Spriječite bolesti srca i krvožilnog sustava
Cigarete i alkohol se uvijek povezuju sa srčanim oboljenjima, ali dok od pušenja nemate baš nikakve potencijalne koristi, umjereno konzumiranje alkohola može pomoći zaštiti vaše srce.
Jedna od najvažnijih stvari koju trebate napraviti kako biste smanjili rizike od srčanog oboljenja je dakle, prestati pušiti. Pušači mlađi od pedeset godina imaju pet puta veću smrtnost uzrokovanu srčanim oboljenjima u odnosu na nepušače. Ako prestanete, također ćete smanjiti rizike nastanka plućnih bolesti, te raka pluća i grla.
Da biste prestali pušiti nužno je izabrati metodu koja najbolje odgovara vašem životnom stilu. Ohrabrenje možete pronaći u grupama za potporu.
Kada je u pitanju alkohol, dobra stvar je da u umjerenim količinama može pomoći. A loša stvar je da alkohol u većim količinama ili učestalo opijanje povećava rizik nekih bolesti. Zbog toga se alkohola u zdravom životnom stilu ne trebate odreći, ali vrlo je važna umjerenost. Uvijek jedite dok pijete. Ako ne obrok, tada bar grickalice. Kako prepoznati granicu? Dnevno se ograničite na jednu do dvije mjerne jedinice, ovisno o jačini. Kako biste se znali kontrolirati koriste isključivo čaše namijenjene određenom piću i ograničite se na jednu, maksimalno dvije u posebnim prilikama.
S kavom također umjereno. Istraživanje završeno 2000. godine provedeno na 20.000 Finaca dalo je neosporive dokaze povezanosti konzumiranja velikih količina kave i srčanih bolesti.
Ako živite u blizini autoputa ili bučne ceste, morate znati da spadate u grupu osoba s povećanim rizikom od srčanog infarkta. Istraživanja provedena na 4,000 ispitanika, pokazala su da osobe izložene stalnoj buci imaju za oko 30% veće šanse za srčani infarkt od osoba koje žive u mirnom i tihom okruženju.
Optimizam dokazano poboljšava zdravstvene šanse osoba koje boluju od srčanih oboljenja, te ubrzava ozdravljenje kod infekcija. Pozitivan stav pomaže vam prekriti znakove vremena na vašem organizmu.
Otkriveno je kako društveni muškarci imaju zdravije srce od svojih rezerviranijih kolega.
Tridesetogodišnje istraživanje u kojem je sudjelovalo tisuće muškaraca pokazalo je kako povučeni muškarci imaju za 50 % veće šanse smrti uzrokovane srčanim infarktom. Znanstvenici priznaju kako još uvijek ne znaju zbog čega je to tako, ali pretpostavljaju da je zbog toga što takve osobe sve nepoznate situacije proživljavaju s više stresa.
Nerazumni šefovi ne samo da vam mogu zagorčati poslovni život nego također povećavaju rizike srčanih oboljenja, tvrde znanstvenici.
Stručnjaci tvrde kako osjećaj da ste podcijenjeni i misao da vas se ne podržava u vašem radu mogu izazvati stres, koje je povezan s nezdravim navikama poput pušenja, alkohola i prejedanja, a to vodi do srčanih oboljenja.
Ranija istraživanja pokazala su kako nefer šefovi mogu uzrokovati i povećanje krvnog tlaka kod zaposlenika, a povišen krvni tlak također predstavlja rizike za zdravlje.
Ljudi koji redovito ostaju prekovremeno na poslu, te rade ukupno 10 do 11 sati dnevno povećavaju rizike obolijevanja od srčanih bolesti za oko dvije trećine.
Nakon što su matematički eliminirani faktori poput pušenja, došlo se do zaključka kako osobe koje ostaju na poslu tri do četiri sata duže, povećavaju svoje rizike za oko 60 posto.
Znanstvenici kažu kako za ovo može postojati mnogo objašnjenja. Osobe koje provode previše na poslu nemaju vremena za tjelovježbu, opuštanje i odmor, također više su pod stresom, anksiozniji i depresivniji, a sve to utječe na nastajanje srčanih tegoba.
Također, dodaju stručnjaci, osobe koje imaju naviku ostajati prekovremeno rjeđe uzimaju godišnje odmore, a rade i kada su bolesni, što u krajnjoj liniji oslabljuje imunitet, što opet utječe na zdravlje srca.
Muškarci koji ne izražavaju svoju ljutnju zbog nekorektnog tretiranja na poslu nego je nakupljaju u sebi povećavaju rizike srčanog napada.
Švedski znanstvenici proučavali su ponašanje oko 3 tisuće muškaraca iz Stockholma kroz razdoblje od oko desetak godina. Na početku je provjereno njihovo zdravstveno stanje, rizični faktori poput pušenja, zatim obrazovanje, poslovni zahtjevi, te psihološke karakteristike.
Kroz to razdoblje njih 47 je imalo srčani udar ili je umrlo zbog nekog srčanog oboljenja.
Znanstvenici kažu kako glavobolje, problemi sa želucem ili loše ponašanje u domu, nisu povećavali rizike srčanih oboljenja ili udara.
U rizičnu skupinu su spadali muškarci koji su češće morali „pustiti“ na poslu da neke nepravedne stvari prođu, a da ne kažu ništa.
Ako ste ambiciozni, zahtjevni, agresivni, natjecateljske prirode, nestrpljivi i ako brzo reagirate spadate u skupinu rizičnih osoba kada su srčana oboljenja u pitanju.
Imate dakle, sedam puta veće šanse za srčani udar od osoba koje su smirene, sposobne razdvojiti posao od zabave, nisu natjecateljski raspoložene i tolerantne su.
Naime, istraživanja Londonskog Sveučilišta samo su potvrdila ono što kardiolozi već dugo govore. Ljudi koji žive pod stalnim stresom imaju veću razinu negativnog kolesterola u krvi, a tim i veći rizik od kardiovaskularnih bolesti.
Zbog toga biste trebali, ako spadate u prvu skupinu ljudi, razvijati te druge kvalitete.
Kako nije lako mijenjati svoju psihu radite to na što postupniji način. Pokušajte s meditacijom, što češće odlazite na odmor i vježbajte. Te aktivnosti će vam pomoći smanjiti vašu agresivnost i eliminirat će stres.
Pregršt pistacia dnevno može smanjiti rizik obolijevanja od srčanih bolesti, tvrde znanstvenici. Pistacio smanjuje kolesterol i održava vaše arterije zdravima.
Postoji još jedan novi razlog da svakodnevno jedete rajčice. Znanstvenici kažu da konzumacija rajčica djeluje na smanjenje visokog kolesterola i visokog krvnog tlaka zbog visoke razine supstance lycopene koja se nalazi u rajčici.
Nakon analiziranja 14 različitih međunarodnih studija provedenih u zadnjih 55 godina o konzumaciji rajčica i djelovanju na organizam, australski znanstvenici su došli do zaključka kako je rajčica jedan od učinkovitijih prirodnih boraca protiv visokog kolesterola i visokog krvnog tlaka.
Znanstvenici dodaju kako je kuhana rajčica u ovom slučaju bolja od sirove jer tijelo apsorbira lycopene bolje kada je rajčica prethodno kuhana.
Mješavine cijeđenog voća uključujući grožđe, brusnice i ribizle vrlo su dobre za srce, tvrde stručnjaci.
Francuski znanstvenici napravili su eksperimente koji su pokazali kako sastojci u cijeđenom voću opuštaju zidove arterija i na taj način poboljšavaju kardiovaskularno zdravlje.
Istraživanju dodajte težinu ranijim tvrdnjama kako voće i povrće smanjuju rizike obolijevanja od srčanih bolesti.
Otkriveno je kako su najdjelotvornije kupine, ribizle, borovnice, brusnice i grožđe.
Znanstvenici savjetuju unos što raznovrsnijeg voća i povrća kao dio uravnotežene prehrane, a voćni sokovi su vrlo ukusan način za to.
Svakodnevno konzumiranje crne čokolade, tvrde znanstvenici, smanjit će rizik srčanog infarkta, a neće vas udebljati.
Već od ranije je poznato kako čokolada ima pozitivne učinke na zdravlje, ali novo Njemačko istraživanje tvrdi kako masnoće iz čokolade neće poništiti pozitivne učinke, ako se radi o umjerenim količinama (do 50 grama).
Redovitom konzumacijom čokolade rizik napada se smanjuje za oko 8%, a arterijskih bolesti za oko 5%.
Najvažnije je s čokoladom ne pretjerati i birati čokolade sa što većim udjelom kakaa.
Čisti zubi i usna šupljina mogu spriječiti srčani infarkt.
Istraživanjem koje su proveli došli su do zaključka kako loša dentalna higijena i krvarenje zubnog mesa olakšavaju bakterijama da prodru u krvotok. To uvećava rizike srčanog napada nevažno o općem zdravstvenom stanju.
Bolesti zubnog mesa od ranije je poznato uzrokuju loš zadah, a ako se ne liječe mogu dovesti i do paradentoze i ispadanja zubi. Međutim, znanstvenici tvrde kako je najveća opasnost po zdravlje ulazak stotina bakterija u krvotok kroz usta.
Profesor Howard Jenkinson kaže: „Kardiovaskularne bolesti najveće su ubojice u današnjem zapadnom svijetu. A nevažno koliko bili fit, mršavi ili debeli, ako ne održavate dobru oralnu higijenu uvećavate šanse obolijevanja od bolesti povezanih sa srcem i krvotokom“.
Bakterije koje ulaze u krvotok slabe imunološki sustav, ali mogu se i prikačiti izravno na masne naslage koje su prisutne u arterijama, što dalje otežava protok krvi.
Mačka u domu smanjuje rizike srčanog infarkta za oko trećinu.
Znanstvenici tvrde kako udomljavanje i briga za mačku smanjuje stres i anksioznost, a samim tim štiti od kardiovaskularnih bolesti, a čak i osobe koje više nemaju mačku, ali su je jedno vrijeme imale i imaju zdravstvene koristi.
Istraživanje provedeno na sveučilištu u Minnesoti, a u kojem je sudjelovalo oko 4,500 odraslih osoba dobi 30 do 75 godina, čije je zdravlje promatrano 30 godina, otkrilo je kako udomitelji mačaka imaju za oko 40 % manje rizike srčanog udara.
Ipak, autor istraživanja upozorava kako ne bi svi ljudi trebali pohrliti udomiti mačke, jer samim istraživanjem nije jasno utvrđeno poboljšava li mačje društvo zdravstveno stanje ili su osobe koje prvenstveno udomljuju mačke takvog karaktera, te bi živjeli s manje stresa i anksioznosti i bez mačaka.
30-minutni san usred dana može smanjiti rizik nastanka srčanih bolesti posebno kod mlađih osoba.
Istraživanje provedeno u Grčkoj pokazalo je kako osobe koje odrijemaju 30 minuta dnevno, najmanje tri dana u tjednu, imaju manji rizik obolijevanja od nekih srčanih bolesti. Istraživanje je trajalo šest godina, a uzelo je u obzir dob i fizičku aktivnost ispitanika.
Znanstvenici kažu kako popodnevno drijemanje može pomoći ljudima da se opuste, što smanjuje razinu stresa.
Popodnevni san je posebno dobar za radnu populaciju. Kod njih je rizik oboljenja od srčanih bolesti smanjen za 64%, ako učestalo u popodnevnim satima odspavaju oko pola sata.
Na taj način smanjuje se razina stresa i osobe se općenito zdravije ponašaju. Manje puše, piju alkohol, zdravije se hrane i imaju dovoljno energije za ostale aktivnosti.
Stvari koje biste trebali znati o kolesterolu
Često slušamo kako je kolesterol loš za organizam, kupujemo ulje na kojem je naznačeno da je bez kolesterola, a da uopće ne znamo zbog čega ga trebamo izbjegavati ili uopće što je to kolesterol.
Prirodno proizveden u tijelu kolesterol nam treba za različite tjelesne funkcije.
Vaše tijelo koristi kolesterol za proizvodnju testosterona i drugih vitalnih hormona. Nevjerojatnim se čini, ali kolesterol nam je potreban kako bismo tijelo održali što mlađim. Kako stari tijelo prirodno gubi sposobnost za proizvodnju testosterona, gubi energiju, snagu, seksualnu želji i sposobnost.
Kolesterol sam po sebi nije indikator srčanih bolesti.
Kolesterol koji oksidira je problem. Oksidacija kolesterola je specifičniji problem, koji vaš kolesterol čini „bolesnim“ i počinje formirati nakupine na stjenkama arterija.
Svi ste vidjeli prerezanu jabuku na pola koja počinje tamniti – to je oksidacija. Vaše tijelo će kako starite oksidirati u svakom slučaju, ali možete poduzeti neke korake kojima ćete to usporiti. Kako biste spriječili oksidaciju kolesterola važno je u svoju prehranu ukomponirati mnogo antioksidanta. Najmoćniji antioksidanti su coenzim Q10, vitamin E, vitamin A i vitamin C.
Postoji razlika između dobrog i lošeg kolesterola.
LDL- čestice sadrže kolesterol koji se naziva lošim kolesterolom jer te čestice prenose kolesterol koji se iz njih odlaže u tkiva pa i sjenke krvnih žila. HDL-čestice sadrže kolesterol koji se naziva dobrim kolesterolom. One pak odnose suvišan kolesterol iz tkiva gdje ga ima previše i njegova viša razina u krvi upućuje na manji rizik od nastanka kardiovaskularnih bolesti.
Dakle, nije količina kolesterola najvažnija stvar na koju biste trebali obratiti pozornost u prehrani nego količina zasićenih masnih kiselina. Jer namirnice bogate zasićenim masnim kiselinama posebno podižu razinu lošeg kolesterola.
Smanjite unos klasičnih masnoća (meso, mesne prerađevine, mlijeko, kolači, peciva) i koristite zdrave namirnice poput: maslinovog ulja, maslina, češnjaka, đumbira, badema, lješnjake, patlidžana, što znači da biste u prehrani trebali povećati unos svih vrsta svježeg voća i povrća.
Osim na prehranu obratite pažnju i na aktivnost, jer jedan od najboljih načina za poboljšanje stanja „dobrog“ kolesterola u organizmu je vježbanje.
Odgovori