Koja je optimalna sobna temperatura
S jedne strane ugoda, s druge troškovi i ekologija, a s treće strane zdravlje, sve su faktori o kojima trebamo razmišljati, kada uzimamo daljinski od klima uređaja ili namještamo temperaturu na termostatu grijanja. Baš zbog toga na pitanje koja je optimalna sobna temperatura je jako teško odgovoriti.
Ugoda:
Ugoda je osobna stvar i stvar navike. Netko voli hladnije prostorije i sve preko 21 stupanj mu je prevruće, dok će se netko tek početi ugodno osjećati na 23 stupnja.
Troškovi:
Možda niste znali, ali za svaki stupanj na koji smanjite temperaturu centralnog grijanja, vaši troškovi grijanja se smanjuju za oko 5 – 6 posto.
Zdravlje:
Pod pretpostavkom da nitko ne ugrožava svoje zdravlje previsokim ili preniskim sobnim temperaturama, te da se pitanje svodi na nekoliko stupnjeva razlike koji vas muče, a to je između 18 i 24 stupnjeva Celzija, možete uzeti u obzir istraživanja koja kažu kako se teže koncentrirati što je prostorija toplija. S druge strane što niža temperatura u stanu to su veći rizici razvoja plijesni, koja ugrožava vaše zdravlje.
Ekologija:
Što više grijete, to je veći negativan utjecaj na okoliš.
Može li se zaključiti iz svega navedenog koja je optimalna sobna temperatura?
Optimalna temperatura u dnevnom boravku je između 20 i 22 stupnja, kupaonice i dječje sobe između 22 i 24 stupnja. Spavaće sobe bi trebalo držati za vrijeme spavanja na temperaturi 18 do 20 stupnjeva, a u dijelovima stana koje ne koristite (npr. sobe za goste, apartmani i sl.) održavajte temperaturu 15 do 18 stupnjeva.
Opširnije:
Ekstremne sobne temperature mogu utjecati na raspoloženje, ali i na zdravlje. Nema sumnje kako sobna temperature igra značajnu ulogu općenito u zdravlju i raspoloženju neke osobe, pa tako sobna temperatura nije tematika koju trebamo prepustiti slučaju, nego je nešto o čemu vrijedi dobro razmisliti. Na sreću živimo u vremenu kada je uz pomoć termostata i klima uređaja lako podesiti temperaturu okruženja u kojem boravimo. Često kada razmišljamo o temperaturi zraka u prostoriji razmišljamo o ugodi, a manje o emotivnoj i zdravstvenoj dobrobiti. Ipak, prava temperatura može značajno utjecati na fizičko i emotivno zdravlje. Osim temperature treba obratiti pažnju i na vlažnost zraka, jer vlažnost zraka prostorije u kojoj boravite je značajan faktor pri definiranju raspoloženja. Visoka vlažnost zraka daje krila letargiji, a kada je kombinirana s previsokom temperaturom u prostoji, može dovesti do toga da se čak mijenjaju kemikalije u mozgu odgovorne za raspoloženje. Zbog toga bi osim termometra u prostoriji bilo dobro imati i detektor vlažnosti i kvalitete zraka.
Proučavan je utjecaj sobne temperature na razne emocije, a među njima i na ljutnju. Kada je temperatura viša ili niža od zone ugode, a to je obično preko 22 stupnja povećava se razina nelagode, a sukladno tim i naše reakcije, te je kroz istraživanja dokazano kako se osobe više ljute i sklonije su agresiji kada u prostoriji u kojoj borave nisu odgovarajući uvjeti.
Uočeno je da osobe ne mogu dati sve od sebe i biti u svome najboljem izdanju, ako temperatura nije na idealnoj razini. Pa ako uočite kako vam iz nekog razloga pada produktivnost, provjerite kolika je stvarna temperatura prostorije u kojoj radite. Idealni uvjeti za rad su između 20 i 22 stupnja, ipak u većini ureda zimi je značajno toplije, a ljeti se klima namješta na nižu temperaturu, što vodi do neodgovarajućih temperaturnih uvjeta za rad tijekom cijele godine. Zdravo okruženje održava vaše raspoloženje dobrim, ne čini vas pospanima, te vas drži voljnima za fizičku aktivnost. Ukoliko se tako ne osjećate u svome domu ili uredu krenite od provjere temperature, zatim vlažnosti, a na kraju nemojte zaboraviti ni kvalitetu zraka.
Održavanje kvalitete i temperature zraka u tomu idealnom oduvijek je bio pravi izazov, ali to što je nešto teško ne znači da od toga trebate odustati.