pronaći tri različite «staze» za šetnju i varirajte tijekom tjedna. Jedna od ruta vam može biti spuštanje i penjanje natrag stubama radite li u visokoj zgradi. Posebno je možete iskoristiti za vrijeme kišnih dana.

Radite grupne sastanke. Često nema razloga za jedan na jedan sastančenja. Na taj način ćete uštedjeti dosta vremena.

Promovirajte u uredu zdrav život. Nagovorite šefa da vam osigura besplatne tretmane u wellness centrima ili bar besplatnu teretanu.

Na posao i s posla pješačite. Živite li predaleko, parkirajte nešto dalje od ureda ili iziđite stanicu dvije ranije.

Ako ste domaćica

Vježbajte s djecom. Odvedite ih na bazen ili igrajte badminton s njima u lokalnom parku.
Za djecu pronađite aktivnosti u klubovima koje omogućavaju i starijima nekakvu aktivnost. Kafić se ne ubraja.

Dijete vodite pješice u školu. Ne samo da će pomoći vama nego će i kod djeteta razviti naviku zdravog života.

Pitajte dijete što biste mogli učiniti kako biste bili aktivniji. Iznenadit će vas koliko ćete pametnih prijedloga dobiti. Dječji mozak je nesputaniji i puno kreativniji.

Ako ste student

S kolegama se uključite u sportske aktivnosti. Na taj način ćete imati priliku za vrijeme aktivnosti razgovarati o studiju. Najbolje izaberite nešto u čemu se niste ranije okušali.
Informirajte se o zdravom životu. Što više znate, više izbora imate.

Umjesto na kavi s prijateljima se nalazite na nekoj aktivnosti. Fitnesu, košarci, nogometu, shopingu…

Ako ste orijentirani na dom (ako većinu vremena provodite u kući, stanu)

Ne planirajte velike kupovine. Na taj način ćete češće morati prošetati do dućana.

Promotrite na koji način možete biti aktivniji u stanu. Stube iskoristite za vježbanje, brinite se o biljkama, uredite mali vrt… dobro bi bilo da sakrijete daljinski upravljač.

Uključite se u društvene aktivnosti u svojoj lokalnoj zajednici. To ne mora biti aerobik ili sl. Uključite li se u npr. neko ekološki osviješteno udruženje  na neprimjetan ćete način povećati aktivnost.

Još 5 dodatnih savjeta kako povećati aktivnost
-1- Vježbajte i po malo

Ako nemate vremena za 30-minutnu tjelovježbu napravite nekoliko čučnjeva ili nekih drugih vježbi. Sve se računa.

-2- Učinite dom zdravijim mjestom

Kupite neku spravu za vježbanje i kad god ste slobodni malo odvježbajte. Ako ništa ne želite drugo bar napunite plastične boce vodom i koristite kao utege.

-3- Promijenite se

I sitne promjene mogu učiniti veliku razliku. Parkirajte se dalje, koristite stubište, gdje možete hodajte umjesto da se vozite…

-4- Otkrijte večeri

Umjesto da večeri provodite pred televizorom, razmislite o posjetima muzeju, šetnjama, plesnjacima…

-5- Ili gledajte komedije

I smijeh je jednako bitan kao i tjelovježba za zdravlje.

Cijena neaktivnosti

Ako vježbanje i redovita aktivnost koriste vašem tijelu, logično je da pasivan i sjedilački način života čine suprotno, povećavajući šanse pretilosti i razvoja mnogobrojnih kroničnih bolesti.

Prema analizama koje je napravio US Centers for Disease Control and Prevention (CDC) neaktivnost se povezuje s više od 9 milijuna kardiovaskularnih oboljenja u jednoj godini samo u SAD-u.

Biti „couch potato“ (osoba koja većinu svog vremena provodi na kauču pred televizorom) je štetno i za osobe koje redovito vježbaju. Istraživanja su pokazala kako postoji velika povezanost između gledanja TV-a i pretilosti. Znanstvenici su u istraživanje uključili više od 50.000 osoba razne dobi, proučavajući njihove dnevne navike i prehranu. Otkrili su kako na svakih dva sata dnevno koje osoba provede na kauču pred televizorom ima za 23 posto veći rizik razvoja pretilosti i 14 posto veći rizik razvoja dijabetesa.

Zanimljivo je da nikakvu razliku nije činilo vježba li osoba tri put tjedno po pola sata kako se preporučuje. Gledanje televizora u tom smislu poništava dobrobiti tjelovježbe.

Što su osobe više vremena provodile na kauču pred televizorom to su veći bili rizici razvoja dijabetesa i pretilosti, nevažno o tome je li osoba vježbala u drugo vrijeme.

Dodatno je zaključeno kako dugotrajno sjedenje na poslu pred kompjuterom također povećava šanse razvoja dijabetesa i pretilosti.

Nešto novija istraživanja tog instituta dodatno su otkrila kako osobe koje provode više vremena gledajući televizor, vozeći automobil ili pred računalom imaju veće rizike prerane smrti. Znanstvenici spekuliraju kako sjedenje pred ekranima mijenja metabolizam kod osoba te izaziva srčana oboljenja, pretilost, dijabetes i još neka druga kronična oboljenja.

Stoga jutarnja joga, popodnevna tjelovježba ili polusatna vožnja biciklom neće biti dovoljni da bi poništili učinke sjedilačkog načina života. Stoga kada planirate svoje dnevne aktivnosti trebali biste ukalkulirati vrijeme koje provedete sjedeći pred raznim ekranima.

Stoga je za zdrav i dug život jednako bitno kao i povećavati „fit vrijeme“ (provedeno na sportskim terenima) i smanjivati „sjedilačko vrijeme“.

Odgovori

*