Hrana bogata VITAMINOM A, top 40 namirnica. Koliko vitamina A dnevno je potrebno?
Vitamin A je bitan za brojne funkcije organizma, od vid, zdravlja kože i kostiju, plodnosti… Vitamin A se nalazi u brojnim namirnicama, a među prvima se spominju jetrica, mrkva, špinat, te žumanjak jajeta… Uglavnom se spominje da se vitamin A može dobiti iz dva oblika, u izravnom obliku kao retinol i nalazi se uglavnom u hrani životinjskog podrijetla, te klao provitamin A u namirnicama biljnog podrijetla, prisutnost betakarotena se može prepoznati po žuto-narančastoj boji voća i povrća koje ga sadrži.
Vitamin A je topiv u mastima kao i vitamin D,E i K.
Koliko je dnevno potrebno vitamina A
Kao i kod drugih vitamina i minerala, dnevna potreba se računa za zdravu odraslu osobu, dok će kod nekih stanja biti potrebno prilagoditi potrebnu količinu vitamina A.
Dnevna potreba vitamina A za muškarce je 700 – 900 mikrograma (µg).
Dnevna potreba vitamina A za žene je 600 – 700 mikrograma (µg).
Dnevna potreba vitamina A za djecu i adolescente je 300 – 600 mikrograma (µg).
Vitamin A i zdravlje
Vitamin A prevenira bolesti oka, može pomoći u prevenciji razvoja nekih kroničnih bolesti, te jača imunološki sustav.
Vitamin A je bitan za vid – posebno može pomoći jačanju noćnog vida.
Jača imunološki sustav – vitamin A je bitan za imunološki sustav i prirodnu obranu organizma. Uključen je u proizvodnju bijelih krvnih stanica.
Smanjuje rizike nastanka akni – akne kao upala na koži vitamin A prevenira na dva načina, s jedne strane vitamin A je bitan za kožu i jačanje kožne barijere, dok s druge strane smanjuje upale i jača imunološki sustav.
Vitamin A podupire zdravlje kostiju – ključni elementi za zdravlje kostiju kako se stari su bjelančevine, kalcij, vitamin D… No, unos vitamina A bitan je za pravilan rast i razvoj kostiju, čvrstoću kostiju…
Vitamin A utječe na zdrav rast i razboj, kao i na reprodukciju. U trudnoći je također bitna adekvatna količina vitamina A.
Nedostatak vitamina A
Kod normalne prehrane uglavnom ne dolazi do manjka vitamina A, no, može se pojaviti u slučaju loše prehrane fokusirane na visoko prerađene namirnice s malim udjelom vitamina i minerala, ali i kod nekih stanja i bolesti gdje se ne apsorbiraju vitamini i minerali dovoljno u organizmu.
Nedostatak vitamina A utječe na:
- poteškoće s vidom (posebno noću)
- promjene na koži
- slab imunološki sustav…
Vitamin A u hrani – koja hrana sadrži najviše vitamina A
Namirnice životinjskog podrijetla bogate vitaminom A
- sir (SIR kalorije – ementaler, edamer, gauda, gorgonzola, mozzarella, skuta)
- jogurt (Kalorije JOGURT – Deblja li jogurt? Kada jesti jogurt?)
- mlijeko
- jaja (JAJE kalorije – Kalorije kuhano jaje, jaje na oko, omlet, kajgana… Debljaju li jaja?)
- jetra…
Povrće bogato vitaminom A
- špinat
- mrkva – MRKVA kalorije – Koliko mrkve dnevno jesti? Deblja li mrkva?
- brokula – BROKULA kalorije – Koliko kalorija ima brokula? Deblja li brokula?
- batat – BATAT kalorije – Da li batat deblja?
- rajčice – RAJČICA kalorije – Koliko rajčica dnevno? Deblja li rajčica?
- bundeva – BUNDEVA kalorije – Deblja li bundeva? Koliko bučinih sjemenki dnevno?
Voće bogato vitaminom A
- marelice
- breskve – BRESKVE kalorije – Debljaju li breskve? Koliko breskvi dnevno?
- grejp
- dinja – DINJA KALORIJE – Koliko dinje dnevno? Deblja li dinja?
- bobičasto voće…
Hrana bogata vitaminom A – tablica
Ispod je tablica hrane bogate vitaminom A.
Udio vitamina A na 100 grama:
Riblje ulje bakalara – 30.000 mikrograma (µg)
Teletina (meso, jetra) – 21.100 mikrograma (µg)
Janjetina (meso, jetrica) – 19.900 mikrograma (µg)
Patka (jetrica) – 12.000 mikrograma (µg)
Puretina (meso, jetrica, kuhana, pirjana) – 10.800 mikrograma (µg)
Guska (jetra) – 9.310 mikrograma (µg)
Jetrena kobasica (svinjetina) – 8.310 mikrograma (µg)
Svinjsko meso (raznovrsno meso i jetrica) – 6.500 mikrograma (µg)
Pileća jetrica – 4.300 mikrograma (µg)
Piletina (vrat, krila, jetra, ostatci) – 4.200 mikrograma (µg)
Crvena paprika – začin – 2.460 mikrograma (µg)
Papar – kajenski papar – 2.080 mikrograma (µg)
Chili – 1.480 mikrograma (µg)
Margarin – 1.430 mikrograma (µg)
Listovi grožđa, vinove loze (svježi) – 1.380 mikrograma (µg)
Batat (pečen ili kuhan) – 961 mikrograma (µg)
Sok od mrkve – 956 mikrograma (µg)
Mrkva (kuhana) – 852 mikrograma (µg)
Mrkva (smrznuta) – 846 mikrograma (µg)
Mrkva (svježa) – 835 mikrograma (µg)
Tunjevina – 757 mikrograma (µg)
Maslac – 684 mikrograma (µg)
Špinat (kuhani, smrznuti) – 603 mikrograma (µg)
Metvica (sušena) – 529 mikrograma (µg)
Zeleni maslačak (sirov) – 508 mikrograma (µg)
Kozji sir (tvrdi) – 486 mikrograma (µg)
Žumanjak jajeta – 483 mikrograma (µg)
Špinat (svježi) – 469 mikrograma (µg)
Zelena salata – 436 mikrograma (µg)
Bundeva (sirova) – 426 mikrograma (µg)
Peršin (svježi) – 421 mikrograma (µg)
Vrhnje (punomasno) – 411 mikrograma (µg)
Kozji sir (meki) – 407 mikrograma (µg)
Vafli – 398 mikrograma (µg)
Kopar (svježi) – 386 mikrograma (µg)
Kukuruzna zrna – 355 mikrograma (µg)
Sir cheddar – 337 mikrograma (µg)
Kremasti sir – 308 mikrograma (µg)
Svježi bosiljak – 264 mikrograma (µg)
Mozzarella – 254 mikrograma (µg)
Pročitajte i: