Je li stres zarazan?! Koliko smo zapravo pod utjecajem drugih ljudi
Znanstvenici sve jasnije potvrđuju ono što mnogi intuitivno osjećaju: stres je zarazan. Ne u metaforičkom, nego u vrlo stvarnom, psihološkom smislu. Kako kaže znanstvenica sa Sveučilišta Yale, Laurie Santos, ljudi mogu pokupiti tuđe emocije gotovo jednako lako kao što mogu pokupiti prehladu. Naše tijelo i um reagiraju na emocionalna stanja drugih, čak i kada toga nismo svjesni.
Kako “hvatamo” tuđi stres
Ljudski mozak iznimno je osjetljiv na signale iz okoline. Kada se nađemo u blizini osobe koja je napeta, zabrinuta ili preopterećena, naš živčani sustav počinje se ponašati kao da se i sam nalazi u opasnosti. To je evolucijski mehanizam, nekada je bilo ključno brzo prepoznati prijetnju koju je uočio netko iz našeg plemena. Danas, iako više ne bježimo od predatora, naš mozak i dalje reagira na tuđe napetosti kao da su naše.
Zato se može dogoditi da uđemo u prostoriju punu nervoze i već nakon nekoliko minuta osjetimo kako nam raste napetost, iako se ništa konkretno nije dogodilo. Emocije drugih ljudi prelijevaju se na nas brže nego što mislimo.
Utjecaj okoline je snažniji nego što pretpostavljamo
Laurie Santos naglašava da smo mnogo više pod utjecajem ljudi koji nas okružuju nego što smo skloni priznati. Njihova ponašanja, navike, pa čak i način razmišljanja, polako se “utiskuju” u nas. Ako provodimo vrijeme s ljudima koji su kronično pod stresom, velika je vjerojatnost da će se i naš vlastiti stres povećati. Ako smo okruženi ljudima koji se stalno žale, lako ćemo i sami skliznuti u negativan obrazac. S druge strane, društvo smirenih, stabilnih i optimističnih ljudi može djelovati gotovo terapeutski.
Ovaj utjecaj nije ograničen samo na emocije. Navike poput prehrane, spavanja, načina komunikacije ili odnosa prema poslu često se oblikuju upravo kroz promatranje drugih. Ljudi su, htjeli to ili ne, emocionalni i ponašajni kameleoni. Prilagođavaju se svojoj okolini, tako da se stope s njom.
Zašto je važno prepoznati emocionalnu zarazu
Razumijevanje ove dinamike daje nam moć da bolje upravljamo vlastitim emocionalnim zdravljem. Ako znamo da tuđi stres može postati naš, možemo pažljivije birati okruženja u kojima boravimo i odnose koje njegujemo. To ne znači da trebamo izbjegavati ljude koji prolaze kroz teško razdoblje, nego da trebamo biti svjesni kako njihova stanja utječu na nas i kako mi možemo utjecati na njih.
Svjesnost o emocionalnoj zarazi pomaže nam i da prepoznamo vlastitu ulogu u tuđim životima. Naša smirenost, toplina i stabilnost mogu biti jednako zarazni kao i stres. Ponekad je dovoljno da jedna osoba ostane pribrana kako bi cijela grupa lakše disala.
Ako je stres doista zarazan, onda je i mir. Ako se negativne emocije prenose poput prehlade, onda se prenose i pozitivne. Okolina u kojoj boravimo oblikuje nas tiho, ali snažno. Zato je važno okružiti se ljudima koji nas podržavaju, inspiriraju i smiruju i istovremeno biti svjestan da i mi možemo biti izvor emocionalne klime u kojoj drugi žive.
U svijetu u kojem se stres širi brzo, možda je najveći dar koji možemo dati sebi i drugima upravo sposobnost da ostanemo centrirani, prisutni i svjesni.