Boležljivost i prevelika osjetljivost
Ako ste često na bolovanjima i skloniji obolijevanju, ne trebate nužno kriviti svoj nemar (slabo odijevanje, propuh i sl.) jer dosta toga unaprijed je zapisano u vašim genima.
U genima se krije objašnjenje zbog čega neki ljudi npr. prehladu i gripu prebole preko noći, dok se drugi oporavljaju tjednima. I to nije samo osobni dojam, nego znanstvena činjenica.
„Svi znamo da se neki ljudi oporavljaju brže nakon bolesti, a neki sporije, međutim provedenim istraživanjem smo uspjeli dokazati kako za to postoje genetski razlozi“, izjavio je Dr. Ute Vollmer-Conna, profesor sa Sveučilišta u Sydneyu.
Studija objavljena u časopisu Clinical Infectious Diseases prva je ovakvog tipa koja istražuje genetičke uzroke sklonosti bolestima.
Kao i fizička osjetljivost tako i u slučaju psihičke osjetljivosti najčešće se radi o zdravstvenom hendikepu koji je često urođen ili stečen u ranoj fazi života pod utjecajem stresa.
Kod osjetljive osobe, živčano-hormonalni sustav je nestabilan te reagira burnije i na slabije podražaje nego što je slučaj kod prosječnih ljudi. Osjetljivost središnjeg živčanog sustava možemo usporediti s krhkošću kostiju kod osteoporoze. U oba slučaja, dolazi do pucanja već i od blagih udaraca, kod osteoporoze kostiju, kod živčane slabosti, živaca.
Osobe koje su psihički osjetljivije obično imaju sposobnost naslućivanja problema prije nego što su oni vidljivi prosječnoj osobi. Tada u tijelu nesvjesno dolazi do promjene raspoloženja, straha, strepnja, potištenosti ili uzrujanosti.
Uzrok ovakvih reakcija mogu biti tek neki tračevi npr. o smanjenju plaća, ponekad smanjen apetit kod djeteta, treći put poruka od bivšeg partnera voljenoj osobi koju vide na društvenim mrežama. U nekim slučajevima takvi strahovi se pokažu neopravdanima, ponekad su i iracionalni, ali previše osjetljive osobe si jednostavno ne mogu pomoći i postati manje osjetljive.
U takvim situacijama i najbliže osobe znaju ih osuđivati i govoriti im da pretjeruju, te davati savjete poput „ne smiješ biti toliko osjetljiv”. Međutim, kako je osjetljivost genski predodređena ili rano definirana, to bi bilo kao da osobi koja sijedi u dvadesetim savjetujemo ”nemoj dopustiti da ti sijede izbijaju tako rano”.
Ipak, to nije razlog zbog kojeg bi se boležljivije ili psihološko osjetljivije osobe trebale prepustiti svojim emocijama ili bolestima.
Prvi korak bi trebao biti ojačavanje tijela fizički tjelovježbom. U zdravom tijelu zdrav duh. Ako treninzima ojačate svoje tijelo, tada ćete postati i psihološki stabilniji, te otporniji na bolesti.
Draga stvar na koju bi trebali obratiti pažnju je imunitet. Tražite načine kako biste ojačali imunitet (prvenstveno zdravom prehranom, bogatom voćem i povrćem, zatim, čajevima, vitaminima i drugim suplementima).
I treće, vodite brigu o svojoj mentalnoj kondiciji i duhovnom zdravlju. Stalno održavajte svoj mozak aktivnim bilo mentalnim igricama, križaljkama ili učenjem i čitanjem intelektualnih tekstova. Te ne zaboravite brinuti o svome psihološkom i duhovnom zdravlju. Bez obzira koje bili vjere, produbite znanje o njoj. Više se uključite u vjerske običaje i živite moralnije. Također, svakodnevno čitajte pozitivne selfhelp članke. Osim tematike koja vas se tiče čitajte i ono što vas trenutno ne zanima. Na taj način ćete možda zapamtiti neke stvari koje će vam pomoći kasnije u novim situacijama.
Na kraju, izbjegavajte situacije koje su stresne i psihički zahtjevne, kao i zdravstveno rizične (jake klimatske uređaje, kontakte s bolesnim osobama, vodite uredan način života, nemojte pretjerivati u hrani i alkoholu). Iako vam je posao važan, ostanite kod kuće ako ste bolesni. Preležite bolest i oporavite se brže.
Kronični stres i nedostatak kvalitetnog sna mogu igrati također značajnu ulogu u boležljivosti i prevelikoj osjetljivosti.
Promjene u životnom stilu mogu često dovesti do značajnijeg poboljšanja, međutim ponekad to nije dovoljno za pozitivne promjene, te je potrebno potražiti stručnu pomoć.
Kronični stres i nedostatak kvalitetnog sna mogu igrati također značajnu ulogu u boležljivosti i prevelikoj osjetljivosti. Promjene u životnom stilu mogu često dovesti do značajnijeg poboljšanja, međutim ponekad to nije dovoljno za pozitivne promjene, te je potrebno potražiti stručnu pomoć. Često obolijevanje može imati u svojoj pozadini i ozbiljne bolesti koje još nisu dijagnosticirane, poput nekih autoimunih bolesti, depresije, anksioznih poremećaja, pa pravovremeno tretiranje tih bolesti dovodi i poboljšanja u slučaju boležljivosti ili psihičke osjetljivosti.