Kako nastaviti sretan život i nakon povratka s godišnjeg [ SELFHELP ]

Kako biti zadovoljan životom

Prepoznajte ono s čim niste zadovoljni

Nakon odmora mozak uglavnom signalizira zadovoljstvo, ali je i vrlo osjetljiv.

Zbog toga vrlo brzo detektira svaku neudobnost ili neugodnost što vodi do iznenadnog nezadovoljstva.

Takvo osjetljivo psihičko stanje povratak s odmora i početak novog radnog razdoblja čini idealnim za prepoznavanje onoga čime u životu niste zadovoljni.

Fokusirajući se na ono što vas živcira lako ćete zaključiti što u životu trebate mijenjati.

Svaki put kada vas nešto izbaci iz takta zastanite i ozbiljno razmislite o toj stvari. Prepoznate li ono što uzrokuje nezadovoljstvo lako ćete osmisliti i promjene.

Savjeti za zadovoljstvo

Prvo što morate napraviti je prestati poricati problem. Nemojte govoriti sve je u redu ako nije. Bježeći od problema ne udaljavate se od njega, nego ga vučete za sobom kao grudu snijega koja se pretvara u sve veću.

Zaustavite se i pitajte, što zapravo želim?!  Nemojte čekati neko bolje vrijeme za ispunjavanje svojih želja. Obično prvo se čeka da se pođe zarađivati, zatim dok se osamostali, pa samo još malo dok se situacija stabilizira, pa dok djeca narastu….

Idealnog trenutka nema. Postoji stanje  takvo kakvo jeste i potrudite se iz njega izvući najbolje.

Otvorite račun na koji ćete već danas početi štedjeti za nešto što već dugo želite. Kao što sad nemate, nikad nećete imati viška novaca, možete samo uspjeti prištedjeti.

Radite na onome što možete promijeniti, ne maštajte o velikim i nemogućim stvarima. Ako nemate volje ni za malo sigurno nećete postići ništa veliko.

Ne trudite se biti moderni. Radite ono što vas usrećuje. Ako ne želite juriti za karijerom, ne morate. U redu je biti domaćica (ili bilo što drugo) sve dok je to vaš izbor i vaša želja.

Izvucite maksimum iz trenutka

Da biste zadovoljno kročili kroz svaki novi dan prvo što morate napraviti je prestati poricati probleme. Nemojte govoriti sve je u redu ako nije. Bježeći od problema ne udaljavate se od njega, nego ga vučete za sobom kao grudu snijega koja se pretvara u sve veću.

Zaustavite se i pitajte, što zapravo želim?!  Nemojte čekati neko bolje vrijeme za ispunjavanje svojih želja. Obično, prvo se čeka da se započne zarađivati, zatim dok se osamostali, pa samo još malo dok se situacija stabilizira, pa dok djeca narastu…

Idealnog trenutka za nešto nema. Postoji stanje takvo kakvo jeste i potrudite se iz njega izvući najbolje.

Otvorite račun na koji ćete već danas početi štedjeti za nešto što već dugo želite. Kao što sad nemate, nikad nećete imati viška novaca, možete samo uspjeti prištedjeti.

Radite na onome što možete promijeniti, ne maštajte o velikim i nemogućim stvarima. Ako nemate volje ni za male promjene sigurno nećete postići ništa veliko.

Ne trudite se biti moderni. Radite ono što vas usrećuje. Ako ne želite juriti za karijerom, ne morate. U redu je biti domaćica (ili bilo što drugo) sve dok je to vaš izbor i vaša želja.

Zaboravite na IQ ili EQ „in“ je kvocijent otpornosti

Da biste bili zadovoljni u modernom svijetu koji svakodnevno šalje nove udarce najpotrebnija vam je otpornost.  I to u velikim količinama.

Otpornost rječnik definira kao sposobnost (tijela ili čega drugoga) da se nečemu odupre; izdržljivost. Otpornost je također i elastičnost, sposobnost da se tijelo uspravi nakon što je savijeno, a to je najveća čarolija koju možemo spoznati ili naučiti.

I dok je nemoguće izbjeći izazove koje pred nas stavlja život, način na koji se nosimo s njima definira hoćemo li biti netko tko pliva ili puže.

„Elastičnost je kvaliteta kojoj su se divili veliki ljudi već stoljećima i to kroz mnoge kulture“, kažu autori knjige „Resilience: Bounce Back From Whatever Life Throws At You“.

Dodaju: „Prinčevi iz bajki, uvijek zgodni i pametni, prisiljeni su savladavati nizove izazova prije nego što osvoje svoju princezu, a njihov najbolji trenutak dolazi onda kada je njihova otpornost na samim granicama“.

Visoki IQ (kvocijent inteligencije) i EQ (emotivna inteligencija) su od ključnog značaja za uspjeh, ali postoji i treća kvaliteta – otpornost, koju je vrlo lako previdjeti.

Možete biti pametni i dobri s ljudima, ali ako nemate odlučnosti da ustrajete u teškim vremenima i suočite se s teškim izazovima, teško da ćete igdje dogurati.

Pet ključnih čimbenika čine otpornost:

– optimizam,

– oslobađanje od stresa i anksioznosti,

– preuzimanje osobne odgovornosti,

– otvorenosti i prilagodljivost,

– te pozitivan i dinamičan pristup rješavanju problema.

O blizini posla ovisi zadovoljstvo

Ako vam je posao stresan i umjesto da uživate u odlascima na posao, iscrpljeni ste i umorni, možda to nije isključivo krivica vašeg poduzeća. Dužina puta vas možda nervira i čini nezadovoljnima, sugeriraju istraživanja.

Novi podaci organizacije Gallup, koja prati zadovoljstvo zaposlenika u Americi govore kako zadovoljstvo poslom ovisi o tome koliko dugo putujete na posao i s posla.

Najnezadovoljniji i najmanje angažirani su oni zaposlenici koji na posao putuju duže od 45 minuta, a najzadovoljniji oni kojima treba manje od 15 minuta.

Vjera povezana sa sretnijim životom

Vjera u Boga vodi do zadovoljnijeg i sretnijeg života, tvrde znanstvenici Ekonomskog instituta u Parizu, u čijem je istraživanju sudjelovalo nekoliko tisuća Europljana.

Profesor Andrew Clark, voditelji istraživanja tvrdi kako se religiozne osobe bolje nose sa šokovima u životu, poput gubitka posla ili razvoda, te su zbog takvih shvaćanja općenito zadovoljniji.

Prof. Clark dodaje kako je religija svojevrsni bunker koji štiti od životnih razočarenja: „Prvenstveno smo započeli istraživanje kako bismo doznali zbog čega neke europske države imaju veće socijalne naknade za nezaposlene, ali naša analiza odvela je u drugom smjeru te pokazala kako religiozni ljudi imaju manje psihološke posljedice nezaposlenosti od onih koji nisu religiozni. Imaju općenito veću razinu zadovoljstva u životu“.

„Osim toga, unatoč činjenici da se dosta religija protivi razvodu braka, kada se on dogodi manje negativno utječe na religiozne ljude“, kaže prof. Clark.

Iako ovo nije prvo istraživanje koje povezuje vjeru i zadovoljstvo životom mnogi znanstvenici tvrde kako se može raditi i o drugim čimbenicima.

„Doprinos vjere mentalnom zdravlju i dalje ostaje kontroverzan“, kaže Profesorica Leslie Francis sa Sveučilišta Warwick. „Ova istraživanja konzistentna su s drugim istraživanjima koja sugeriraju kako religija ima pozitivan učinak, ali prema nekim drugim stavovima religija može dovesti do sumnje u samoga sebe, te poslovnog neuspjeha“, izjavila profesorica Francis.

Žene s honorarnim poslom su najsretnije

Istraživanje vezano uz zadovoljstvo poslom pokazalo je kako su najsretnije žene koje rade pola radnog vremena, one su zadovoljnije i od onih koje imaju posao s punim radnim vremenom, ali i od onih koje uopće ne rade.

U istraživanju je sudjelovalo 3,800 parova i onih s djecom i bez djece, a provodilo se kroz osam godina. Za razliku od žena najsretniji su bili muškarci koji su radili puno radno vrijeme.

Znanstvenici koji su provodili istraživanje izjavili su kako su i sami bili iznenađeni rezultatima, jer se honorarni poslovi uvijek povezuju s niskom plaćom i nezadovoljavajućim uvjetima. Međutim, rezultati su upozorili kako poslovi koji ostavljaju dovoljno vremena ženama za obitelj čine ih najsretnijima.

Stručnjaci kažu kako ova istraživanja ukazuju na potrebu kreiranja više radnih mjesta koja odgovaraju ženama.

Izbori utječu na dugoročnu sreću i zadovoljstvo

Pažljivo birajte partnera, donesite odluku hoćete li otići u crkvu, što ćete jesti i brinite o tijelu. Prema znanstvenicima ovo su najvažnije odluke koje donosimo i imaju najznačajniji utjecaj na dugoročno zadovoljstvo životom.

Općenito je prihvaćeno stajalište kako je dugoročna sreća kod pojedinaca stabilna i da isključivo ovisi o genetskim faktorima. Takva teorija temelji se na ranije provedenoj velikoj studiji u kojoj se tvrdilo da određeni događaji mogu kratkoročno povećati vašu razinu sreće ili je smanjiti, ali da se nakon nekog vremena ponovno vraćate u stanje svoje „predefinirane“ sreće, i to u razdoblju od najduže dvije godine.

Ipak, novo zajedničko istraživanje koje su proveli znanstvenici u Njemačkoj i Australiji (Melbourne), gdje su osobe anketirane vezano uz njihov posao, životni stil, društvene i religiozne aktivnosti, dalo je drugačije rezultate. Studija je uključila ukupno 60.000 ljudi, te trajala 25 godina.

Ona je otkrila da određene promjene u životnom stilu ipak mogu utjecati na dugoročno zadovoljstvo.

Najveći utjecaj na osobno zadovoljstvo je imala partnerova razina neuroticizma – emotivne stabilnosti. One osobe čiji su partneri bili emotivno najnestabilniji su češće bile nesretne, te ostajale nesretne sve dok je veza trajala.

Altruizam i obiteljske vrijednosti također utječu na razinu sreće. Osobe koje su se za vrijeme trajanja studije okrenule prema obiteljskim vrijednostima i altruističnijem životu s vremenom su postale sretnije i zadržale višu razinu sreće.

Također, snažna religijska uvjerenja utječu na razinu sreće. Osobe koje češće idu u crkvu sretnije su od onih koji nisu religiozni.

Težina je čini se zaista jedan od čimbenika dugoročne sreće, posebno kod žena. Istraživanje je pokazalo kako su deblje žene nešto malo manje sretne od onih sa zdravom težinom.

Preuzmite odgovornost

Izvor: Susan Jeffer, Osjeti strah i ipak to učini

Najlakše je za svoj neuspjeh i nezadovoljstvo okrivljivati druge.

Država je kriva što nemamo posao. Poslodavac zbog toga što nemamo vremena za obitelj. Roditelji su krivi što nas nisu naučili da se znamo izboriti za sebe u životu, pa zbog toga danas imamo manju plaću nego što zaslužujemo. Moderna tehnologija zbog toga što smo zaboravili uživo komunicirati s ljudima, pa se s prijateljima nalazimo na chatu umjesto kavi. A prijateljica koja vas je nagovorila da ipak odete na kavu, zbog saobraćajke koju ste imali, jer da ona nije insistirala vi se tog dana i ne bi uputili prema gradu…

Takav način razmišljanja simptomatičan je za ljude koji se nisu naučili nositi s vlastitom odgovornošću za život. Oni su naučili da će izigravanjem žrtve natjerati ljude oko sebe da suosjećaju s njima.

Ipak, sve odluke donijeli smo svjesno, i postojala je alternativa. Sami smo odlučili da zbog posla zanemarimo prijatelje i obitelj,  sami smo odlučili ostati na radnom mjestu koje nas ne zadovoljava i sami smo odlučili trpjeti partnera koji ne ispunjava naša očekivanja.

Psihologinja  dr.Susan Jeffer kaže da u potpunosti sami vladamo situacijom, iako je većini ljudi teško prihvatiti činjenicu da nitko drugi osim njih nije kriv za njihovu nesreću i nezadovoljstvo.  Ali kada se jednom suočimo s tom činjenicom i prihvatimo je potpuno, puno će nam biti lakše i stvarati sretne događaje u životu, a eliminirati jad i ono što nas čini nesretnima.

Jer svako jutro sami, nitko drugi osim nas ne odlučuje kako ćemo prihvatiti događaje koji nam se pojavljuju u životu.

Možemo se ujutro probuditi i odlučiti biti sretni, s radošću prihvatiti novi dan i izazove s kojima ćemo se suočiti, ili možemo odlučiti biti nesretni, proklinjati lošu  sudbinu i prepustiti joj se.  Mi vam predlažemo da se trgnete i postanete aktivni.

Za početak morate biti svjesni mnoštva izbora koji vam  se nude u svakoj situaciji. Uvijek postoji i duga opcija. Čak iako to znači pristati na gubitak radi dobitka.  Pristati na mogućnost da ćete zbog potrage za novim  poslom, određeno vrijeme provesti nazaposleni. Pristati na manja primanja, radi druženja s obitelji.

Jednom kada čvrsto odlučite preuzeti odgovornost za svoj život lako ćete uočiti prioritete i stvari koje vas čine zadovoljnom, samo trebate poslušati vaš unutarnji glasić i znati ćete što vam je činiti.

Za početak, nikad ne krivite nekog drugog za ono što jeste, imate, radite ili osjećate, ali isto tako ne smijete ni kriviti sebe.  Učinili ste onoliko koliko ste mogli, htjeli i bili sposobni učiniti u danoj situaciji. Morate se suočiti sa situacijom takvom kakva jeste i vidjeti što se sada može učiniti da se ona promijeni. Stalno vraćanje u prošlost, trebala sam ovo ovako, ono ovako, samo će vam naštetiti i vući vas još dublje nazad.

Tu ste gdje jeste, samo je bitno svjesno se nositi s tim. Ali ipak trebali biste razmislili zbog čega ste se našli u začaranom krugu nezadovoljstva. Što vas je držalo neaktivnima i sprječavalo da preuzmete odgovornost za svoj život.

Imate li simptome «žena iz prošlosti» koje su svjesno odlučile ne donositi odluke o svome životu kako bi izbjegle bilo kakve konflikte?! Svaki put kada se odbijete suočiti s odgovornošću za vlastiti život trebali bi se sjetiti rečenice da su i brodovi najsigurniji u luci, ali to nije ono zbog čega su stvoreni. Živjeti zadovoljno znači preuzeti rizik da će nam se loše stvari povremeno dešavati.

Odgovori

*