Fermentirana hrana: Što je fermentirana hrana i koje su prednosti
Mnoge fermentirane namirnice su dio naše prehrane bez da o tome razmišljamo. U fermentirane namirnice ubrajamo jogurt, kefir, pivski kvasac, kiselo povrće…
Fermentirana hrana povećava unos probiotika u tijelo, obnavlja i uravnotežuje crijevnu floru…
Fermentacija je proces koji “konzervira” hranu, dakle fermetacija produljuje rok trajanja hrane, a istovremeno ima prednosti i za organizam.
Fermentacija hrane nije novost, to je tradicionalna metoda kako se hrana čuvala od kvarenja i produljivao joj rok trajanja kada nije bilo hladnjaka.
Što je fermentacija?
U procesu fermentacija hrana bez kisika se marinira u sterilnoj posudi, najčešće staklenkama.
Mliječna fermentacija se događa ako se u tom procesu fermentacije dodaje sol.
Octena fermentacija je kada se u hranu u dodaje ocat ili se razvijaju alkoholni fermenti.
Ugljikohidrati prisutni u hrani pretvaraju se u mliječnu kiselinu koja uništava patogene bakterije, a proizvodi mliječne fermente odnosno dobre bakterije – probiotike.
Što je fermentirana hrana?
Fermentirana hrana nastaje biokemijskim procesom kvasca i bakterija, odnosno mikroorganizama, koji u hrani oslobađaju energiju koja se nalazi u šećerima ili aminokiselinama. Na taj način hrana postaje nutritivno bogatija. U procesu fermentacije hrana se već djelomično “sama” obrađuje, stoga je poslije lakše probavljiva jer je dio procesa već odrađen u procesu fermentacije.
Koja hrana je fermentirana hrana?
Kefir – fermentirani napitak od mlijeka, bogat mliječnim fermentima.
Kiseli kupus – jedna od poznatijih fermentiranih namirnica. Ideje i recepte s kiselimo kupusom: Kako skuhati i koliko dugo se kuha KISELI KUPUS (kiselo zelje)?
Kombucha – čaj od kombuche je koristan za bubrege, želudac…
Prirodni kvasac (starter)
Jogurt
Sir od svježeg mlijeka
Čokolada (zrna kakaa fermentiraju)
Koje su koristi fermentirane hrane
Fermentirana hrana je prirodni probiotik koji utječe na zdravlje crijeva i probave. Jača imunološki sustav, suzbija sindrom iritabilnog crijeva, djeluje protiv umora, protiv iscrpljenosti…
Fermentirana hrana jača imunološki sustav i djeluje protuupalno. Stoga nije čudno da je npr. kiseli kupus najpopularniji zimi kada je potrebno dodatno jačati imunološki sustav.
Fermentirana hrana pomaže i u procesu mršavljenja, te pomaže apsorpciji vitamina B skupine.
Koliko često jesti fermentiranu hranu
Fermentirana hrana se može jesti svakodnevno. Optimalno je kombinirati različite tipove fermentirane hrane i njihov unos prilagoditi vrsti fermentirane hrane koja se unosi.
Ne postoje službene smjernice koliko dnevno fermentirane hrane treba unositi.
Zašto je fermentirana hrana dobra za probavu?
Kod fermentirane hrane mliječni fermenti olakšavaju probavu jer je u procesu fermentacije dio već odrađen i hrana je ustvari već djelomično probavljena.
Proces fermentacije zadržava vitamine i minerale u većem dijelu, ali povećava njihovu iskoristivost u tijelu, olakšavajući apsorpciju.
Fermentirana hrana je bogata probioticima koji su važni za našu probavu, crijeva, te probiotici pomažu dobrim bakterijama, te u održavanju zdravog crijevnog mikrobioma.
Fermentirana hrana – tablica
Kefir
Tempeh
Sir
Kombucha
Miso
Kimchi
Kiselo mlijeko
Jogurt
Vino
Pivo
Jabukovača
Kiseli kupus
Kiseli krastavci
Ukiseljeno povrće općenito
Čokolada
Pročitajte i: