Koliko kilograma je 1000 kalorija?

Koliko kilograma je 1000 kalorija?

Mnoge osobe u želji da postignu idealnu tjelesnu težinu traže najbolje dijete i načine kako smršaviti. Brojanje kalorija je jedna od najboljih metoda. Cilj brojanja kalorija je da unosite manje kalorija nego što ih trošite.
Da biste se udebljali jedan kilogram morate jako puno ekstra kalorija unijeti, a jednako tako da biste smršavili morate značajno manje hrane unositi nego što trošite.

1000 kalorija se nalazi u 130 grama masnoća. To u prijevodu znači, da ako unesete 1000 kalorija manje od dnevne potrošnje da ćete smršavjeti 130 grama, a ako unesete ekstra 1000 kalorija u organizam da ćete se udebljati 130 grama. Zaokruženo, da biste smršavili 1 kg trebate biti na dijeti koja smanjuje unos kalorija za oko 1000 kalorija dnevno 7 dana.

Ako pojedete jedan veliki hamburger s prženim krumpirićima koji ima 1000 kalorija, uz normalnu dnevnu prehranu morate računati kako ćete se udebljati taj dan 130 grama.  Te da ćete prije ili poslije morati unijeti manje ili potrošiti kroz tjelovježbu ekstra 1000 kalorija.  Kaloričnost pojedinih namirnica možete pronaći u tablici ispod, a koliko potrošite pojedinom aktivnosti također.

U pravilu, višak kalorija, odnosno energije koju dobivamo putem hrane, pohranjujemo u masnim stanicama koje se raspoređuju širom tijela, neke oko trbuha, neke masnoće oko organa, a neke ispod kože. Energiju koristimo cijelo vrijeme, bilo da trčimo, jedemo ili spavamo. Ako imamo višak kilograma (pohranjenih u tjelesnim masnoćama) to je zbog toga što u tijelo unosimo više energije nego je trošimo. Postoji poseban naziv za energiju koju koristimo dok odmaramo, za pumpanje krvi, probavu hrane, reguliranje tjelesne temperature, za obnovu stanica, disanje ili razmišljanje – bazalni metabolizam. Bazalni metabolizam je minimum energije koja nam treba kako bi tijelo obavljalo sve svoje biološke funkcije. Ako unosimo manje energije nego što trošimo, tada tijelo poseže za zalihama energije nakupljenim u masnoćama. Kada nemamo dovoljno energije koju smo unijeli hranom, tijelo otpušta vlastite molekule masnoća, i pušta ih u krvotok, gdje ih onda razlaže i koristi energiju pohranjenu u njima. Ipak, postoji kvaka mršavljenja, da ako smanjite drastično unos hrane, vaš metabolizam će se prilagoditi na manje kalorija te ćete trošiti manje kalorija za osnovno funkcioniranje. S druge strane ako više vježbate i imate više mišića, to će ubrzati vaš bazalni metabolizam jer tijelu treba više energije za izgradnju novih mišića. Zbog toga se stalno ponavlja kako je jedini način mršavljenja pronaći ravnotežu između unosa kalorija i potrošnje.

Kada ste na dijeti uzimate manje kalorija nego što vaše tijelo treba. Budući da ste u kalorijskom deficitu, vaše tijelo poseže za rezervama energije iz masnoća. Tijelo iskoristi energiju iz masnoća, a nepotrebni ostatak se ispušta kao voda kroz kožu putem znojenja ili preko bubrega kada mokrite. Dio izlazi i u obliku CO2 kroz pluća, kada izdišete. Prvobitno oslobođena energija koristi se za biološko funkcioniranje i fizičku aktivnost. Obzirom na sklonost tijela da kod smanjenog unosa hrane ima sklonost prvo da smanji potrošnju energije tjelovježba je ključ mršavljenja. U većini slučajeva osobe koje smršave i zadrže tu novu težinu i vježbaju. Da biste održali metabolizam jednako aktivnim kao da unosite istu količinu hrane trebali biste vježbati najmanje sat vremena dnevno, s tim da to ne mora biti klasična tjelovježba, nego mogu biti i druge aktivnosti koje fizički angažiraju tijelo.

Zbog toga, iako je matematika po pitanju koliko kilograma je 1000 kalorija uvijek točna, kako će vaše tijelo reagirati na dijetu i kojim tempom ćete mršavjeti ovisi o mnogim drugim faktorima, a najviše o brzini vašeg bazalnog metabolizma i tome koliko ste tijekom dana aktivni. Ukoliko vodite sjedeći stil života, mršavljenje će biti vrlo naporan i dugotrajan proces. Ispod su tri linka na članke koji vam mogu olakšati da razumijete taj proces i omjer unosa i potrošnje kalorija: