Jedete li previše? Provjerite

Jedete li previše? Provjerite

Koliko puta ste nakon obroka čuli od drugih ili i sami pomislili baš sam se prejeo?! Otkuda potreba za prejedanjem?

Činjenica je da se veličina obroka značajno promijenila u odnosu na prije pedesetak godina.

Ono što se nekad smatralo obilnim obrokom danas je prosječan ili mali obrok. Isto je i s napitcima. A veličina želudca prosječne osobe je ostala ista, dok se potrošnja kalorija zbog sve više  sjedenja i manje fizičkog rada smanjila.

Osim što se prejedaju iz neznanja o porcijama i navike, ponekad se prejedanje koristi i kao način na koji se osobe nose sa stresom i neugodnim osjećajima. Za zdrav osjećaj za mjeru najviše će pomoći upoznavanje vlastitih navika i pozitivna povezanost s hranom.

Kada ste pojeli dovoljno, znanstvenici kažu da nakon toga treba 20 minuta da signal o sitosti dođe od želuca do mozga, a mnogi ljudi u tih 20 minuta nastavljaju jesti, što vodi do prejedanja. Prejedanje nosi svoje posljedice, neke su dugoročne neke kratkoročne. Prejedanje vodi do „širenja” želuca, jer mora prihvatiti više hrane, a zbog toga se možete osjećati umorno, bezvoljno, pa čak i zbunjeno. Vaši organi nakon prejedanja moraju raditi intenzivnije da bi preradili hranu, što opterećuje organe, te opet dovodi do umora i bezvoljnosti. Učestalo prejedanje vodi do debljanja, krvožilnih bolesti, razvoja dijabetesa tip 2, depresije, nesanice, te problema s zglobovima.

S druge strane iskrivljeno je poimanje zdrave prehrane. Većina ljudi misli da se zdravo hrani ako se prejeda zdravim namirnicama.

Ako gledamo prosječnu osobu, većina ljudi zna što je zdravo, a što nije, ali istovremeno rijetki imaju pojma o količini, pa ili ne jedu ništa i na nekim su restriktivnim dijetama ili se pretrpavaju, bilo zdravom ili nezdravom hranom.

Čini se kako je trenutno najveća umjetnost postala hraniti se u normalnim količinama.

Treba uzeti u obzir da je prosječan obrok u restoranima oko 1.000 kalorija, dok  ženama treba 2.000 – 2.500 kalorija na cijeli dan, pa samo jedan obrok zadovoljava polovicu dnevnih potreba za kalorijama. S druge strane obroci i kod kuće su se drastično povećali.

Šezdesetih godina prošlog stoljeća u tanjur bi stalo oko 800 kalorija zdravog obroka, a danas u tanjur stane oko 1.400 kalorija, što je neusporedivo više.

Želite li živjeti zdravo, bez problema s masnoćama, šećerom, želudcem ili težinom, ponovno naučite jesti u normalnim količinama. I dok se svi prejedu u nekim prilikama, ukoliko to radite češće trebali biste tražiti načina kako da se riješite ove loše navike.

Sljedeći savjeti su korisni:

– Kuhajte manje, nemojte se bojati da ćete ostati gladni ili da nećete imati dovoljno hrane.

– Jedite iz manjeg tanjura, a za napitke postavite manje čaše.

– Ne trebate osjećati potrebu da ispraznite tanjur. Također, nemojte tjerati djecu da isprazne tanjur.

– Kada jedete u restoranu razmislite o dijeljenju jedne porcije između dvije osobe ili da ponesete pola kući.

Veličina porcija kolike bi trebale biti

Meso, riba i alternativa:

Meso i riba – 1 porcija je otprilike veličine špila karata.
Jaja – 1 porcija je 2 jaja
Grah i leća – 1 porcija su 4 jušne žlice graha ili leće

Kruh, žitarice i krumpir:

Žitarice – 1 porcija su 3 žlice žitarica
Kruh – 1 porcija je 1 velika kriška kruha
Tjestenina – 1 porcija su 3 pretrpane jušne žlice tjestenine
Krumpir – 1 porcija su 2 krumpira veličine jajeta
Riža – 1 porcija su 2 natrpane žlice riže

Voće i povrće

Voće – 1 porcija je 1 voćka ili ako se radi o bobičastom voću 1 šaka puna voća
Povrće – 1 porcija su 2 velike žlice
Voćni sok – 1 porcija je 1 mala čaša (1 dl) voćnog soka

Mlijeko i mliječni proizvodi

Mlijeko – 1 porcija je 1 čaša (2 dl) mlijeka
Jogurt – 1 porcija je 1 srednja čaša (1,5 dl) jogurta
Sir – 1 porcija je komad sira veličine kutije šibica ili 1 zdenka sir