Dnevno noćni bioritam
Nobelovu nagradu na području medicine su 2017.godine dobila trojica američkih znanstvenika Jeffrey Hall, Michael Rosbash i Michael Young za otkriće molekularnih mehanizama koji kontroliraju naše biološke satove.
Cirkadijalni ritam odnosno biološki dnevni i noćni ritam je prirodni proces koji regulira dnevne cikluse poput spavanja i budnosti. Nešto poput unutarnjeg sata koji nam signalizira da trebamo biti budni ujutro i da navečer trebamo spavati. Izlaganje svjetlu u toku dana utječe na funkcioniranje ovog ritma.
Dnevno noćni bioritam regulira dnevne i noćne aktivnosti, vrijeme budnosti i spavanja.
Dnevno noćni bioritam reguliran je s kortizolom i melatoninom. Kortizol je hormon kojeg luče nadbubrežne žlijezde, utječe na mnoge organe i sustave u našem organizmu, a često se naziva i hormona stresa jer se povećano luči u stresnim situacijama. Izlaganje sunčevoj svjetlosti ujutro stimulira kortizol, a količina kortizola tijekom dana opada.
Smanjenje sunčeve svjetlosti tokom dana okidač je za proizvodnju melatonina (hormona koji oslobađa epifiza) koji pomaže tijelu da se noću odmori. Na dnevno noćni bioritam utječu u temperatura tijela, koja inače nije ista kada osoba spava i kad se kreće, te metabolizam, tjelesna aktivnost i slično.
Upravo zbog ovog dnevnog i noćnog bioritma bitno je imati dobar san, odmoriti se dovoljno, ali i tijekom dana izlagati se svjetlosti kako bismo maksimalno iskoristili svoje potencijale. Također, ovakav ritam pomaže tijelu da bude zdravije i da se spremnije bori protiv viroza i slično. Narušavanje dnevno noćnog bioritma ne odnosi se samo na kvalitetu sna, nego može negativno utjecati i na druge sfere života i na zdravlje.
Vanjski utjecaji poput izlaganja plavom svijetlu (svjetlosti koju emitiraju ekrani mobitela, televizora i slično), ignoriranje potreba tijela za odmorom i slično može narušiti ovaj bioritam. Ukoliko imate osjećaj da se kod vas promijenio dnevno noćni bioritam pokušajte ga uravnotežiti.
Dnevno noćni bioritam utječe i na zdravlje, te može imati kratkoročne i dugoročne posljedice ukoliko je dnevno noćni bioritam narušen.
Do pomicanja ili neusklađenosti dnevno noćnog bioritma može doći iz različitih razloga poput rada u smjenama, neredovitog radnog vremena, neredovitih odlaska na spavanje, povremeni rad ili učenje noću, stres… Kasni obroci ili izloženost ekranima u kasno večernjim satima mogu također negativno utjecati na dnevno noćni bioritam.
Prema istraživanju “Circadian Clocks in the Regulation of Neurotransmitter Systems” većina vrsta ima razvijen unutarnji sat, cirkadijalni ritam kako bi se prilagodile svakodnevnim događanjima određenim rotacijama Zemlje te izmjenama svjetlosti i mraka te temeperaturnim promjenama. Unutarnji satovi utječu na cikluse budnosti i spavanja. Promjene u cirkadijalnom ritmu utječu na kognitivne funkcije te mogu biti povezani s različitim bolestima.
Kako popraviti dnevno noćni bioritam
– Smanjite količinu kave ako je pijete previše. Također, ako pijete kavu neka to bude ujutro ili o do 3-4 sata popodne. Tako ćete bez kofeina navečer bolje i lakše pripremiti tijelo za fazu odmora i spavanja. ( Vezano: Koliko kave dnevno piti?
– Napravite ritam kojeg ćete se držati kako bi se tijelo molo pratiti rutinu te se i samo pripremiti za dnevne i noćne obveze. Ako se tijelo samo pripremi za san, što bi značilo da idete spavati uglavnom u isto ili slično vrijeme tada ćete se bolje odmoriti.
– Isključite mobitel prije spavanja ili ga ostavite izvan spavaće sobe kako biste smanjili utjecaj. Također, smanjite općenito gledanje u ekran budući da svjetlost ekrana zavarava organizam da se radi o svjetlosti i razbuđuje ga.
– Dobra i stabilna jutarnja rutina je jednako važna kao i večernja. Budite se u slično vrijeme. Jutarnje izlaganje svjetlosti stimulira organizam na proizvodnju kortizola te će vam olakšati razbuđivanje i funkcioniranje. Otvorite prozore, izađite na balkon, ispred kuće… to će vam pomoći da se brže razbudite i spremniji krenete u dan.
Vezano:
BIORITAM | Najstariji kalkulator |COVER (covermagazin.com)