6 razloga da budete sam svoj šef [ KARIJERA ]

3. srpnja 2020. By COVER magazin

6 razloga da budete sam svoj šef

Ako želite biti jednoga dana sam svoj šef, to ne mora ostati  zauvijek samo san. S temeljitom pripremom i malo istraživanja shvatit ćete kako to i nije nemoguća misija.

Ovo su neki od razloga zbog čega je dobro biti sam svoj šef:

– 1- Sami ste odgovorni za svoje prihode.

Ovo na početku može izgledati vrlo diskutabilno, ali u ovom slučaju samo nebo vam je granica, za razliku od definirane plaće koju u radeći u tuđem poduzeću imate. Na početku, kada tek počnete s vlastitim biznisom vjerojatno nećete zarađivati koliko ste navikli, jer ćete morati samostalno odvajati za mirovinsko, osiguranja i ostala davanja, ali velika je prednost to što vaša plaća nije ograničena sposobnošću poslodavca.

-2- Imate kreativnu kontrolu.

Sami donosite odluke i ne morate raditi ono što vam netko zapovijeda. Ovo je velika prednost jer se mnogo ljudi dosađuje na poslu i ne iskorištava svoje potencijale. Ako možete birati poslove koje volite, učinkovitije ćete iskoristiti svoje vrijeme.

-3- Sami ste odgovorni za svoj uspjeh.

Ovo može biti otežavajuća okolnost, ali i velika prednost. Sav teret uspjeha ili neuspjeha je na vašim leđima. Kada radite za veliku korporaciju, lako se pomiješati s ostatkom zaposlenika  i steći osjećaj kao da uopće nije bitno dolazite li ili ne na posao. Kada započnete raditi za sebe, povećat će vam se samopouzdanje jer ćete shvatiti koliko vrijedi vaš rad.

-4- Sami birate radno vrijeme.

Fleksibilno radno vrijeme je velika prednost. Sami sebe najbolje poznajete i znate kada ste najraspoloženiji za posao, te kada ćete biti najproduktivniji. Možete raditi noću, a prespavati cijeli dan, ako je to vaša preferencija.

-5- Dobit ćete nove izazove.

Mnogi ljudi kada dođu do vrha plaće u svom poduzeću upadaju u fazu dosade jer se prestaju truditi. Vama će svaki novi dan biti novi izazov jer znate da uvijek možete više.

-6- Ne mogu vas otpustiti.

Ako ste sami sebi šef tada vas nitko ne može otpustiti. Možete se predomisliti kada god poželite, ili usmjeriti fokus na nešto drugo. Prekinuti neki projekt da biste radili na onome koji vam se više sviđa, a nitko vam neće prijetiti otkazom.

Stres u vlastitom poslu

Ako imate vlastito poduzeće vrlo je važno znati kako izbjeći stres. Kod ljudi koji vode samostalan posao karakteristično je da moraju donositi važne odluke, neprestano rade prekovremeno, a uz to moraju se brinuti i za svoje zaposlenike, ali i za kupce.

Stoga, nije čudno da su stalno pod velikim stresom.

Važno je naučiti kako se nositi s njim kako ne bi utjecao na zdravlje i stvorio puno veće zdravstvene probleme ili negativno utjecao na posao.

Glavni simptomi stresa su: nesposobnost donošenja odluka, nemogućnost koncentriranja na posao, agresivnost, deprimiranost, gubitak smisla za humor, iziritiranost…

Uz te pojavljuju se i fizički simptomi koji uključuju: glavobolju, nesvjesticu, vrtoglavicu, povišen tlak, ostajanje bez daha, stalni umor, opća slabost organizma…

Nekoliko savjeta kako izbjeći stres:

Jedan od glavnih izvora stresa je što vlasnik većinu odluka mora donosit sam. Posebno kad se radi o velikim i značajnim odlukama bilo bi dobro o njima razgovarati s nekim drugim. Možete ovisno o količini tih odluka zaposliti savjetnika ili među nekim od  zaposlenika tko je najviše upućen u sve poslove razgovarati o problemu. Na taj ćete način raspravljajući o važnim poslovnim stvarima i sami se opustiti. Također, možete o tome razgovarati s nekim članom obitelji.

Pokušajte bolje raspolagati vremenom, tj. bolje se organizirati. Napravite plan dnevnih aktivnosti koji će uključivati i privatne i poslovne obveze. To će vam također pomoći da se opustite jer nećete cijelo vrijeme misliti o tome što morate napraviti, a istovremeno ćete znati da ništa nećete zaboraviti.

Dobra organiziranost je jako važna. Nemojte misliti da manje radite ako imate plan i nemate osjećaj da ništa ne stižete. Osjećaj zauzetosti kod nekih ljudi stvara osjećaj važnosti, međutim to je i najbrži način za potpuni kolaps.

Bitno je naučiti delegirati posao. Nećete sve najbolje obaviti sami! Iako vam se ponekad tako čini. Vi se koncentrirajte na najvažnije, a sve drugo prepustite suradnicima.

Ako osjetite da se ne možete koncentrirati na posao pokušajte se opustiti samo polagano dišući. Usporavanje disanja može smanjiti stres.

Prema mnogim istraživanjima prehrambene navike također su povezane sa količinom stresa. Kad jedete i koliko jedete značajno će utjecati na stres. Nemojte preskakati obroke, posebno doručak.  Uvijek pronađite vremena za malo istezanja i razgibavanja ruku, leđa, ramena i nogu. Njihovo opuštanje oslobađa napetosti.  Redovno vježbanje će svakako pomoći da se osvježite. To ne mora biti neka naporna vježba, dovoljno je više hodati, više koristiti stepenice umjesto lifta ili lagani jogging.

Zapamtite da ako produžite radno vrijeme nećete obaviti posla proporcionalno više, samo ćete biti umorniji. Isto tako ako radite više, manje ćete imati vremena za obveze izvan posla. Ne možete očekivati da ćete sve stići. Kad radite duže, neke privatne obveze prebacite na druge ili ih odgodite.

Nakon stresnog dana morate sebi priznati zasluge za sve dobre stvari koje ste taj dan napravili. Nemojte se uvijek opterećivati s tim što će vam donijeti sutrašnji dan i kakve se sve komplikacije mogu pojaviti u budućnosti.

Nada u poslovnom svijetu

Mnoge organizacije koje se na površini čine sasvim uspješnima gase se prerano, te nikada ne dostižu svoje pune potencijale. Unutarnje bolesti uzrokuje stres zaposlenika, koji gube volju za radom, upadaju u cinizam, te odustaju od ulaganja truda u obavljanje posla.

Mnogi zaposlenici kronično su beznadni i beznadne žrtve rutine, koji se samosažalijevaju bez ikakve nade da će se dehumanizirano ponašanje i hladnoće nadređenih promijeniti. U pravilu su pasivni i nastavljaju s rutinom, ali i bez dodatnih motiva da pridonose organizaciji. Mnogi zaposlenici se depersonaliziraju i usamljuju. Često zaboravljaju kako komunicirati s drugim ljudima, zatvaraju se u svoje urede i kriju iza kompjutora, te isključivo razgovaraju s drugima preko barijera, faksom, memom, e-mailom, porukama ili govornom poštom. Tehnologija postaje izlika za udaljavanje, odvajanje od drugih ljudi i bijeg od odgovornosti.

Beznadni zaposlenici postaju destruktivni za one koji pokazuju imalo ambicija ili nade. Oni ih apsorbiraju, jer svojim beznađem ne dopuštaju onima koji su optimistični da budu ono čega se oni boje.

S druge strane takve organizacije osim što djeluju destruktivno na ljudsko biće ne mogu pokazati ni konkurentnost na današnjem tržištu. Jer unatoč tehnološkom napretku ljudski faktor je ono što razlikuje jednu organizaciju od druge. Zbog toga bi u poduzećima šefovi trebali poticati nadu i razvijati okruženje u kojem se nadanje smatra obvezom svakog zaposlenika. Nevažno kakve okolnosti bile, zaposlenici moraju znati da imaju izbor. Nitko od nas ne zna što će se sljedeće dogoditi, ali moramo znati kako možemo izabrati bolju budućnosti i nadati se da će ona biti bolja od sadašnjosti. Svatko od nas trebao bi razviti sposobnost gledanja na bolju budućnosti, te pomagati drugima da se više nadaju.

Nada nije ushićeno razmišljanje kakvo ima Poliana ili traženje brzih i magičnih rješenja. Prava nada je razmišljanje orijentirano prema djelovanju, a ne iluzijama. Aktivna nada inspirira i puni nas energijom za premošćivanje prepreka. Nada nas osposobljava da svaki put, nakon svakog pada započnemo novi put. Ona je vizija drugačije budućnosti i unutarnja kreativnost koja nam omogućuje da pronađemo alternativna rješenja.

Istraživanja pokazuju kako ljudi koji imaju više nade u usporedbi s beznadnim imaju i više ciljeva, postavljaju sebi teže zadatke i uspješniji su u ostvarivanju. Ljudi puni nade su sretniji, bolje se nose sa životnim situacijama, te o sebi razmišljaju kao o osobama koje su sposobne riješiti bilo kakav problem. Ljudi s malo nade teško održavaju i poslovne i privatne veze, teško započinju nove projekte i vrlo brzo odustaju.

Posao managera je održati u organizaciji nadu živom i kreirati uvjete koji potiču nadanje. Vođe moraju imati vizije i moraju uključiti zaposlenike u vizije. Moraju ih potaknuti da se trude postići nešto, te da si postavljaju izazovne poslovne ciljeve. Zaposlenicima treba naglašavati kako doprinose svojom energijom i kreativnošću, te kako imaju priliku nešto u organizaciji izmijeniti.