Debeli?! Je li zbog toga što previše jedete?

Debeli?! Je li zbog toga što previše jedete?

Mnoge pretile osobe tretiraju svoju debljinu kao medicinski problem iako je najčešće razlog vrlo jednostavan, osobe previše jedu, a vježbaju premalo, kaže dr. Hamish Meldrum, vodeći liječnik britanske medicinske asocijacije.

On kaže kako „medikalizacija“ debljine vodi do toga da mnogi pretili pojedinci odbijaju preuzeti odgovornost za svoju debljinu, a time i za svoje zdravlje. Oni očekuju da im liječnici propišu pilule ili im savjetuju podvrgavanje estetskim operacijama pomoću kojih će njihova debljina čudotvorno nestati.

Pacijenti, kako on navodi, radije bi da im liječnik kaže „imate problem hiper-apetita“, nego „jedete previše“.

Ljudi vole stavljati fancy etikete koje sugeriraju medicinski problem, međutim debljina u većini slučajeva nije uzrokovana medicinskim stanjem, nego prejedanjem.

Dr. Meldrum kaže kako ljudi odbijaju preuzeti odgovornost za svoju težinu jer je ona previše mistificirana. Pretile osobe misle kako su lijekovi ili operacije rješenje njihovog problema, a ne shvaćaju kako je prevencija najbolji lijek. Mladi su sve deblji, a kod tog problema roditelji nisu nemoćni. Odgovornost je na roditeljima koji trebaju paziti na količinu hrane koju njihovo dijete unosi.

Ako je vaš indeks tjelesne mase (ITM) iznad normalnog raspona riskirate oboljenje od dijabetesa, kardiovaskularnih bolesti, te nekih vrsta tumora poput raka prostate i na grudima. Također, vjerojatno ćete osjetiti još neke zdravstvene probleme poput bolova u leđima, brže ćete ostajati bez daha i imati poteškoće sa spavanjem. Tada će vaša debljina zaista postati medicinski problem.

Pravilo je: što je vaš ITM udaljeniji od normalnog, to ćete više problema osjećati.

Gubljenje kilograma ovisi o ravnoteži između unosa i potrošnje energije. Ako konzumirate više energije iz hrane i pića nego što je vaše tijelo sposobno potrošiti kroz normane tjelesne funkcije i aktivnosti, debljat ćete se.
Smanjenje unosa kalorija, odnosno količine hrane koju jedete i povećana tjelesna aktivnost dovest će do gubljenja kilograma.

Ako smanjite dnevni unos kalorija za oko 500 (dnevno je u prosjeku zdravoj ženskoj osobi potrebno oko 2.500 kalorija) tjedno ćete izgubiti oko 0,5 kg. To je ujedno i najzdravije količina koju tjedno može izgubiti. Mnogi stručnjaci se slažu da je sve preko toga naglo i nezdravo za organizam.

Prije nego što započnete uvoditi promjene u svoj životni stil, važno je da se zapitate je li ovo pravo vrijeme za dijetu?

Razlozi zbog kojih se odlučujete na dijetu ovise isključivo o vama, ako se odlučite na dijetu zbog tuđih nagovaranja, sigurno nećete izdržati. Ako prolazite kroz neke promjene životnih okolnosti, poput promjene posla, prekida s partnerom, to može biti dobar poticaj i za početak dijete i promjene izgleda. Ali ponekad osobe imaju najviše uspjeha s dijetama baš kada su najmirnijem životnom razdoblju. Sve je dakle individualno.

Kad god odlučili krenuti s promjenama u životnim navikama potrudite se osjećati pozitivno i spremno suočiti se s izazovom.

Pažljivo razmislite o svojim dnevnim navikama. Dobro bi bilo i pisati „dnevnik“ prehrane u koji ćete upisivati sve što unosite u organizam i zbrajati kalorije. To će vam pomoći da shvatite koliko zaista jedete.

Najvažnije je ne postavljati prevelike ciljeve i ne izgladnjivati se, niti odricati hrane koju najviše volite. Ključ je u umjerenosti.