Jesmo li bolji od drugih? – Uspoređivanje i natjecanje [ SELFHELP ]

Jesmo li bolji od drugih? – Uspoređivanje i natjecanje

U ljudskoj prirodi je natjecanje i uspoređivanje, pa iako znamo da smo jedinstveni, da jednostavno ne postoji još jedna osoba s istim karakteristikama, svi se ponekad volimo usporediti s drugima.

Uspoređivanje shvaćamo kao jedan od načina procjene kvaliteta koje imamo. Posebno mislimo li kako imamo neke osobine bolje od drugih ljudi ili nešto što oni žele. Isto tako uspoređujemo se i s onima koji su bolji od nas kako bismo procijenili put do napretka.

Međutim, uspoređivanje bismo trebali svesti na najmanju razinu ili ga, ukoliko možemo, potpuno izbaciti. Već smo rekli da nitko nije jednak kao mi, što znači da smo neusporedivi.  Potpuno je nemoguće i besmisleno uspoređivati npr. cvijeće i automobile. Tko ima više kvaliteta? Tko je korisniji? Što biste radije kupili? Zašto je cvijeće jeftinije, a automobil skuplji. Kada bi cvijeće možda naraslo malo više i dobilo noge bi li i ono moglo prevoziti ljude? Ili kada bi automobil umjesto motora imao klorofil bi li mogao proizvoditi kisik? Možda bi, možda ne bi, ali zbog toga postoje i cvijeće i automobili. Treba nam i jedno i drugo.

Ponekad je mnogo lakše gledati u druge nego u sebe. Lakše je napraviti procjenu drugoga nego nas samih. Teško je prepoznati svoje kvalitete i prepoznati našu osobnu svrhu.  U stvari, potrebno je mnogo više hrabrosti za usmjeravanje pogleda na sebe, te mjerenje osobnih standarda ili ispitivanje naših potencijala.

Svatko od nas ima poseban dar i svatko je na zemlji zbog nekog vrlo posebnog razloga. Svatko ima svoju životnu svrhu koju bi trebao ispuniti, a s tom životnom svrhom dolaze i lekcije koje moramo naučiti kao i okolnosti kroz koje moramo proći.

Kako bismo mogli uspoređivati svoj život s drugim ljudima ako je naša npr. životna svrha odgojiti djecu, a tuđa otputovati u svemir…

U stvari nemamo pojma što netko drugi želi, koji je njegov cilj, svrha, a ni mogućnosti, a opet se tako rado uspoređujemo.

Umjesto uspoređivanja pokušajte prihvatiti sebe, cijeniti posebne talente i kvalitete koje imate i pokušajte shvatiti kako svaka osoba ide svojim putem, ponekad se naši putovi ukrštavaju, isprepliću, ali nikad to ne postaje jedan te isti put.

Razumijevanje sebe,  svojih potreba i talenata izvući će ono najbolje iz nas. Beznačajno uspoređivanje može nas samo usporiti na putu prema ostvarenju naših potreba. Uspoređivanjem trošite energiju na ono što vam u stvari nije važno umjesto na ono zbog čega ste tu.

Kako se prestati uspoređivati s drugima

Jedna od najdestruktivnijih navika koju mnogo ljudi konstantno ponavlja je uspoređivanje s drugima. Uspoređujete automobile, kuće, poslove, cipele, novac, popularnost i sve drugo… i naravno na kraju dana završavate s mnogo negativnih osjećaja u sebi.

Ali kako prestati?!

-1- Budite ljubazni

Ljubaznost ima ogroman utjecaj na formiranje misli o nekome i nečemu. Ako više prosuđujete druge ljude, više ćete prosuđivati i sebe. Stoga, ako budete ljubazniji i blaži prema drugim ljudima, bit ćete ljubazniji i blaži i prema sebi. Sto više budete voljeli druge ljude, to ćete više voljeti i sebe.

-2-  Nemojte praviti mitove

Ako započnete praviti mitove o drugim ljudima, čak ako su i postigli izvanredne rezultate, vjerojatno ćete se udaljiti od njih. Ako počnete misliti da nikad nećete postići nešto slično poput njih počet ćete biti zavidni. Važno je da znate da su svi ljudi, samo ljudi, bez obzira tko su i čim se bave.

Nemojte ni raditi suprotno. Nemojte nekoga smatrati malim samo zbog toga što nema nešto što vi smatrate bitnim, jer ćete sebe početi smatrati malim, ako to ili nešto drugo izgubite. Prema svim ljudima se ponašajte jednako, budite im jednako od pomoći, jednako ljubazni, jednako pristupačni… bez obzira tko su i što su.

-3- Počnite shvaćati da ne možete pobijediti

Nevažno što napravili i koliko toga ostvarili uvijek će netko biti bolji, a netko imati više od vas. Uspoređivanje je igra u kojoj nikad ne možete pobijediti.

-4- Uspoređujte se samo sa sobom

Umjesto da se uspoređujete s drugim ljudima uspoređujte se sa sobom. Pratite svoj napredak i razvoj. Jeste li sada bolji nego prije par godina?

Ovo je jedina navika vezana uz uspoređivanja koja vam donosi korist, jer vas tjera da pozitivno radite na sebi i konstantno napredujete.

Strah da ćemo ispasti glupi

Potreba da se svidimo i da nas prihvate drugi može nas spriječiti da budemo mi. Često se bojimo da će nas percipirati kao neinteligentne osobe i zbog toga ponekad znamo upotrebljavati velike riječi koje pametno zvuče kako bismo ih uvjerili koliko smo pametni i da se uklapamo.

Međutim, ne shvaćamo kako se usput, zbog straha da ćemo reći neku «pogrešnu» riječ naš vokabular smanjuje, te tako u želji da zvučimo profinjeno i pametno u stvari oglupljujemo.

Posebno se s ovim problemom suočavaju «došljaci» u velike gradove iz ruralnih sredina. Oni, u strahu da će biti ismijani zbog svojih lokalizama ili naglaska, pokušavaju neutralizirati govor, te na taj način ga usporavaju, postaju izrazito dosadni, a i ono što govore nema nimalo zanimljivosti u sebi jer svi oni zanimljivi lokalni pridjevi koji bi najbolje opisali situaciju su ispušteni iz priče.

Sa sličnim problemom se suočavaju medijske osobe. Većina novijih televizijskih voditelja, stilista i sl. zbog manjka obrazovanja, a kako bi ipak pokazali svoju profinjenost, izbjegava koristiti najuobičajenije izraze, pa se potpuno spetljaju koristeći potpuno neprimjereno ono što su čuli od drugih da bi se moglo upotrijebiti, ne shvaćajući da tek na taj način pokazuju svoju nedoraslost.

Dosta često i lijepe žene često znaju stavljati u prvi plan svoju inteligenciju, kako drugi ne bi pomislili da se uklapaju u stereotipe i da su glupe.  Prevelika izraženost tog njihovog straha i isticanje inteligencije u stvari može imati potpuno suprotan učinak, jer će drugi to percipirati kao previše samouvjereno i neskromno ponašanje, koje odaje dojam kako se pod svaku cijenu želite istaknuti.

Najobičnija želja, da vas drugi dožive kao pametnu osobu, može prouzrokovati potpuni gubitak osobnosti.

Želeći istaknuti samo jednu stranu svoje ličnosti, u ovom slučaju inteligenciju, zanemarujemo sve druge osobine i stavljamo ih u drugi plan.

Strah da ćete ispasti glupi uvijek mijenja ponašanje tako što svjesno izbjegavate izreći svoje mišljenje, postaviti pitanje ili dati odgovor.  Možda će vam biti neugodno prihvatiti aktivnosti ako postoji šansa da nećete moći parirati drugima ili da će drugi pokazati veće znanje ili vještine od vaših.  U stvari, sramit ćete se i pokušati pokazati neku svoju crtu za koju smatrate da možda nije impresivna.

Takav strah je uobičajen i osjetili smo ga svi mi u nekom periodu svog života. A najjednostavniji način da ga pobijedimo je da obećamo sebi da ćemo biti ista osoba u kući, na poslu, među poznatim ljudima ili strancima.

Tako što budete vi kakvi jeste, otkrit ćete da svi ljudi griješe, svi ponekad pitaju glupa pitanja, izgovore tešku riječ pogrešno, ali zbog toga nemaju manji ugled i ne sviđaju se drugima manje zbog toga.

Činjenica da ste spremni biti vi, napustiti korištenje velikih atributa i posuđenica, omogućit će vam da se prirodnije izražavate, da manje sumnjate u svoje sposobnosti, a na taj način ćete i ostavljati bolji dojam na druge ljude.

Vaš stav i riječi govorit će o vama – takav sam kakav sam i ponosan sam na to što jesam.