Ubija li vas ured? – zdravlje u uredu
Višesatno sjedenje za uredskim stolom može povećati rizik nastanka krvnih ugrušaka, koji mogu biti potencijalno smrtonosni otputuju li krvotokom do srca, pluća ili mozga.
Krvni ugrušci najčešće se javljaju kod putnika na prekooceanskim, višesatnim letovima, ali nedavno su znanstvenici na Novom Zelandu došli do zaključka kako je trećina zbog tromboze hospitaliziranih osoba zaposlena u uredima i radi više sati dnevno za kompjutorom.
Tromboza nije jedini rizik koji se dovodi u vezu s radom u uredu.
Klima uređaji
Klimatski uređaji ljeti su pravi spasitelj, ali prema istraživanjima oni pridonose osjetljivosti organizma i sklonosti infekcijama.
Unutrašnjost nosnica prekrivena je tankom sluzi koja štiti organizam od zaraza i infekcija, međutim, klimatski uređaji isušuju zrak, što uzrokuje kod nekih ljudi isušivanje zaštitne sluzi, te osobe postaju sklonije infekcijama.
Osim toga, klimatski uređaji uzrokuju kroničnu dehidriranost organizma što vodi glavoboljama, smanjenoj produktivnosti i drugim komplikacijama.
Dovoljan unos vode u organizam smanjuje rizik.
Uredski stolac
Dugotrajno sjedenje u loše dizajniranom stolcu uzrokuje bolove u leđima i stvara pritisak na kralježnicu.
Savjetuje se sjedenje na stolcu koji je prilagodljiv po visini, te koji prilikom sjedenja podupire kralježnicu.
Ali ni to nije dovoljno. U uredu trebate sjediti pravilno – ne previše ispravljeno, ni nagnuto naprijed. Trebali biste se lagano nagnuti natrag i dopustiti stolcu da podupire vaša leđa.
Monitor
Zaposlena osoba provede u prosjeku oko 130.000 sati svog života gledajući u kompjutorski ekran. To rezultira glavoboljama i problemima s vidom. Zbog toga je nužno posjetiti okulistu jednom godišnje i napraviti kontrolni pregled.
Iako nema pravila po pitanju dužine gledanja u monitor, savjetuje se svaki sat napraviti najmanje petominutnu pauzu.
Tipkovnica
Sendviči, keksi, nanošenje šminke ili ispijanje kave iznad tipkovnice uobičajena je praksa većine radnika. To čini tipkovnice pravom bakterijskom jezgrom koja širi infekciju na svakoga tko dođe u kontakt s njom.
Najmanje jednom dnevno trebali biste prebrisati tipkovnicu antibakterijskim rupčićem.
Centralno grijanje
Centralno grijanje ima sličan učinak kao klimatski uređaj iako u blažem obliku. Isušeni zrak u uredima uzrokuje dehidraciju organizma i kože, što povećava osjetljivost i sklonost iritacijama.
Biljke dokazano poboljšavaju kvalitetu zraka, a ukoliko u uredu imate nekoliko biljaka one će pozitivno utjecati na vašu koncentraciju, te prema jednom istraživanju smanjit će glavobolje za 45%.
Fotokopirni aparati
Prevelika izloženost kemikalijama iz fotokopirnih aparata ili faksova može uzrokovati iritacije na koži ili osipe, te kod nekih ljudi poteškoće s disanjem.
Savjetuje se držanje otvorenih prozora za vrijeme dugotrajnijeg kopiranja. Dodatno biste trebali zamoliti da vam u uredu fotokopirni aparat prebace na najudaljenije mjesto od vašeg stola.
Olakšajte rad za računalom
Iako nije fizički naporan posao, rad na računalu strašno opterećuje tijelo. Evo nekoliko savjeta kako ga olakšati.
– Visina na kojoj vam je monitor od velike je važnosti za vaše zdravlje. Kako biste izbjegli savijanje vrata, namjestite ekran tako da vam je gornji dio ekrana u ravnini očiju.
– Idealan sjedeći položaj je kada vam je kut između bedara i kukova 90 stupnjeva. Stopala ravno položite na pod, a noge neka također budu savijene pod pravim kutom.
– Sa stola maknite sve nepotrebne stvari. Ostavite samo one koje svakodnevno koristite, sve one koje vam nisu svakodnevno potrebne posložite u ormare. Možda će vam ubrzo i zatrebati, no, i tako se ponekad morate odmaknuti od stola i malo prošetati.
– Ako vam ruke od zapešća naviše vise sa stola, bit ćete prisiljeni na neprirodne pokrete. Kako biste spriječili moguće deformacije kralješnice oslanjajte se na podlakticu koja mora ležati na stolu. Ukoliko nemate dovoljno prostora, možete iskoristiti naslon za ruke sa stolca ili upotrijebite ergonomski dizajnirane stolne ekstenzije.
– Svakih 45 minuta, max.sat vremena napravite kratku pauzu, malo se odmorite, prošećite i razgibajte ramena.
Sindrom bolesnih zgrada izmišljen
Sindrom bolesnih zgrada, prema najnovijim istraživanjima, ipak ne postoji.
Skoro 20 godina na zapadu, a u zadnje vrijeme i kod nas, se govorilo o simptomima sličnim prehladi i gripi koje izaziva svakodnevni boravak u velikim poslovnim zgradama, navodno zbog loše kvalitete izrade, buke, visine, loše ventilacije i zagušljivosti.
No, najnovija istraživanja pokazala su da umor, iscrpljenost, mučnina, iritiranost očiju i glavobolja nemaju nikakve veze sa zgradom u kojoj radite, već s prirodom posla koji obavljate.
Istraživanje je provedeno na 4.000 zaposlenika između 42 i 62 godine, koji su radili u 44 zgrade u Londonu.
Simptome, na koje su se žalili zaposlenici u zgradama s lošim uvjetima, imali su i zaposlenici koji rade u malim zgradama, na selu u prirodi, ako su obavljali sličan posao i u jednakoj količini.
Sindrom bolesnih zgrada ipak je samo sindrom pretjeranog rada i stresa s kojim se radnici svakodnevno suočavaju.