Proteini u hrani: U kojoj hrani ima najviše proteina
Proteini su esencijalni nutrijent, što znači da ih trebamo unositi prehranom.
Proteini su važni za mnoge procese u organizmu, iako se često spominje njihova uloga u izgradnji mišića, te da su bitni za oporavak mišića nakon tjelovježbe ili većih napora, proteini imaju širu ulogu od toga. Proteini su važni i za proizvodnju enzima, hormona, za imunološki sustav, imaju strukturnu ulogu osim u mišićima i u noktima, kosi, tetivama…
Koliko je dnevno potrebno proteina ovisi o dobi, kao i o stilu života, odnosno fizičkoj aktivnosti. Za odrasle osobe je prosjek oko 1 gram proteina dnevno po kilogramu tjelesne mase osobe, dok se za osobe koje se bave sportom, ovisno o intenzitetu potreba penje i do 2 grama dnevno po kilogramu tjelesne mase. Više: Hrana bogata PROTEINIMA i koliko dnevno proteina prema dobi i aktivnosti
Za koga je važno unositi dovoljno proteina?
Za sve. No, najveću potrebu za proteinima imaju sportaši i osobe koje se bave intenzivnim tjelesnim aktivnostima. Proteini pomažu izgradnji mišića, ali i oporavku nakon aktivnosti.
Djeci, također, su bitni proteini, jer su važni za rast i razvoj.
Kod osoba srednjih godina te starijih osoba trebalo bi također voditi brigu o unosu dovoljno proteina budući da se tada brže smanjuje mišićna masa, te osobe postaju manje aktivne, a s gubitkom mišićne mase, krug smanjenja aktivnosti se nastavlja.
Proteini su bitni i kod osoba koje su na dijeti, iako ih često preskaču ili zaboravljaju na njih, budući da ih vežu u mišiće, no kod osoba na dijeti proteini mogu igrati bitnu ulogu u kontroli apetita, te održavanju zdrave tjelesne težine. Uz to pravilnim unosom proteina doprinosi se tome da gubitak kilograma ne znači gubitak mišića.
Nedostatak i nedovoljan unos proteina vodi do gubitka mišićne mase, do umora, iscrpljenosti, slabosti, a kod djece može dovesti i do usporavanja rasta.
U kojoj hrani se nalaze proteini
Najviše proteina nalazimo u hrani životinjskog podrijetla. Proteini se sastoje od aminokiselina, a proteini životinjskog podrijetla imaju bolju biološku vrijednost odnosno veću iskoristivost u organizmu, na što utječe količina prisutnih esencijalnih aminokiselina.
Piletina je prva ideja, ali i crveno meso poput govedine, janjetine, kao i puretina. Tablica s točnim udjelom i gramima proteina u namirnicama: Hrana bogata PROTEINIMA i koliko dnevno proteina prema dobi i aktivnosti
Riba je također dobar izvor proteina, a uz proteine riba je i dobar izvor omega-3 masnih kiselina. Kao dobar izbor proteina ubrajaju se losos, dagnje, škampi…
Proteini u mliječnim proizvodima su također izvor visokokvalitetnih proteina. Tu se ubrajaju mlijeko, sir, jogurt, grčki jogurt, vrhnje…
Jaja su dobar izbor proteina i najkompletniji izvor proteina, jaja osiguravaju tijelu sve esencijalne aminokiseline, proteini iz jaja su i lako probavljivi. Jaja sadrže i druge kvalitetne nutrijente. Koliko kalorija ima jaje pročitajte ovdje: JAJE kalorije, koliko kalorija ima kuhano jaje, jaje na oko, omlet, kajgana… Debljaju li jaja?
Mahunarke su dobar izvor proteina biljnog podrijetla. Najviše ima leća s oko 9 grama proteina na 100 grama, slanutak, grah… Uz to mahunarke sadrže i solidnu količinu vlakana, kao i vitamine i minerale.
Cjelovite žitarice sadrže proteine, a ističe se kvinoja, zob, pir…
Orašasti plodovi i sjemenke su dobar izvor biljnih proteina, najviše ih imaju bademi, chia sjemenke, orasi, lanene sjemenke.
Proteini su važni za naše tijelo, pravilno funkcioniranje, za brojne procese. Optimalno bi bilo kombinirati i unositi proteine različitog porijekla i vrste kako bi se osigurao uravnotežen unos različitih aminokiselina.
Pročitajte i: