Kako održati mozak mladim
Često snagu povezujemo s fizičkim atributima. Zamislimo nekoga mišićavog i visokog, posvećenog rigoroznom tjelesnom treningu, tko prakticira borilačke vještine, redovito ide u teretanu, pohađa fitness satove i slijedi nutritivnu prehranu. Ipak, ono što se pokazuje važnijim od fizičke snage je mentalna izdržljivost. Koliko pažnje posvećujemo njenom razvoju? Je li to nešto što možemo poboljšati kroz trening? Kako razvijamo osobine poput upornosti, hrabrosti i pouzdanosti, osobine koje nam pomažu da izdržimo svakodnevne psihološke izazove?
Dok razumijemo put do učenja skijanja, razumijemo li na primjer kako se možemo transformirati u pouzdane osobe s jakim karakterom? Izgradnja tih kvaliteta zahtijeva posvećeni trud. Doista, značajan rad. Neki pojedinci prirodno posjeduju ljubaznost, dok drugi imaju strpljenje. Međutim, bez redovitog vježbanja, čak i prirodni talenti mogu ostati uspavani ili nedovoljno razvijeni. Slično atletici, razvijanje mentalne otpornosti zahtijeva značajnu posvećenost i trud. No, koji je pristup? Odgovor rezonira u vječnom mudrosti: Kada je učenik spreman, učitelj će se pojaviti. Kada se obavežete za osobni rast, otkrit ćete brojne dostupne putove.
Kako održati svoj mozak mladim
Naš mozak definira naš identitet; on usklađuje naše misli i ponašanje, razvijajući se s vremenom u jedinstveni repozitorij osobnosti i iskustava. Međutim, iz fiziološke perspektive, mozak nalikuje drugim organima. Njegove stanice stare slično kao i one u drugim dijelovima tijela, bilo u srcu ili zglobovima kukova. “Kada razgovaramo o starenju mozga, obično ga tretiramo drugačije nego vidljive znakove poput bora. Zreo mozak nosi pozitivne konotacije,” objašnjava Susan Greenfield, istaknuta britanska neuroznanstvenica. “Neuralne poveznice se mogu kontinuirano regenerirati i jačati tijekom života, ali problemi nastaju kada se te poveznice pogoršaju.”
Opadanje memorije predstavlja najtipičniji znak starenja mozga, a s povećanjem životne dobi, kognitivni opadanje postaje sve prisutnije. Međutim, mogu se poduzeti zaštitne mjere kako bi se usporio proces starenja. Otprilike 20 posto pojedinaca posjeduje gen koji značajno povećava njihov rizik od Alzheimerove bolesti, ali za druge, razvoj tog stanja uvelike ovisi o njihovim životnim izborima. Navodno određene zajednice, poput monaha s planine Athos u Grčkoj, ne prijavljuju slučajeve demencije ili moždanog udara, pripisujući to svom načinu života s minimalnim stresom i zdravim prehrambenim navikama.
Više čimbenika može pridonijeti pogoršanju pamćenja. Krvne žile u mozgu postaju manje fleksibilne, što smanjuje cerebralni protok krvi i isporuku kisika. Drugi proces, koji još nije potpuno razumljiv, uključuje prekomjernu akumulaciju amiloidnog proteina u stanicama mozga. Istraživanja također sugeriraju da su pacijenti s Alzheimerovom bolešću možda doživjeli manje, neprimjetne udarce tijekom svog života. Ponekad se male cerebralne hemoragije javljaju bez vidljivih simptoma. Iako senilnost pretežno manifestira kod osamdesetogodišnjaka, istraživači ukazuju da kognitivno opadanje započinje desetljećima ranije, obično u četrdesetima. Ovo razumijevanje naglašava kritičnu važnost ranih preventivnih mjera.
Kako se naši biološki sustavi prirodno pogoršavaju s godinama, prehrambena podrška postaje sve važnija. Dobro izbalansirana prehrana treba uključivati obilje hrane bogate antioksidansima, uključujući razne bobice, povrće iz porodice kupusnjača poput brokule, te druge izvore bogate vitaminima C i E. Suplementi, osobito s ribljim uljem bogatim omega-3 masnim kiselinama, pružaju dodatnu zaštitu smanjenjem čimbenika rizika za kardiovaskularne bolesti, koji su usko povezani s kognitivnim zdravljem. Fizička aktivnost igra dvostruku ulogu u zdravlju mozga. Osim što se bori protiv pretilosti i hipertenzije, tjelesna aktivnost poboljšava cerebralnu cirkulaciju, izravno koristi kognitivnoj funkciji povećanjem opskrbe kisikom mozgovnim tkivima.
Međutim, kognitivna stimulacija ostaje od najveće važnosti. “Zamislite svoj mozak kao mišić – redovita tjelovježba povećava njegovu snagu,” naglašava Greenfield. Mentalna agilnost zahtijeva kontinuirane izazove kroz nove doživljaje, bilo da se radi o učenju novih jezika, rješavanju zagonetki ili igranju strateških igara poput šaha. Ključ leži u odabiru aktivnosti koje kombiniraju užitak s kognitivnim koristima. Kreativne aktivnosti poput skladanja glazbe, književnog pisanja ili razvijanja duhovitosti mogu učinkovito poslužiti toj svrsi. Temeljno pravilo je održavati dosljednu mentalnu angažiranost, sprječavajući kognitivnu stagnaciju redovitom intelektualnom vježbom.