Tri ili pet obroka dnevno?!
Doručak, ručak i večera više su društveni običaj nego zdravstveno pravilo. Nema ni jednog znanstvenog dokaza kako npr. životinje u prirodi redovito jedu tri puta dnevno.
Trebali biste jesti kada ste gladni i samo onoliko da osjetite sitost.
Neki dijetni planovi savjetuju pet do sedam obroka – tri manja obroka i nekoliko međuobroka. Ali ni zbog pet do sedam obroka dnevno nećete nužno postati zdraviji.
Većina multiobročnih dijeta preporučuje unos voća i povrća, te smanjen unos masnoća, te je to ono zbog čega ćete postati zdraviji. Kada se hranite zdravijim namirnicama, osjećat ćete se bolje, nevažno koliko obroka imali. Pokušajte jesti pet obroka kobasica, slanine i krafni nekoliko dana i vidjet ćete koliko ste izgubili na težini. Naravno, dobit ćete dodatne kilograma unatoč tome što ste imali redovite obroke.
Dakle, jedite zdravu hranu i to onda kada ste gladni. Sama brojka koliko se puta dnevno jede ne može biti mjerilo zdrave prehrane.
5 obroka dnevno
Raspodjela obroka prema nekim znanstvenim istraživanjima i smjernicama zdrave prehrane optimalno je podijeljena u 3 obroka i 2 međuobroka, odnosno ukupno 5 obroka dnevno.
Vezano: ZDRAVA PREHRANA
Učestalost obroka ima utjecaj na zdravlje i brojne dobrobiti.
No, s druge strane to su smjernice i možda neće svima odgovarati ta način prehrane.
Pet obroka dnevno uključuje 3 glavna obroka, doručak, ručak i večeru, te dva međuobroka jedan prijepodne i druge poslije podne.
Doručak bi trebao sadržavati 15 do 20% dnevnog unosa kalorija. Vezano: Ideje za doručak – 30 brzih ideja za doručak, od tradicionalnih do internacionalnih – Recepti
Ručak bi trebao biti glavni obrok i obuhvaćati 35 do 40% dnevnog kalorijskog unosa.
Vezano:
- 10 ideja za zdrav brzi ručak gotov u manje od 10 minuta – Recepti
- Dnevni jelovnik za obitelj- IDEJE ZA RUČAK preko tjedna – Recepti
Večera bi trebala biti oko 30 do 35% dnevnog kalorijskog unosa.
Optimalno bi bilo da su obroci raznovrsni, te da se na određeni način nadopunjuju kako bi ukupan unos ugljikohidrata, masti, proteina, a i vitamina, minerala, vlakana.. bio zadovoljavajući.
Međuobroci bi trebali biti manji, te iznositi oko 5% kalorijskog unosa. Jedna od prednosti međuobroka je da se kontrolira apetit, te smanji osjećaj gladi do sljedećeg obroka kako bi se smanjilo prejedanje za obrocima.
3 obroka dnevno
Nekim osobama raspodjela obroka na 5 obroka ne odgovara, bilo da se radi o organizmu, metabolizmu, stilu života, kao i fazama u životu, te im više odgovaraju 3 obroka.
Kada se radi o tri obroka dnevno raspodjela kalorijskog unosa bi bila okvirno:
- Doručak bi trebao obuhvaćati oko 25% dnevno potrebnih kalorija.
- Ručak oko 40% dnevnog unosa kalorija.
- Večera oko 35% kalorija.
Raznovrsna prehrana
Na organizam će u velikoj mjeri utjecati izbor i raznovrsnost namirnica, te da se na dnevnoj kao i tjednoj bazi unese dovoljno različitih nutrijenata. Da je npr. riba tri puta tjedno na meniju i slično.
Na mršavljenje i debljanje će u velikoj mjeri utjecati dnevni kalorijski unos. Ukoliko se unosi više kalorija nego što je potrebno tada će uglavnom neovisno o broju obroka dolaziti do debljanja, dok kada se unosi manje kalorija od dnevno potrebnih dolazit će do mršavljenja.
Prema nekim novijim istraživanjima, povremeni post, te provođenje dijete s preskakanjem obroka mogu biti korisne za mršavljenje. Vezano: Intermittent FASTING dijeta – što je, kako se provodi i kakvi su rezultati?
Za zdravlje i održavanje željene težine bitan je dobar izbor namirnica koje su uvrštene u prehranu, te unos kalorija koji je jedna dnevno potrebnim, odnosno kod osoba koje žele izgubiti na težini da se ostvari dnevni kalorijski deficit. Vezano: Što je KALORIJSKI DEFICIT i kako ga jednostavno ostvariti
Vezano:
Odgovori