Cirkadijalni bioritam pomaže kontroli dnevnog rasporeda za spavanje i vremena kada smo budni. Ovaj ritam je vezan uz 24-satni raspored, na koji smo naviknuti.
Nekoliko faktora utječe na ovaj bioritam. Stanice u tijelu reagiraju na svjetlo i tamu. Ti se signali šalju dalje u organizmu, te na taj način daju signal tijelu da bude budno ili pospano.
Ulogu igraju i hormoni poput melatonina i kortizola. Melatonin je hormon koji uspavljuje dok kortizol razbuđuje.
Tjelesna temperatura i metabolizam također su bitni, temperatura pada kada spavamo, a raste tijekom vremena kada smo budni. Također i metabolizam tijekom dana djeluje na različit način od noći.
Godine i starost igraju ulogu. Bebe, odrasli i stariji ljudi imaju različite cirkadijalni ritam.
Bebe nemaju razvijen cirkadijalni ritam nekoliko mjeseci. To može dovesti do toga da je spavanje kod beba u početku neredovito, a to može trajati tjednima pa čak i mjesecima.
Dnevno noćni bioritam kod beba se razvija kako se prilagođavaju okolini i kako im se tijelo mijenja.
Bebe počinju oslobađati melatonin s oko tri mjeseca a hormon kortizol se razvije od 2 do 9 mjeseca.*
Nedavno istraživanje novorođenčadi detaljnije je razradilo dnevno noćni bioritam kod beba. Bebe koje su bile uključene u istraživanje rano su počele razvijati dnevne ritmove temperature, socijalnog ponašanja i fluktuacije budnosti, ali navike spavanja su se razvijale naknadno. Razina melatonina postale su dovoljno visoke da bebe mogu spavati u uobičajeno vrijeme navečer oko šezdesetog dana žvota.*
Mala djeca već imaju prilično reguliran raspored spavanja nakon što im se razvije i cirkadijalni bioritam i odgovarajuće tjelesne funkcije.
