Unutarnja snaga – Kako mozak očuvati mladim [ SELFHELP ]

Unutarnja snaga

Obično o snazi mislimo u fizičkim terminima. Zamišljamo mišićavu osobu, visoku, koja intenzivno radi na svome tijelu, vježba borbene vještine, redovito ide u teretanu, na treninge i zdravo se hrani.

Međutim, potrebnija od fizičke nam je unutarnja snaga. Koliko radimo na njoj?! Može li se uopće ona vježbati?  Kako vježbati  upornost, hrabrost ili pouzdanost, kvalitete koje nam pomažu izdržati svakodnevne psihičke napore.

Znamo što treba raditi da bi smo počeli skijati. Ali kako postati osoba na koju se može osloniti, osoba jakog karaktera?  Na razvoju takvih osobina također treba raditi. I to mnogo. Netko ima talent za dobrotu, netko za strpljivost. Ali ako ne vježbamo svoj talent mogao bi zakržljati ili se uopće neće razviti. Baš kao i kod sporta. Potrebno je mnogo truda i rada da bi izgradili psihičku snagu. Ali kako? Odgovor se krije u staroj poslovici Kada je učenik spreman učitelj će se sam pojaviti. Kada odlučite  raditi na svome napretku iznenadit ćete se koliko načina postoji.

Kako mozak očuvati mladim

Mozak nas čini onim što jesmo, primarni je pokretač naših misli i naših akcija, a s vremenom postaje jedinstveni arhiv osobnosti i iskustva. Ali, ipak, mozak nije ništa drugačiji od ostalih organa u fizičkom smislu. Stanice u mozgu stare jednako kao na bilo kojem drugom dijelu tijela, na srcu ili bokovima.

„Kada govorimo o starenju mozga, ne prihvaćamo to toliko teško kao npr. bore. Zreo mozak je poželjna stvar“, kaže Susan Greenfield, jedna od vodećih britanskih neuro-znanstvenica. „Veze između stanica u mozgu konstantno se mogu obnavljati kroz život i ojačavati, ali problem se pojavljuje kada te veze prestanu raditi“.

Najučestalija indikacija starenja mozga je gubitak pamćenja, a što osobe žive dulje senilnost je sve uobičajenija. Ipak, mozak se može zaštiti i procesi starenja se mogu usporiti.

Oko 20 posto osoba nosi u sebi gen koji značajno povećava rizik obolijevanja od Alzheimerove bolesti, ali kod ostalih  razvoj te bolesti ovisi načinu na koji su proveli život.

Neka društva, poput zajednice svećenika Mount Athos u Grčkoj uopće nemaju zabilježene slučajeve senilnosti ili moždanog udara, a to se pripisuje njihovom životu bez stresa i zdravoj prehrani.

Mnogi procesi mogu doprinijeti gubitku pamćenja. Krvne žilice u mozgu postaju kruće, a to usporava protok krvi u mozgu i otežava opskrbu kisikom. Drugi proces, iako još uvijek nije potpuno istražen, govori o neproporcionalnom nakupljanju amiloida u moždanim stanicama. Također, postoje neki dokazi kako su osobe oboljele od Alzheimerove bolesti imale kroz život manji moždani udar, koji nije morao biti nužno zamijećen. Ponekad dođe do manjeg izljeva krvi u mozak, a da osoba uopće ne primijeti to stanje.

Iako se senilnost pojavljuje najčešće kod osoba starijih od 80 godina, znanstvenici vjeruju kako taj proces počinje mnogo ranije, u četrdesetim. A tada je i potrebno započeti s prevencijom.

Kako starimo naš sustav slabi te je potrebno prehranom mu pomoći. Važno je uključiti u prehranu mnogo namirnica koji sadrže antioksidante poput šumskog voća, brokula i svih drugih koje sadrže vitamin C i vitamin E.

Nadomjesci prehrani s ribljim uljem bogatim omega-3 masnim kiselinama također pomažu jer smanjuju rizike kardiovaskularnih oboljenja.

Ne smije se podcijeniti ni važnost tjelovježbe. Ne samo da pretilost ide ruku pod ruku sa visokim krvnim tlakom, nego postoje i dokazi kako sama tjelovježba ojačava mozak, jer do njega u tim trenucima dopire više krvi.

Ali najvažnije od svega je vježbati sam mozak. „Mozak je kao bilo koji drugi mišić, što ga više vježbate to će on jači biti“, kaže Greenfield. Trebali biste se stalno okušavati u novim situacijama, učiti nove stvari, jezike, ispunjavati križaljke, igrati šah. Važno je da izaberete aktivnost u kojoj uživate, ali koja i povoljno djeluje. Možete pisati simfonije, pisati novele ili razvijati smisao za humor. Važno je da ne zapustite i ne ulijenite mozak.