29. ožujka 2024.

COVERmagazin.com

Suvremeni lifestyle portal: kultura, civilizacija, uspjeh, produktivnost, održivost, priroda, okoliš, vrijednosti, folklor, običaji, baština, tradicija, inspiracija za zdravu prehranu i mnogo više.

Kako se pripremiti za Uskrs 2024.

Kako se pripremiti za Uskrs 2021.

Kako se pripremiti za Uskrs 2024.

Uskrs 2024. je 31. ožujka.

Računanje datuma Uskrsa povezano je s usklađivanjem solarne i lunarne godine.

Prema izvornom pravilu Uskrs se slavi na prvu nedjelju koja dolazi nakon punog mjeseca koji dolazi nakon proljetne ravnodnevnice – pojava kada Zemljina os nije nagnuta ni od ni prema Suncu, a središte Sunca se u tom trenutku nalazi u ravnini Zemljinog ekvatora.

Ravnodnevnica je obično oko prvog dana proljeća (21. ožujka).

Prema pravilima Katoličke crkve, datum Uskrsa određuje se kao prva nedjelja koja pada nakon 14. dana mladog mjeseca počevši s 21. ožujkom. Ovako određen datum može biti u rasponu između 21. ožujka i 25. travnja, pa je zato Uskrs pomični blagdan, ali u okviru prvih mjesec dana proljeća.

Koji su naši Uskrsni običaji

U različitim krajevima svijeta Uskrs se obilježava na drugačiji način i uz njega se vežu različite tradicije.

Najvažniji običaj u Hrvatskoj je obiteljski ručak na dan Uskrsa i bojenje pisanica.

Običaj je i da se za Uskrs kroz Korizmu (40 dana pred Uskrs) pripremi odricanjem od nečega što nam je drago, kao svojevrsnim oblikom žrtve.  Posti se obično petkom ili se poštuju propisi nemrsa. U Hrvatskoj nije običaj praviti slavlja na Velike dane (tri dana prije Uskrsa), posebno Veliki petak (često se ne izlazi ni u kafiće) i subotu do poslijepodnevne mise.

Simboli Uskrsa osim jaja su još vino, kruh, grančice masline ili palme (u nekim krajevima smreke ili jele), svijeće, pilići, zec, janje, križ i zvona.

Iako su pisanice  (bojena jaja) još pretkršćanski običaj, danas su one postale simbolom Uskrsa.

Simboliziraju proljetno buđenje prirode i novog života. One se tradicionalno daju na dar. U prošlosti su mladići djevojkama, ali i obrnuto darivali pisanice kao znak ljubavi ili privrženosti. Također, one su korištene kao simbol izmirenja. Tako su osobe darivajući jedne drugima pisanicu prešutno tražile oproštenje ili ga davale.

Prema vjerovanjima pisanica, odnosno bojeno jaje trebala bi zaštititi od zlih sila. Zbog toga se ljuska od tih jaja mljela i bacala na polja, oranice i stavljala u staje.

Zanimljivo je da se u starom Zagrebu do 14 st. tuckanje jaja uzimalo kao prijelomna točka u godini, pa su se nekim zapisima može pronaći kako se neki događaj opisuje «To se zbilo poslije tuckanja jaja.»

Uz pisanice se vežu mnogi mitovi i  priče  iz prošlosti. Najskuplja pisanica bila je ona ruskog cara Aleksandra II. Na poklon je dobio jaje od masivnog zlata veliko 30 cm, na kojem je bilo urezano sedam postaja Puta križa. Sve je još bilo ukrašeno rubinom i dijamantima.

Kako se boje jaja u Hrvatskoj, a kako u drugim državama

Postoje najrazličitije tehnike bojenja jaja, međutim, tradicionalno se jaja boje ljuskom crvenog luka i ukrašavaju na različite načine. Ljuske crvenog luka treba prokuhati desetak minuta u vreloj vodi. Nakon toga dodajte žličicu octa i stavite unutra jaja da se skuhaju.

Postoje još metode prirodnog bojenja jaja (bez umjetnih kupovnih boja) ali boje su blage i rijetko kome uspiju. Ipak navodimo ih jer vrijedi se potruditi kako biste izbjegli umjetne boje, a kasnije bojena jaja mogli bez straha jesti i vi i vaša djeca.

Crvena – Crvenu boju ćete postići kuhate li jaja u vodi u koju ste dodali korijen broča, ciklu ili crveni radić. Svaka biljka ispušta iz sebe boju koja će pisanicama dati lijep crvenkasti sjaj.

Crno-smeđa – U vodi za kuhanje jaja prethodno iskuhajte korijen hrasta.

Zelena – Lijepu zelenu boju ćete postići uz pomoć koprive, špinata ili poriluka.

Žuta – Ljuske oraha kuhajte petnaestak minuta prije nego dodate jaja.

Ljubičasta – U ljubičasto ćete obojiti pisanice budete li ih kuhali u vodi u koju ste stavili svježe ubrane ljubičice.

U Grčkoj su najrasprostranjenija grimizna jaja, u čast prolivene Isusove krvi.

U dijelovima Njemačke i Austrije na Veliki četvrtak upotrebljavaju se zelena jaja.

Austrijski umjetnici oslikavaju jaja tako što paprat i mladice oviju oko jaja pa ih onda kuhaju. Nakon toga skinu mladice, a na jajima ostane ocrtana paprat.

Slavenski narodi ukrašavaju uskrsna jaja posebnim primjerkom zlatne i srebrne boje.

Poljaci i Ukrajinci ukrašavaju jaja jednostavnim bojama i ukrasima. Određen broj jaja ukrašavaju na poseban način i ta jaja se nazivaju pysanki.

U Njemačkoj i nekim drugim zemljama jaja služe i kao ukras. Pomoću igle izbuši se dno jajeta i sadržaj se istrese u zdjelu, a prazna ljuska jajeta se u Velikom tjednu vješa na grm ili na drveće.

Armenci ovakva prazna jaja ukrašavaju likovima Isusa, Marije ili nekim drugim religioznim motivima.

Što se kuha za Uskrs

Pred Uskrs na večernju misu ili na jutarnju misu na sam Uskrs nosi se jelo koje se blagoslivlja. Obično se nosi neka vrsta kruha, pogače ili peciva, jaja, sjemenke i sol.  Blagoslov jela je najprije zahvaljivanje na onome što imamo, što je bog udijelio tu hranu skupa s ostalim darovima. Na blagoslov se ne nosi puno hrane, tek toliko da ima po malo za doručak za svakog člana obitelji, kako bi se izbjeglo bacanje blagoslovljene hrane.

Za Uskrs se obično priprema janjetina ili kuhana šunka koja se jede uz mladi luk, hren i domaći kruh, a za desert se jede orahnjača ili neki drugi kolač s orasima. Također, slatka uskrsna pogača (pinca ili sirnica) kolač je koji se veže uz Uskrs.

U Hrvatskoj je običaj i da se na Veliku subotu i Veliki petak spremaju posebna jela. Tako se pred Uskrs u sklopu posta jede bakalar ili fiš paprikaš.

Opširnije – Uskrs