Fascinantna povijest Bruncha: kako je kasni jutarnji obrok postao kulturna ikona
Britanski pisac Guy Beringer skovao je izraz “Brunch” u svom djelu iz 1895. godine “Brunch: A Plea”. Njegov prijedlog da se izliječe ekscesi subotnje večeri sada je postao jedna od naših najcjenjenijih tradicija objedovanja.
Kombinacija doručka i ručka dobila je zamah diljem Amerike tijekom 1930-ih. Europski običaji objedovanja i vikend društvena okupljanja oblikovali su njegovu popularnost. Trend je ojačao nakon Drugog svjetskog rata. Žene su se pridružile radnoj snazi u većem broju, a pohađanje crkve se smanjilo. Ove promjene stvorile su savršenu priliku za ljude da uživaju u opuštenim obrocima vikendom.
Brunch se razvio od običnog obroka u kulturni fenomen koji slavi globalne kuhinje i kreativna jela. Kasnojutarnja tradicija objedovanja sada sadrži opcije pića bez dna i popularne hashtagove poput #BrunchGoals. Ovaj jednostavan koncept obroka preoblikovao je scenu naše kulture objedovanja diljem svijeta.
Rođenje Bruncha: viktorijansko podrijetlo i rani dani
Omiljeni vikend brunch vuče korijene iz lovačkih doručaka viktorijanske Britanije. Ove ekstravagantne gozbe nakon lova sadržavale su više sljedova. Namaz je izgledao kao današnji brunch jelovnik – pileća jetra, jaja, razno meso, slanina, svježe voće i slatkiši.
Ipak, Brunch kakav danas poznajemo pojavio se 1895. godine. Britanski pisac Guy Beringer predstavio je koncept u svom eseju “Brunch: A Plea” objavljenom u Hunter’s Weeklyju. Trebao nam je ovaj obrok kako bismo pomogli ljudima da se oporave od svojih “subotnjih večernjih prazija”. Beringerove riječi zvuče istinito i danas: “Brunch je veseo, društven i poticajni. To vas dovodi u dobro raspoloženje, čini vas zadovoljnim sobom i svojim bližnjima, briše brige i paučinu tjedna.”
Beringerov nacrt za ovu kombinaciju doručka i ručka (Recept za Brunch) sugerirao je:
- Posluživanje ribe i jednog ili dva mesna slijeda
- Pripremite čaj, kavu i marmeladu
- Dopuštanje ljudima da spavaju nedjeljom
Ovaj novi obrok ponudio je dobrodošlu promjenu od teških nedjeljnih blagdana nakon crkve. Ljudi bi mogli započeti s lakšim jelima prije nego što prijeđu na izdašnije opcije, umjesto da zarone ravno u “iskušenje teškog mesa i slanih pita”.
Viktorijanski doručak bio je pravi spektakl. Kuće plemstva izlagale su impresivne namaze nakon jutarnjih aktivnosti. Stolovi su bili bogati hladnim šunkama, pitama od divljači, jajima, kiperima, svježim kruhom, kremama i marmeladama. Takvi obilni jutarnji obroci značili su da su viši slojevi mogli pričekati popodnevni čaj kako bi ponovno jeli.
Britanska viša klasa započela je ovu društvenu tradiciju koja je postajala sve popularnija. Beringer je vidio dalje od same hrane – želio je stvoriti opuštena, vesela okupljanja koja podižu sreću i dobro raspoloženje. Njegovoj ideji koja se proširila izvan britanskih granica trebala su desetljeća da se uhvati u Americi.
Od elite do mainstreama: Brunch u 20. stoljeću
Brunch je prešao Atlantik početkom 20. stoljeća i pronašao željne obožavatelje u Americi. U doba jazza 1920-ih sofisticirani stanovnici gradova prigrlili su ovaj moderni obrok. Ova kasnojutarnja gozba započela je među elitom i prerasla u njegovanu nacionalnu tradiciju.
Američka ljubav prema Brunchu dosegla je nove visine 1930-ih. Holivudske zvijezde zaustavljale bi se u Chicagu na ove podnevne obroke tijekom putovanja vlakom po zemlji. Njihov utjecaj pomogao je u širenju koncepta među običnim Amerikancima. Rastuća popularnost putovanja automobilom također je potaknula obitelji da uživaju u nedjeljnim vožnjama i zastanu na mjestima uz cestu za kasne jutarnje obroke.
Brunch je postao dostupniji svima nakon Drugog svjetskog rata. Amerikanci su tražili nove vikend društvene aktivnosti koje bi im omogućile da spavaju kako je pohađanje crkve opadalo. Hoteli i restorani vidjeli su priliku i počeli nuditi opsežne namaze. Uveli su jutarnje koktele poput Bloody Marys i Mimosas, koji su dnevno pijenje učinili prihvatljivijim u društvu.
Feministički pokret 1960-ih i 1970-ih odigrao je ključnu ulogu u postizanju bruncha mainstreamom. Zaposlene udane žene smatrale su marendu prikladnom opcijom obroka za vikend koja nije zahtijevala rano jutarnje kuhanje. Brunch je izgubio svoj ekskluzivni imidž do 1980-ih i proširio se na ležerne restorane u manjim gradovima.
Amerikanci su počeli uživati u Brunchu i subotom 1990-ih, što je udvostručilo njihove vikend mogućnosti za ovaj popularni obrok. Različite regije razvile su vlastitu kulturu marende. Obalni gradovi i područja s većim židovskim stanovništvom pokazali su poseban entuzijazam za tradiciju marende.
Poslijeratni prosperitet omogućio je većem broju obitelji da često jedu vani. Restorani su stvorili inovativne jelovnike koji su miješali omiljene doručke s klasicima za ručak. Ova kombinacija pomogla je u stvaranju raznolikog, ugodnog obroka kakvog danas poznajemo. Brunch je postao prava američka tradicija, a ne samo uvezeni trend.
Moderna Brunch revolucija: od 1990-ih do danas
Brunch je od jednostavnog obroka prerastao u kulturni fenomen od kasnih 1990-ih. Tehnologija i promjena društvenih navika promijenili su ovu transformaciju. Ekrani i društvene mreže pripomogle su da ovaj kultni obrok postane dio i naše tradicije.
Instagram i druge platforme društvenih medija učinile su da Brunch dosegne nove visine kroz kulturu gurmana. Obrok koji je nekoć bio običan postao je društvena valuta. Instagram fotke jela i trendi spotovi pretvorili su brunch u zajednički događaj koji mladi vole. Fotografije hrane sada prikazuju umjetnički ukus, društveni status i osobni identitet na načine koje nikada prije nismo zamišljali.
Brunch je postao društveni ritual kojem se ljudi raduju. Dolazi s tematskim jelovnicima, kreativnim okretima klasičnih predmeta i jedinstvenim iskustvima. Restorani sada imaju stanice “izgradite vlastitu mimozu” i sezonske jelovnike koji se mijenjaju kako bi stvorili zujanje i uzbuđenje. Mladi profesionalci, grupe prijatelja i ljudi koji slave posebne prigode učinili su brunch svojom vikend tradicijom.
Opcije pića narasle su daleko izvan jednostavnog soka od naranče i kave. Kokteli za doručak sada su neophodni za marendu. Popularne su alkoholne opcije poput espresso martinija, smoothieja sa šiljcima i napitaka od kave s koktelima. Mnogi restorani sada se usredotočuju na svoje programe miksologije. Poslužuju sve, od klasičnih Bloody Marysa do kreativnih pića poput kupina i lattea s burbonom.
Današnji jelovnici za Brunch omogućuju kuharima da pokažu svoju kreativnost. Eksperimentiraju s novim okusima i stilovima prezentacije. Biljne opcije, fusion kuhinja i zanatski sastojci našli su put do jelovnika. Ova stalna promjena održava scenu Bruncha svježom i uzbudljivom.
Porast brunchinga kod kuće dogodio se zbog ekonomskih čimbenika. Rastući troškovi potaknuli su mnoge ljude da svoje domove pretvore u DIY kafiće. Eksperimentiraju s receptima i uče pripremati brunch jela poput profesionalaca.
Zaključak
Brunch dokazuje kako se običaji objedovanja razvijaju s društvom. Počelo je kao Beringerovo jednostavno rješenje za nedjeljne obroke za oporavak od mamurluka i naraslo je daleko izvan svojih viktorijanskih korijena.
Moderna kultura oblikuje današnju scenu marende. Brunch jela postaju pažljivo odabrana iskustva. Kreativni kuhari izazivaju kulinarske norme fuzijskim jelima i zanatskim sastojcima.
Ono što volim kod Bruncha je njegova prilagodljivost. Ljudi uživaju u modernim restoranima ili ga stvaraju kod kuće. Ovaj obrok znači više od hrane – slavi slobodno vrijeme, društvenu povezanost i jednostavne životne užitke. Brunch ostaje cijenjena tradicija koja povezuje prošlost i sadašnjost.
Što je Brunch i kako je postao omiljeni obrok mladih ljudi
Kada se popularizirao Brunch i zašto ga jedemo