28. ožujka 2024.

COVERmagazin.com

Suvremeni lifestyle portal: kultura, civilizacija, uspjeh, produktivnost, održivost, priroda, okoliš, vrijednosti, folklor, običaji, baština, tradicija, inspiracija za zdravu prehranu i mnogo više.

Dnevno noćni bioritam kao osnova za dijetu intervalni post

Cirkadijalni odnosno dnevno noćni ritam tijela utječe na mnoge funkcije organizma među kojima je i metabolizam.

Dnevno noćni bioritam kao osnova za intervalni post

Dnevno noćni bioritam kao osnova za intervalni post

Dnevno noćni bioritam odnosno cirkadijalni ritam govori o tome da postoji unutar tijela sat koji definira kada je vrijeme za što i kako će se tijelo tijekom dana i noći ponašati. Na taj ritam utječu unutarnji faktori, poput hormona koji se luče u tijelu i koji utječu na aktivnost i budnost, te hormon melatonin koji potiče organizam na spavanje.

Cirkadijalni odnosno dnevno noćni ritam tijela utječe na mnoge funkcije organizma među kojima je i metabolizam. Često se spominje da je za mršavljenje bitno ne jesti navečer, no postoje li osnove za to u istraživanjima i da li zaista dnevno noćni bioritam utječe na mršavljenje odnosno debljanje?

Istraživanje “Early Time-Restricted Feeding Improves Insulin Sensitivity, Blood Pressure, and Oxidative Stress Even without Weight Loss in Men with Prediabetes” je pratilo odnos dnevno noćnog bioritma i vremena jedenja na zdravstveno stanje. Cilj istraživanje je bio ukazati na to da dnevno noćni ritam organizma možemo povezati i s tempiranjem prehrane i zdravijim učincima.

Istraživanje je pratilo utjecaj prehrane ranije tokom dana kako bi se uskladila s crikadijalnim ritmovima metabolizma. Prema dnevno noćnom ritmu u ovom istraživanju išlo se s pretpostavkom da ranije jedenje u toku dana, te nakon toga post odnosno nejedenje ima brojne koristit  (ritam prehrane koju sugerira intervalni post).

Praćen je utjecaj ranijeg jedenja na određena zdravstvena stanja, osjetljivost na inzulin, smanjenje krvnog tlaka, oksidativni stres, te smanjenju želju za hranom navečer kao i gubitak kilograma.

Zaključak istraživanja je bio da povremeni ili intervalni post poboljšava zdravlje.

Sudionici su bili podijeljeni na skupinu sa 6 satnim razdobljem hranjenja, te s večerom prije 15h i druga kontrolna skupina na 12 satno razdoblje jedenja kroz 5 tjedana. Dakle jedna skupina je jela samo tijekom 6 sati dnevno, odnosno do 15h. Dok je druga skupina jela tijekom 12 sati.

Obje skupine su imale isti kalorijski unos namirnica, kako bi rezultati bili usporedivi, samo je unos bio drugačije raspoređen.

Kalorijski unos bio je dovoljan za održavanje težine, kako bi se utvrdilo da rezultati boljeg zdravstvenog stanja nisu samo rezultat gubitka kilograma nego konkretnog vremena unosa hrane, odnosno da se jede ranije i da je zadnji obrok u 15h.

Tijekom ovog razdoblja intervalnog posta sudionicima se popravila osjetljivost na inzulin, popravio krvni tlak, oksidativni stres i apetit što je bio pokazatelj da učinci intervalnog posta nisu samo na gubitak kilograma nego i na druga stanja čak i kada se unosi dovoljno kalorija za održavanje tjelesne težine.

Vezano:

Intervalni post

Bioritam

Bioritam igra veliku ulogu u tome kako organizam prerađuje hranu. Iako se dugo vremena govorilo da je računica svake dijete vrlo jednostavna, unos kalorija mora biti manji od potrošnje kalorija. Ipak, u posljednje vrijeme često se odustaje od ove teze te tvrdi kako kalorije unešene u određeno doba dana organizam prerađuje brže i učinkovitije. Mnoga istraživanja su otkrila negativne posljedice, odnosno debljanje ukoliko se ne poštuje bioritam, te su se osobe debljale ako su jele kasno uvečer, čak i kad su konzumirale jednako kaloričnu hranu kao osobe koje su primjerice provodile povremeni post odnosno jele na primjer samo od 8 ujutro do 16 popodne. Zbog toga prava je istina da je omjer kalorija jako bitan, ali je jednako važno i doba dana. Čak prema nekim eksperimentima osobe koje unos hrane koncentriraju u prvom dijelu dana imaju bolji učinak dijete za oko 33 posto od osoba koje unos hrane koncentriraju na popodnevne i večernje sate. Dodatno, preskakanje doručka ima učinak povećane gladi između obroka, čak i kada se u konačnici tijekom dana unese jednaka količina hrane.

Zaključak je kako konzumiranje većeg udjela dnevnog unosa hrane u jutarnjem bioritmu doprinosi gubitku kilograma, ali i općem zadovoljstvu osoba gledano na vlastitu prehranu.