Snovi u brojkama
Gotovo trećinu vlastitog života provedemo u spavanju, a za vrijeme spavanja i sanjamo. Mnoge teorije postoje o tome zbog čega sanjamo, ali za sada ni jedna od tih teorija nije potvrđena. Za sada znanstvenici sa sigurnošću mogu reći da svi sanjaju. Ponekad se snova sjećamo, ponekad ne. Snovi mogu biti fascinirajući, uzbudljivi, zastrašujući, neobični, čudni ili bizarni. Većina ljudi sanja u boji, dok neki ljudi imaju crno-bijele snove. Za vrijeme prosječnog životnog vijeka, osobe provedu oko šest godina sanjajući. Snovi i njihovo značenje oduvijek su fascinirali ljude. Neki smatraju kako oni samo reflektiraju ono kroz što tijekom dana prolazimo ili o čemu razmišljamo, neki kako su snovi nepovezane slike koje nam mašta reproducira bez ikakve logike i smisla, dok neki smatraju kako snovi mogu pretkazivati i budućnost.
Za sada ni jedna skupina znanstveno nije uspjela dokazati točnost svojih tvrdnji, ali se o snovima točno znaju ove stvari:
- 5 – 30 minuta je prosječna dužina sna.
- Otprilike sanjamo svakih 90 minuta.
- 33% snova prikazuje nesreću.
- 25% snova se odvija na poznatim mjestima.
- 50 % društvenih interakcija u snovima su agresivne, obično prema osobi koja sanja.
- 95 % do 99% svojih snova zaboravimo.
Postoje i razlike u sadržaju snova muškaraca i žena. Istraživanja su otkrila kako muškarci imaju agresivnije snove i češće sanjanju o nekom aktivnostima, dok žene češće sanjaju o odbijanju i isključivanju, te su njihovi snovi više o razgovornima nego fizičkoj aktivnosti. Žene također imaju nešto duže snove, u pravilu s više karaktera ili simbola. Muškarcu dvostruko više od žena sanjanju o drugim muškarcima nego što žene sanjaju o drugim ženama. Također, žene se češće žale na noćne more od muškaraca.
Spadate li u među one koji smatraju kako snovi nose određenu poruku, tumačenje snova možete pronaći u našoj sanjarici.
Stručnjaci koji smatraju da snovi ne nose nikakvu ni poruku ni simboliku, nego su samo dio biologije čovjeka imaju svoju teoriju. Prema njima, svaki put kada naučite ili učite nešto novo, to se događa vrlo brzo. Mozak je stalno izložen novim informacijama i uči nove stvari, on na neki preneseni način snima ono što se događa, što primijetimo kroz svoja osjetila, ali da bi sve te primljene informacije imale smisla, potrebni su odmor i pauza. Tu uskaču snovi. Za vrijeme sna, novoformirane memorije se postupno stabiliziraju i pretvaraju u dugoročnu memoriju, te pohranjuju mozgu. Snovi su prema tim teoretičarima pod utjecajem tog pohranjivanja informacija iz kratkoročne u dugoročnu memoriju. Većina snova je mješavina iskustva, misli, emocija i osoba, odnosno slika koje su se već negdje pojavile, odnosno već su negdje viđene tijekom našeg života. Za vrijeme sna ti isječci iz siječanja se reorganiziraju i kreiraju bizarne scenarije. Pretpostavlja se da dok mozak reorganizira ta sjećanja spaja ona za koja smatra da su na neki način povezana. Nažalost, neki poremećaji i bolesti poput Parkinsonove bolesti povezani su s neugodnim snovima i napetošću moždanih valova. Zbog toga ovi teoretičari tvrde kako snovi nisu zapravo ni ispunjeni simbolizmom, nego su samo dio biološkog procesa koji se odvija u mozgu.
Međutim, za sada nema znanstvenih teorija ni za potvrdu da bi snovi nosili određenu simboliku, a ni da bi bili bez ikakvog značenja, nego samo dio biološkog procesa. Tako da i dalje svako može snove smatrati prema vlastitom nahođenju, nekim biološkim procesom, bez značenje, može misliti kako su snovi povezani s nekom višom univerzalnom inteligencijom, te kako pretkazuju budućnost ili je treća opcija misliti kako snovi na temelju našeg iskustva i trenutnih emocija kreiraju simbolične mini filmove koji nam kroz simboliku pomažu bolje protumačiti sadašnjost.
Odgovori