Pomaganjem drugima do sretnijeg i duljeg života
Poznato je kako volontiranje ima pozitivan učinak na ljudsku psihu, ali manje je poznato kako pomaganje drugima poboljšava zdravlje i produžuje očekivani životni vijek.
Jedno veliko američko istraživanje koje se provodilo više od 50 godina, a u kojem je sudjelovalo preko 10.000 osoba otkrilo je kako osobe koje su volontirale (nevažno iz altruističnih ili sebičnih razloga) žive duže i zdravije su od osoba koje to ne čine.
Ali i s činjenjem dobra trebate biti oprezni, preciznije potruditi se da se time ne hvalite i ne razmećete se svojim dobročinstvima. Drugo neovisno, također američko istraživanje je otkrilo kako su ljudi skloniji osuđivati osobe kada pogriješe, ako u javnosti kreiraju image dobročinitelja. Rezultati istraživanja otkrili su da veću količinu osude od drugih ljudi, kada u nečemu pogriješe, dobivaju osobe koje su smatrali moralnima i dobrima, od osoba koje nemaju takav image.
U svijetu koji često naglašava individualizam i osobni uspjeh, lako je zaboraviti koliko je pomaganje drugima temeljno za našu sreću i dugovječnost. Brojna istraživanja potvrđuju ono što su mnogi intuitivno znali: činjenje dobrih djela ne koristi samo onima kojima pomažemo, već i nama samima. Pomaganje drugima može poboljšati naše mentalno zdravlje, ojačati osjećaj svrhe i čak produžiti životni vijek.
Jedan od ključnih razloga zašto pomaganje donosi sreću jest osjećaj povezanosti. Ljudi su društvena bića, a osjećaj da pripadamo i da doprinosimo zajednici duboko je ukorijenjen u našoj psihologiji. Kada nekome pomognemo, bilo da je riječ o prijatelju, susjedu ili potpunom strancu, osjećamo se korisno i vrijedno. Taj osjećaj smanjuje stres, povećava razinu hormona sreće poput oksitocina i doprinosi općem osjećaju zadovoljstva.
Pomaganje također može imati konkretne zdravstvene koristi. Studije su pokazale da ljudi koji redovito volontiraju ili pomažu drugima imaju niži krvni tlak, manje simptoma depresije i bolju fizičku kondiciju. Osim toga, altruistične osobe često imaju bolje društvene mreže, što je važan faktor u očuvanju zdravlja u starijoj dobi. Društvena podrška može smanjiti rizik od kroničnih bolesti i poboljšati oporavak nakon bolesti.
Zanimljivo je da pomaganje ne mora biti veliko ili spektakularno da bi imalo pozitivan učinak. Male geste, poput osmijeha, riječi podrške, pomoći pri nošenju vrećica ili darivanja vremena , mogu imati snažan utjecaj. Važno je da činimo dobro s iskrenom namjerom, bez očekivanja nagrade. Upravo tada se javlja najdublji osjećaj ispunjenosti.
Pomaganje drugima također nas potiče na osobni rast. Učimo biti strpljiviji, suosjećajniji i otvoreniji. Razvijamo vještine komunikacije, empatije i rješavanja problema. Osim toga, kada se suočimo s tuđim izazovima, često bolje cijenimo vlastiti život i razvijamo zahvalnost. Ta zahvalnost dodatno doprinosi osjećaju sreće.
U današnjem ubrzanom svijetu, gdje se često osjećamo preopterećeno i izolirano, pomaganje drugima može biti snažan lijek. Ne samo da poboljšavamo živote drugih, već gradimo i vlastitu otpornost, smisao i radost. Bilo da se uključimo u volonterski rad, pomognemo starijem susjedu ili jednostavno budemo tu za prijatelja u teškom trenutku, svaki čin dobrote ima moć mijenjati svijet, počevši od nas samih.
Zaključno, pomaganje drugima nije samo moralna dužnost ili društvena norma. To je put prema ispunjenijem, zdravijem i duljem životu. Učimo davati, jer u davanju pronalazimo ono najvrijednije istinsku sreću.
Vezano: Sreća / Izvori sreće
Odgovori