Mobbing na poslu  [ KARIJERA ]

Mobbing na poslu

Pojam mobbinga je prvi puta upotrijebio Konrad Lorenz upotrijebivši ovaj termin za ponašanje nekih vrsta životinja koje se udružuju kako bi istjerale nekog člana iz zajednice, a u psihologiju pojam je uveo njemački psiholog Heinz Leymann, prvi znanstvenik koji je ovaj fenomen počeo istraživati kod ljudi.

Brojni su izrazi za mobbing, poput maltretiranja, moralnog zlostavljanja, psihološkog zlostavljanja i slično, a od zemlje do zemlje ima drugačiji izraz. Englezi ga nazivaju bulyngom, angloamerikanci koriste termine „work abuse“ ili „employee abuse“, a njegovo sustavno proučavanje počelo je prije jednog desetljeća.

Danas o mobbingu postoje brojne znanstvene studije, razvrstan je u različite vrste – ovisno o autoru, ali sve se svodi na isto – psihološki pritisak na podređenog ili kolegu istog ranga u namjeri postizanja vlastitog boljeg napretka u karijeri.

Istraživanja pokazuju da postotak mobinga u pojedinim državama ovisi o određenju i kulturnoj razlici pojedine zemlje, razlike u toleranciji na psihološka maltretiranja, ali i informiranosti radnika. Najmanje mobbinga u Europi je u Italiji i Portugalu, svega 4%, a kad se raspravlja o djelatnostima, najmanje ga ima u financijskom posredovanju, građevinarstvu, djelatnosti distribucije energenata (voda i električna energija) te poljoprivredi i ribarstvu; samo 3% dok najviše zloupotrebe ima u državnoj upravi i obrani, čak 14%.

Lyssa Menrad, psihologinja iz Chicaga navodi sljedeće vrste mobbinga na radnom mjestu: verbalni – od javnog ponižavanja do omalovažavanja, neverbalni – smišljeno zanemarivanje, šutnja, zastrašivanje i prijetnja, kada je povezan s poslom tada se nameće opterećenje radniku i povećanje ukupnih obaveza bezrazložno, okrivljavanje nekoga za nelegalne postupke, seksualno zlostavljanje i psihički pritisak.

Uvijek postoje određeni postupci kada shvatimo da netko sabotira našu karijeru što u krajnjoj liniji utječe i na zdravlje pojedinaca. Dr. Menard preporučuje sljedeće korake:

ISKORAK – što prije potražiti novi posao tim bolje, jer stvari se nikada neće promijeniti;

SAMOEDUKACIJA – pokušati identificirati tip „zlostavljača“, informirati se o njegovoj osobnosti što je najviše moguće, na taj način upravljamo situacijom do bolje prilike u novoj organizaciji;

NAPRAVITI „OSOBNU ARHIVU SVEGA“ – spremite elektroničku poštu, glasovne poruke, zapišite incidente u rokovnik, spremite sms poruke i čak fotografijom dokumentirajte sporne događaje ako mobitel to dozvoljava;

RAZVOJ OSOBNOG DRUŠTVENOG OKRUŽENJA – orijentirajte se na događaje izvan poslovnog okruženja, na taj način sačuvat ćete svoje psihičko zdravlje i stvoriti svojevrstan životni balans;

UPOZNATI SVOJA PRAVA – kontaktirajte svoju strukovnu organizaciju, proučite zakone o radu, zatražite pomoć odvjetnika; te u krajnjoj liniji nije sramno zatražiti i

POMOĆ PSIHOLOGA – povjeravanje negativnih iskustava stručnoj osobi uvijek pomaže smiriti vlastiti duh.

Osobe koje jednom iskuse mobbing, nažalost, ali ipak bogatiji su za jedno iskustvo i lakše se snalaze u novom okruženju jer već znaju kako postupati, a razlog je što realno gledajući gotovo da i nema suvremene poslovne organizacije gdje se pritisci ne javljaju. Važno je spoznati, bilo nadređenima, bilo podređenima ili osobama istog karijernog statusa da kako u životu tako i u karijeri srećemo mnoge različite ljude i da svatko od njih ima svoj stupanj važnosti i zaslužuje pažnju barem samo smiješkom ili pozdravom.