Povijest bioritma
Već prije 3000 godina u Grčkoj znanstvenici su objašnjavali i bilježili redovite cikluse tjelesnih funkcija. Hipokrat je primijetio da dobri i loši dani ciklički osciliraju kod bolesnih i zdravih ljudi. Međutim iako se povlači jako dugo vremena, tek je nedavno počela biti prihvaćenija teorija i dublje proučavanje bioritma i njegovog utjecaja.
Moderne teorije bioritma su razvili Wilhem Fliess i Hermann Swoboda. Wilhem Fliess je bio specijalist za nos i grlo u Berlinu, dok je Hermanna Swoboda bio profesor psihologije na Sveučilištu u Beču. Istovremeno su razvijali teorije o bioritmu, te su u slično vrijeme, neovisno jedno o drugom i došli do sličnih zaključaka.
Fliess je na temelju liječničke dokumentacije i kartona pacijenata došao do zaključka da postoje određena razdoblja koja su specifična za određenu osobu. Iz tih podataka on je razvio teoriju da postoje neki dobri i loši periodi u životu pojedinca koji onda utječu na tu osobu. Njegove teorije o razdobljima smatraju se pretečama bioritma.
Wilhelm Fliess je rođen 1858. godine te bio specijalist za grlo.
Hermann Swoboda je rođen 1873. godine u Beču te je na Fakultetu u Beču studirao te kasnije bio profesor. Doktorirao je pravo te kasnije filozofiju. Par godina nakon doktorata postao je docent iz psihologije, te kasnije i izvanredni profesor. Na njegovo praćenje periodičnog ponavljanja imalo je utjecaj i njegovo bavljenje glazbom, gdje je pratio ritmička ponavljanja te je kasnije nastavio proučavati ritmička ponavljanja u ljudskom životu. Hermann Swoboda se aktivno bavio psihoanalizama te na tom području objavljivao radove. 1904. godine Hermann Swoboda je objavio knjigu koja se bavi ponavljajućim razdobljima u ljudskom životu. Swoboda je izdao knjigu 1904. s naslovom Razdoblja ljudskog života (u biološkom i psihološkom značenju), a 1909. izdan je priručnik s uputama kako se izračunavaju kritični dani. Jedna od najboljih knjiga Swobode je bila Sedma godina gdje se na oko 600 stranica dokazuje teorija bioritma s matematičkom analizom.
Wilhelm Fliess je svoj rad nastavio zajedno sa Sigmundom Freudom koji je bio zainteresiran u sklopu svojih istraživanja i teorija, za Fliessovo viđenje bioritma.
Njemački liječnik Wilhem Fliess predstavio je objašnjenje fenomena bioritam na temelju fizioloških i emocionalnih ciklusa, dok je naknadno austrijski liječnik Alfred Telcher razvio teoriju treće komponente i intelektualnog bioritam.
2017. su Nobelovu nagradu na području medicine dobila trojica američkih znanstvenika Jeffrey Hall, Michael Rosbash i Michael Young za otkriće molekularnih mehanizama koji kontroliraju naše biološke satove.
Što je bioritam?
Bioritam predstavlja cikličko kretanja aspekata života, te obuhvaća područje emocionalnog bioritma, Koji traje 28 dana, fizički bioritam koji se ponavlja svakih 23 dana, te intelektualni bioritam čiji jedan ciklus traj 33 dana.
Fizički bioritam, kao što mu i naziv kaže, odnosi se na fizičke aspekte, snagu, izdržljivost, otpornost na bolesti i općenito fizičke sposobnosti. Fizički bioritam traje 23 dana, te će osoba u pozitivnoj fazi biti sposobnija i izdržljivija, dok će u negativnoj fazi biti umornija.
Emocionalni bioritam koji traje 28 dana povezan je s emocijama, temperamentom, suosjećanjima za druge ljude, te pozitivnim i negativnim stavovima.
Intelektualni bioritam traje 33 dana te je u pozitivnoj fazi osoba kreativnija, spremnija na učenje, brže shvaća stvari i bolje rješava složene zadatke, lakše prihvaća nove ideje i koncepte.
Svi ovi ciklusi kreću od trenutka kada se osoba rodi. S obzirom da traju različito razdoblje, odnosno da svaki se ciklus ponavlja nakon različitog broja dana, tako se oni u svakoj točki života nalaze u različitim odnosima. Posebno su upečatljivi dani kada se sva tri bioritma susreću u jednoj točki, ili kada su sva tri bioritma na vrhu ili prema dnu.
Sva tri ciklusa bioritma imaju pozitivne i negativne faze, a rjeđe se dešava da se oni svi nađu u isto vrijeme na dnu ili vrhuncu svoje krivulje, te se takvi dani posebno ističu, iako su rijetki.
Vezano:
BIORITAM | Najstariji kalkulator |COVER (covermagazin.com)