Kako doživjeti stotu i pritom se zabaviti

Vjerojatno mislite da je jedini način da doživite duboku starost da se odreknete svega što volite i u čemu uživate? Naravno očekivani životni vijek najviše ovisi o vašim genima, ali znanstvenici su se pobrinuli da nas obavijeste što sami možete učiniti da povećate očekivanje, a mi smo za vas izdvojili samo ono zabavno.

Sa slijedećih nekoliko savjeta ćete doprinijeti kvaliteti svoga života, zdravlju i zadovoljstvu općenito, a pomoću kojih ćete produžiti očekivani životni vijek.

Smiješite se

Stogodišnjaci imaju malo zajedničkih stvari, ali jedna osobina koju svi dijele je česti osmijeh. Svi oni su zabavni. Znaju se smijati i nasmijati ljude. Ključna stvar za doživljavanje duboke starosti je način na koji reagiramo na stres. Iako malo stresa može biti dobro za vaše zdravlje, stalan život pod stresom smanjuje vaše životno očekivanje. Ljudi rođeni s pozitivnom životnom perspektivom (ili oni koji su je prihvatili) povećavaju svoje šanse da dožive duboku starost.

Istraživanje provedeno na Sveučilištu u Minnesoti otkriva kako osobe koje imaju pozitivniji pogled na svijet kroz adolescenciju i dvadesete godine života, zdraviji su u starosti.

Optimizam dokazano poboljšava zdravstvene šanse osoba koje boluju od srčanih oboljenja, te ubrzava ozdravljenje kod infekcija. Pozitivan stav pomaže vam prekriti znakove vremena na vašem organizmu.

Početkom prošle godine znanstvenici Instituta za mentalno zdravlje u Nizozemskoj, došli su do zaključka kako stariji ljudi s optimističnim pogledom na život smanjuju rizik obolijevanja od neke kardiovaskularne bolesti za 50% u odnosu na one koji su negativni.

U jednom drugom istraživanju na Sveučilištu Yale, dokazano je kako osobe iznad 70-te godine, koji su ranije imali ili imaju negativne stereotipe o starijim ljudima i životu u toj dobi imaju veći rizik gubitka sluha od osoba koje se nisu plašile starosti i poštivale su tu dobnu skupinu. Čini se smiješnim, ali poveznica zaista postoji.

Janet Lord, britanska znanstvenica, pokušala je objasniti takve rezultate istraživanja: „Pozitivno razmišljanje smanjuje razinu hormona stresa kortisola, o kojem ovisi naš imunološki sustav. To dalje utječe na drugi hormon nazvan DHEA, čija razina počinje opadati oko tridesete godine života, te se do sedamdesete smanji na oko 20% razine koju smo imali prije tridesete. To objašnjava zbog čega ljudi s godinama postaju sve manje otporni i teže se bore protiv bolesti. Dodatno, kortisol utječe na kardiovaskularni sustav i mozak“. Dakle, optimizmom i osmijehom smanjujete razinu kortisola, jačate imuni sustav, koji utječe na očuvanje razine DHEA hormona, koji vaše tijelo i mozak čuva otpornima i zdravima.

Neki ljudi su rođeni optimistični, a neki s crnim stavom i sklonosti depresiji. Čak iako spadate u drugu skupinu još uvijek postoji nada. Razinu kortisola možete smanjiti npr. vježbajući, molitvom, meditacijom ili jogom.

Najjednostavniji način da postignete smirenost, ako se ne razumijete u meditaciju, jogu i sl. je da se udobno smjestite na kauču, zatvorite oči i slušate svoje disanje. Ne razmišljajući o ničemu drugom i ostanete u tom položaju 10 – 20 minuta.

Opuštanje je zaista dobro za vaše zdravlje, ali postoji zanimljiviji način da postignete jednake rezultate – smiješite se. Smijeh također smanjuje razinu kortisola. Sretniji ljudi žive duže. Dokazano na stogodišnjacima.

Izađite na sunce ili posjetite saunu

Izađite na sunce bez sunčanih naočala i zaštitnih sredstava. Dopustite svojoj koži ponekad da osjeti sunce ponekad.

Ako se pitate kako to može biti izvor mladosti, kada toliko slušamo o štetnosti zračenja ultraljubičastih zraka, odgovor je jednako kao i sauna ili nekoliko čaša piva. Ako mislite da će vas te stvari učiniti sve samo ne mladolikima, vrijeme je da promijenite mišljenje.

Mnogi znanstvenici smatraju da mala količina stresnih situacija može biti dobra za vas. Mala doza nekih „strsenata“ u stvari može biti dobra za vaše zdravlje – toliko dobra da može na trenutke okrenuti proces starenja.

Kako to?!

Čini se da „stresenti“ potiču prirodne mehanizme u organizmu zadužene za obnovu, kako bi se popravila šteta koju su napravili. Ako šteta nije prejaka, sustav za oporavak može se preračunati i djelovati više nego što je potrebno za popravak učinjene štete. Što znači možete se vratiti u stanje bolje nego što je bilo prije „štete“.

Ključ je u umjerenosti i ne odabrati neke stresent koji može uzrokovati neku ozbiljnu štetu.

Nemojte se osamljivati

Društvenost je jedan od najboljih načina za produženje životnog vijeka. Dobri odnosi s obitelji, prijateljima, susjedima, čak i kućnim ljubimcima značajno će utjecati na kvalitetu vašeg života, a tim i na njegovu dužinu.

Učinak dobrih društvenih odnosa na zdravstveno stanje prvi je uočio 1858. godine William Farr, britanski znanstvenik, postavivši tezu kako udovci i udovice imaju veću smrtnost od svojih oženjenih vršnjaka. Veliko statističko proučavanje dalo je zaključke kako brak dodaje 7 godina života muškarcima i dvije ženama. Efekt se odnosi na sve uzroke smrtnosti, bilo da se radi o bolesti, nesretnim slučajevima ili samo-ozljeđivanju.

Čak i ako vam je zdravlje narušeno brak to može nadoknaditi. Novija znanstvena istraživanja pokazala su kako oženjene starije osobe s nekom srčanom bolesti mogu očekivati kako će živjeti četiri godine duže od svog vršnjaka sa zdravim srcem, ali koji nije u braku.

Npr. ako se nikako ne možete odreći cigareta, negativan učinak pušenja možete poništiti dobrim brakom.

Možda se čini čudnim, ali oženjeni muškarac koji ispuši više od kutije cigareta dnevno ima veće statističke šanse za duži život od svog vršnjaka koji ne puši, a nije u braku.

Ako niste u braku ili nemate partnera još uvijek nije sve izgubljeno.

Tridesetogodišnje istraživanje provedeno na 10.000 ljudi, na Harvardu, pokazalo je kako sve vrste bliskih društvenih odnosa imaju sličan učinak. Budite dobri sa svojim roditeljima, braćom, sestrama, djecom, rođacima i dugogodišnjim prijateljima.

Pitate se kako će vam to pomoći da živite duže?

Učinak je dosta kompliciran, a na njega utječu ekonomski faktori, zdravstvene usluge, razmjena informacija, emotivna potpora i još neki psihološki mehanizmi.

Npr. društveni kontakti potiču razvoj mozga i imunološkog sustava, što vodi do manjeg narušavanja zdravlja i manjih šansi za razvoj depresije u kasnijem životu. Osobe koje imaju potporu u drugima lakše podnose stres.

Starije osobe koje žive u ugodnom okruženju u kojem se prema njima odnose s poštovanjem i ljubaznošću vrlo rijetko će zatražiti od liječnika da ih se ne oživljava, za razliku od osoba koje se svakodnevno suočavaju s negativnim komentarima o starijem osobama.

Dakle, gradeći dobre odnose sa svima oko sebe, ne samo da ćete svoj život učiniti ljepšim, nego ćete ga i značajno produžiti. Prema ljudima se odnosite ljubazno i dobronamjerno, a nagrada će vam biti dug i zdrav život.

Razmislite o preseljenju

Možda vam je lakše živjeti u velikom gradu, ali želite li doživjeti starost razmislite o preseljenju. Svijet je pun gradića sa životnim očekivanjem 100 godina. Manji gradići u Dalmaciji su idealni.

Nikad nije znanstveno utvrđeno zbog čega je u nekim područjima životni vijek duži. Možda su osobe na tom području genetski predodređene za duži život, možda se radi o prehrani… Možda ima nešto u vodi koju piju ili je možda samo statistička varka. Ali neovisno o uzroku takva mjesta pokazuju kakvo bi trebalo biti idealno okruženje.

Trebali biste izbjegavati život u blizini mjesta s očitim zagađenjem.

Nedavna istraživanja starijih osoba pokazala su kako faktori poput loše kvalitete (zagađenog) zraka i prljavih ulica utrostručuju rizike oboljenja. Slično istraživanje provedeno u Škotskoj u siječnju prošle godine pokazalo je kako osobe koje žive u najsiromašnijim dijelovima Glasgowa u prosjeku dožive tek 54 godine, trideset godina manje od ljudi koji žive u zdravijim zonama tog grada.

Ipak, bez obzira na ankete i provedena istraživanja još uvijek se ne može sa sigurnošću tvrditi koliko okoliš utječe na životna očekivanja i ne radi li se samo o genetskim predispozicijama stanovnika određenog mjesta. S. Jay Olshanski sa Sveučilišta u Chicagu je jedan od znanstvenika koji ispred svega po pitanju dužine života stavljaju genetsko naslijeđe, ali i on prihvaća mogućnost kako okoliš može utjecati na predispozicije s kojima smo rođeni. Jedemo nezdravu hranu, pijemo, pušimo, izlažemo se nezdravom utjecaju tehnike i zagađenog okoliša, a sve to skraćuje naš život.

Tom Perls, znanstvenik s Bostonskog sveučilišta, vjeruje kako na dužinu života najviše utječe okruženje u kojem čovjek živi. Prema njemu na okruženje se odnosi 70 % čimbenika koji utječu na dužinu života. Ističe, kako to što članovi neke obitelji žive duže ili kraće ne znači da imaju genetske predispozicije za dug život, nego oni uglavnom i odrastaju i žive u sličnom okruženju. Kao primjer navodi jedan kvart u Californiji čiji je životni vijek u prosjeku 88 godina, skoro deset godina više od američkog prosjeka. Njihovi geni se dosta razlikuju, ali zajedničke su im životne navike. Svi su vegetarijanci, ne puše, ne piju i vrlo su im važne religija i tradicionalne vrijednosti, a sve to doprinosi produljenju života.

Postoji općenito slaganje znanstvenika kako je manje važan okoliš od ljudskog okruženja u kojem živite i vaše interakcije s njima. Najduža životna očekivanja imaju osobe koje žive u ugodnom obiteljskom okruženju, vježbaju, paze na prehranu, imaju potporu svoje obitelji i susjeda.

S porocima umjereno

Jedno od najopsežnijih istraživanja vezanih uz životni vijek i starenje uključilo je i vjeroučiteljice iz Škole sestara Notre Dame u Minnesoti. Rezultati su bili iznenađujući. Svaka deseta časna sestra tamo doživjela je svoj stoti rođendan, što bi na prvi pogled značilo, da želite li doživjeti stotu morate živjeti bez ikakvih poroka. Odrecite se pušenja, alkohola, živite tiho, harmonično i duhovno.

Međutim, takav život nije za svakoga, a osim toga koja je svrha stotog rođendana ako ćete se pola života dosađivati. Zbog toga pretpostavimo da ćete ipak imati neke poroke, ali s njima umjereno.

Već se ukorijenila ideja kako je dnevno jedna čaša vina dobra za vas i za vaše srce. Vino sadrži voćne antioksidante, koji će vas zaštiti od preranog starenja, ali previše vina će ubrzati taj proces.

Pivo je također, zdrav porok. Vitamin E iz piva će održati vašu kožu elastičnom ili mladolikom. Previše piva će vas uništiti.

Još nešto čemu se ne biste trebali opirati je čvrst san. Spavajte kad god uhvatite priliku. Ako volite ujutro ostati duže u krevetu ili popodne malo prileći rezultati istraživanja provedenog na Münchenskom sveučilištu će vas razveseliti. Tamo su znanstvenici došli do zaključka kako je borba protiv prirodnog sata u vama loša za vaše zdravlje i besmislena. Svatko bi trebao spavati onoliko koliko njegovom organizmu treba.

Tu je i čokolada. Ona sadrži flavonoide koji povoljno djeluju na vaš krvni tlak i pretpostavlja se da smanjuju rizik srčanog napada. Čokoladoholičari bi trebali biti svjesni da nije svaka čokolada zdrava. Najbolja je ona tamna, ali izbor biste trebali prvenstveno temeljiti i na tradiciji proizvođača i kvaliteti proizvodnje.

Nevažno, što je vaš najveći užitak, dobra vijest je da je uživanje samo po sebi dobro za vašu dugovječnost. Zaista dobro. Ne samo da svaki užitak smanjuje razinu stresa, nego također potiče stanice u organizmu na proizvodnju prirodnih antibiotika.

Stoga o svim užitcima, bilo da se radi o čokoladi, kavi, vinu, sunčanju ili bilo čemu drugom možete razmišljati kao lijeku, sve dok ne pretjerujete i imate mjeru.

Brzi savjeti kako živjeti duže: Promijenite prehrambene navike

Ne trebate postati zdravstveni fanatik kako biste osigurali sebi dug i zdrav život. Male stvari su također bitne. Male promjene prehrambenih navika stvaraju veliku razliku.

Pijte dnevno čašu voćnog soka

Čaša soka od naranče zadovoljava dnevne potrebe za vitaminom C. Svi su sokovi korisni. Bitno je izabrati manje zaslađene i prirodne bez dodataka. Idealno bi bilo svakodnevno ih raditi iz svježeg voća.

Umjereno s kruhom
Pravilo manjeg unosa kruha vrijedi samo za one koji neće povećati unos glavnog obroka. Kruh i nije tako kaloričan, bar ne u odnosu na druge masne namirnice. Zbog toga biste ga trebali izbjegavati samo ukoliko ste sigurni da ćete zadovoljiti apetit s manje hrane. Nemojte smanjiti unos kruha, a nadoknaditi to s glavnim kaloričnijim obrokom.

Prebacite se na crno vino
Crvena kožica na grožđu bogata je antioksidantima koji snižavaju razinu kolesterola i umanjuju rizik od srčanog napada. Općenito, ljudi koji umjereno konzumiraju alkohol žive duže od onih koji potpuno apstiniraju, međutim čaša crvenog vina poput pinot noira donijet će višestruku korist.

Smanjite unos mesa
Kada pripremamo obrok općenito o mesu mislimo kao glavnom jelu dok je povrće prilog. Želite li živjeti zdravije i unijeti u organizam mnogo korisnih sastojaka koji će vam pomoći boriti se protiv bolesti morat ćete promijeniti način razmišljanja. Povrće neka bude glavno jelo, a meso tek prilog.

Izbjegavajte dodatno soljenje namirnica
U prosjeku ljudi unose u organizam soli dva puta više od preporučenih količina. Smanjite li unos soli, smanjit ćete i rizik od srčanog napada za 25%

Jedite salatu uz svaki obrok
Istraživanja u Pennsylvaniji pokazala su kako ljudi koji jedu salatu bez uljnih dodataka, unose u organizam za oko 100 kalorija manje, što mjesečno znači gubitak gotovo jednog kilograma tjelesne mase. Napunite li želudac manje kaloričnom hranom, znači da ćete jesti manje masne hrane.

Žvačite hranu
Mozgu treba oko 20 minuta da shvati kako je želudac pun, zbog toga žvačete li hranu manje su šanse da ćete se prejedati. Žvakanjem se također oslobađaju korisni nutrijenti iz namirnica.

S uljem štedljivo
Kada kuhate, ulje naspite u žlicu, ne izlijevajte ga direktno iz boce. Na taj način ćete moći točnije procijeniti količinu. Uz masnu hranu poput slanine, nikad ne dolijevajte ulje, kao ni u salatu.

Najzdravije je maslinovo ulje, a birate li druga biljna ulja pronađite ona bez kolesterola.

Vježbajte sive stanice

Već odavno istraživanja pokazuju kako inteligencija, visoko obrazovanje i dobar posao štite osobe od mentalnog starenja, ali novija otkrića govore kako aktivnom psihom štitite i svoje tijelo od znakova godina i produžujete svoj životni vijek. Evo nekih prijedloga kako pojačati mentalnu aktivnost.
– Dobar način za poboljšanje memorije je igranje društvenih igrica. Zbog toga igrajte šah, kartajte i sl. Te igre će vas prisiliti da mislite unaprijed.

– Upoznate li neku izrazito dosadnu osobu, nakon razgovora pokušajte pronaći nešto zanimljivo u njoj. Prisjetite se bar 5 zanimljivih stvari koje je izrekla.

– Pamtite imena. Prilikom upoznavanja poslušajte ime i povežite ga s tom osobom kako ga ne biste brzo zaboravili. Poslužite se asocijacijama.

– Sjedite u naslonjač i pustite misli neka vam slobodno lutaju. Ničim ih ne ograničavajte. Zatim sjedite za stol i zapišite sve o čemu ste maštali i to istim redoslijedom.

– Osoba prosječne memorije može se sjetiti što je ručala i večerala unatrag sedam dana. Prisjetite se.

– Napišite neki datum na papir. Npr. 15.06.2002.god. Pokušajte se sjetiti što ste radili na taj dan. Prvo se prisjetite godine, pa mjeseca pa gdje ste mogli biti na taj dan, zatim što ste radili. Ne zabrinjavajte se ukoliko ne uspijete, to je vježba, a ne ispit.

– Za poboljšanje koncentracije izvodite ovu vježbu. Dok šećete kroz grad usredotočite se na neku točku (objekt) u daljini. Neka vam ostane u fokusu se dok ne stignete do njega. Ne dopustite da vam izlozi ili prolaznici odvlače pozornost.

– Meditirajte. Meditacijom ćete naučiti umiriti mozak, smanjiti stres i ublažiti reakcije.

– Na papir zapišite vrijednosti koje cijenite u životu, npr. dobrota, iskrenost (neka budu one koje su zaista vama najvažnije) i prilikom donošenja odluka ravnajte se prema njima. Tako ćete biti sigurni da ste ispravno odlučili.

– Vježbajte. Fizička aktivnost ojačava i mozak. U zdravom tijelu zdrav duh. To ste još davno naučili.

– Jedite namirnice bogate željezom. Željezo je vrlo važan element, a rijetko ga unosimo dovoljno. Jedna šalica prirodnog čaja od koprive dnevno donijet će vam veliku korist.

– Marihuana dokazano uništava mozak.

– Stalno iskušavajte nove aktivnosti. Neovisno o godinama naučite novi sport, novi jezik, koristiti se novim tehničkim pomagalom…

Živite punim plućima

Ako ste pročitali prethodne tekstove i odlučili se pridržavati savjeta već ste na dobrom putu da doživite stotu. Ali koja je svrha dodatnih godina, ako ne doživite malo uzbuđenja. Riskirajte. Iskušavajte nove stvari. Na samo da će vam to učiniti život zanimljivim, nego će vam pomoći da produžite životni vijek.

Za početak, uvijek pronalazite nove intelektualne izazove. Već znate da održavanjem vašeg mozga aktivnim produžujete život.

Isti učinak donose vam i sportovi. I sami znate kako je tjelovježba dobra za vas. Neki od najekstremnijih sportova nisu kompatibilni s dugim životom, ali uzbuđenje koje unose u vaš život opravdava rizik.

Ako pušite, odmah prestanite. Smanjite i druge navike kojima ugrožavate tuđe živote, poput pretjeranog ispijanja alkohola ili prebrze vožnje. Ako želite uzbuđenje i zadovoljstvo odlučite se za one stvari kojima ne ugrožavate nikoga drugog. A to su sve vrste ekstremnih sportova.

Nažalost, nema dokaza kako takvo uzbuđenje produžuje vaš život, ali će vam ono pomoći da vam život izgleda duže. Jedna od najbolnijih činjenica starenja je izjava „dani se vuku, a godine lete“. Iako vam ovaj paradoks izgleda sasvim subjektivno, znanstvenici su dokazali kako u našem mozgu postoji „sat“ koji kako starimo sve brže otkucava, te što ste stariji čini vam se kao da vrijeme leti.

Znanstvenici nisu došli do otkrića kako usporiti taj sat, ali kažu kako „trenutci za pamćenje“ kreiraju suprotan učinak, pa se čini kao da godine prolaze sporije.

Zbog toga, ako vam se ništa posebno ne događa u životu jednom mjesečno ili bar nekoliko puta godišnje namjerno kreirajte trenutke kojih ćete se sjećati.

Možete izabrati jedan od slijedećih ekstremnih sportova:

Ronjenje – Idealan sport za ljubitelje morskih dubina. Ako volite more zavoljet ćete ga još više kada otkrijete čari ronjenja. Ukoliko vam obično ronjenje nije dovoljno uzbudljivo i ne smatrate ga nimalo ekstremnim u Americi je sve veći trend ronjenja oko kaveza u kojima su zatvoreni morski psi.

Paragliding – Zamislite osjećaj, spuštate se niz planine nošeni vjetrom… Paragliding je oblik slobodnog letenja, što znači da se za let ne koriste nikakvi motori. Naravno za letenje je potreban paraglider, naprava slična padobranu. A možete letjeti i duže nego što bi i zamislili. (Svjetski rekord je 350 km).

Rafting – Ne smatra se tipičnim ekstremnim sportom. Njegova ekstremnost ovisi brzini i opasnosti voda. U osnovi rafting je spuštanje niz brze rijeke u gumenom čamcu koji se naziva raft.

Zorbing – Kotrljanje niz padine u ogromnoj prozirnoj kugli. Daje gotovo astronautski osjećaj bestežinskog stanja.

Bungee Jumping – O njemu smo se toliko naslušali i nagledali, a mnogi i okušali da ga se gotovo i ne može smatrati ekstremnim. Bar ne oni skokovi s dizalica iznad mora. Više kao opasnije igračke u nekom lunaparku. Ali zbog toga na onaj pravi, s klisura ili tornjeva samo rijetki i stvarno ekstremno se odluče. Postoji oko 5 podvrsta bungee jumpinga i desetak vrsta skokova.

Para-Bungee Jumping – kombinacija između paraglidinga i bungee jumpinga.

Penjanje po ledu – To je penjanje po zaleđenim planinama i zaleđenim liticama. Gotovo da je moguće u svim višim planinskim područjima.

Paintball – Vrlo rasprostranjen sport. Gotovo nedjeljna obiteljska zabava. Kažu da osim što podiže adrenalin oslobađa od stresa. Jača grupni osjećaj i često se koristi za teambuilding.

 

10 neočekivanih stvari koje su dobre za vaše zdravlje

-1- Čokolada

Osobe koje umjereno konzumiraju tamnu čokoladu žive gotovo godinu dana duže od osoba koje je uopće ne jedu ili pretjeruju s čokoladom.

-2- Crveno vino

Umjerene količine crvenog vina dobre su za vaše srce. Također, neki sastojci u njemu usporavaju starenje, čuvaju vid i kosti.

-3- Stres

Dugotrajni stres loš je za vas, ali povremeni može dati poticaj imunološkom sustavu.

-4- Sladoled

Sladoled navodno pomaže kod ublažavanja simptoma PMS-a.

-5- Kruh

Kruh, posebno onaj od cjelovitih žitarica za doručak dat će vam energiju za dan.

Sljedećih 5 uključuje:

-6- umjereno konzumiranje kave,

-7- grickanje sušenog voća,

-8- predanost radu,

-9- čitanje novina,

-10- ispunjavanje križaljki.