Mentalne mape
Mind mapping je poznata tehnika učenja, a uz to i zanimljivija je. Temelji se na crtanju mentalnih mapa, skica koje olakšavaju mozgu da brže i dugotrajnije pamti.
Gradivo koje se savladava crta se otprilike u obliku krošnje drveta, u raznim bojama i sličicama.
Glavni problem, tema stavlja se u centar krošnje iz koje se onda granaju područja. Poprilično jednostavno.
Na praznom papiru napravimo krug u koji ucrtamo naziv knjige (ili poglavlja koje trebamo savladati). Iz centra se granaju poglavlje knjige (maje cjeline), a iz svakog poglavlja najvažnije teme. Bitno je ključne pojmove popratiti i slikom, koja ih najbolje opisuje jer ćemo tako najbolje pamtiti.
Npr. Za poglavlje obilježja ucrtavate kuću. Kuća će vas će vas asocirati na pojmove vlasništvo, nedjeljivost, heterogenost, neuskladištivost, a na neopipljivost će vas podsjetiti tako što znate da je suprotan pojam od kuća. Bitno je odabrati slike koje će za vas imati sve potrebne asocijacije.
Priznat ćete da mind mapa izgleda zanimljivije od skripta koje inače radite, a vrijeme potrebno za izradu je jednako ili manje. Za jednu manju knjigu bit će nam potrebna samo jedna stranica A4 formata. Ukoliko se radi o većoj knjizi bit će vam za svako poglavlje potrebna po jedna mapa. Mozak će lako zapamtiti boje na slici, te svaku cjelinu poistovjetiti s jednom bojom.
Osim za učenje mind mapping koristi se u svakodnevnim situacijama.
Kako je tehnika stvarno korisna i u situacijama poput, odlaska u kupovinu ili planiranja dnevnih obveza, vrlo brzo se proširila. Tako u svoj planer umjesto pukog nabrajanja obveza ucrtavajte šarene krošnje. Ako ne budete primijetili neke ekstra rezultate, bar ćete se nasmijati svaki put kada vidite u što se vaš planer pretvorio.
Svaka dobra mentalna mapa kreće od centralne teme. Sve ostale sličice izravno su ili neizravno povezane s centralnom tematikom. Kada se glavna ideja stavi u centar, lakše je razumjeti i usredotočiti se na mapu, te prisjetiti nacrtanog. Drugo obilježje mentalnih mapa je grananje. Od centralne ideje šire se osnovne grane koje su na izravni način povezane s centralnom idejom, a zatim osnovne grane granaju u manje grančice. Mentalne mape usredotočene su na ključne riječi, koje se prikazuju u pravilu ilustracijama, umjesto na pamćenje definicija kao kod klasičnog učenja. Mentalne mape posebno su dobre za prezentiranje ideja, jer čitatelj može lakše skenirati informacije i prezentirati ih, bez da treba čitati puno teksta. Ilustracije koje se crtaju uz ključne riječi bitne su radi pretpostavke kako „slika vrijedi tisuću riječi”, pa ako ne i zaista tisuću pretpostavlja se da slika može potaknuti mnogo više asocijacija i sjećanja, zbog toga je na grane i grančice mentalne mape jako bitno ucrtavati slike.
Mentalne mape pomažu proces učenja jer zapravo pojednostavljuju neku tematiku. Mentalne mape temelje se na bilježenje (crtanju) pojednostavljenih informacija, a time se dobiva bolja struktura te se vizualno sažima tematika, a na taj način je i mozgu puno lakše i puno brže procesuirati i zapamtiti informacije.
Mentalne mape korisna su alatka koja predstavlja prirodan način razmišljanja. Mentalne mape povezuju mnoge ideje kako bi se kreirala zajednička slika, bez da se zaborave te ideje i izgube iz vida. Mentalne mape toliko su popularne i učinkovite jer je dokazano kako su vizualne bilješke puno učinkovitija metoda, od samog pisanja natuknica. Dvije polutke mozga rade u sinkronizaciji kada se crtaju mentalne mape, pa zbog toga prenošenje misli na papir putem mentalnih mapi ostavlja puno jači i impresivniji doživljaj na mozak.
Kroz mentalne mape ideje se prezentiraju na način kakav mozak voli, one omogućavaju da se istovremeno vidi cijela slika iako su usredotočene na ideje i manje detalje.
Smatra se kako mentalne mape pomažu produktivnosti na poslu, akademskom uspjehu, ali i u planiranju i funkcioniranju kroz život jer se mogu primijeniti i u svakodnevnom životu, poput na primjer planiranja kupovine poklona.