29. ožujka 2024.

COVERmagazin.com

Suvremeni lifestyle portal: kultura, civilizacija, uspjeh, produktivnost, održivost, priroda, okoliš, vrijednosti, folklor, običaji, baština, tradicija, inspiracija za zdravu prehranu i mnogo više.

Zašto stojite na mjestu i ne napredujete [ KARIJERA ]

Ljudi koji su ovisni o alkoholu, drogama ili sl. imaju mnogo bolje šanse za pobjedu nad ovisnošću kada prepoznaju, priznaju i prihvate činjenicu da imaju problem...

Zašto stojite na mjestu

Ljudi koji su ovisni o alkoholu, drogama ili sl. imaju mnogo bolje šanse za pobjedu nad ovisnošću kada prepoznaju, priznaju i prihvate činjenicu da imaju problem. Ista situacija je i u poslu. Ne možete krenuti naprijed dok ne prihvatite i ne priznate da negdje griješite.  Budete li i dalje nastavljali istim putem, ponavljajući loše obrasce ponašanja uvjeravajući sebe da ne radite ništa pogrešno, vaša karijera se neće pomaknuti s mjesta.  Nabrojat ćemo obrasce ponašanja koji vas mogu blokirati na putu prema napretku. Oni za vašu karijeru mogu biti kobni poput ovisnosti, zbog toga je vrlo važno znati ih prepoznati i prihvatiti činjenicu da nas takvo ponašanje sprječava u napredovanju.

Odugovlačenje
Perfekcionisti često ne shvaćaju kako su vremenski rokovi jednako važni kao i kvaliteta obavljenog posla. Nečiji posao ponekad ne može započeti dok prvi ne završi svoj. Ako uvijek kasnite u završavanju poslova prestanite oklijevati, posla se prihvatite čim ga dobijete. Podijelite posao na manje zadatke i definirajte vrijeme potrebno za obavljanje pojedinog zadatka.

Ne pripremate se dovoljno
Ne oslanjajte se na osobni osjećaj. Idealno bi bilo kada bi tržište htjelo kupiti ono što vi nudite. Međutim, bez istraživanja ne možete biti sigurni. Vašu zaljubljenost u biljke sigurno ne dijele svi ljudi, ali ako želite ipak se baviti tim poslom, ispitajte koliki broj ljudi ima isto mišljenje i izračunajte isplativost.

Niste ustrajni
Ponekad je jednako važno kao imati dobru ideju biti ustrajan u njenom provođenju. Ali upornost se isplati samo ako ste prethodno dobro ispitali tržište.

Ne učite iz svojih pogrešaka
Uspješni ljudi ne griješe manje – oni manje ponavljaju svoje greške. Bez sumnje, više možemo naučiti iz pogreški nego iz uspjeha, i sramota je ako ih ne iskoristimo za svoju dobrobit. Nažalost, da bi naučili iz pogreške prvo je moramo priznati.

Kompetentni ste, ali niste simpatični
Znanje je potrebno i lijepo je puno znati, ali razmećete li se svojim kvalitetama i ističete li stalno svoje prednosti u odnosu na druge ljude postat ćete iritantni. Ljudi radije surađuju s pouzdanim i dobroćudnim ljudima iako imaju manje znanja, nego s briljantnim, ali napornim osobama.

Kažete li da kada biste htjeli reći ne
Ako žrtvujete svoje dostojanstvo u želji da ugodite svima i budete simpatični, te govorite «da» cijelo vrijeme, vjerojatno nećete biti ni simpatični, a neće vas ni poštovati.  Slobodno recite ne kada se s nečim ne slažete, ali to ne znači da sve druge morate uvjeravati u svoje stajalište. Budite dovoljno fleksibilni. Procijenite o čemu treba razgovarati, a kada se treba povući.

Imate nerealna očekivanja
Kada pomiješate ono što je realno s onim što je moguće, osudili ste sebe na neuspjeh. Sve je moguće, ali mnogo toga nije realno očekivati. Moguće je da ćete postati direktor u svome poduzeću, ali to nije realno očekivati ako vlasnik poduzeća ima troje svoje djece koji rade s vama.

Petljate se s «pogrešnim» ljudima
Nisu svi, ali zaista postoje ljudi koji bi napravili sve za vlastiti uspjeh. Netko pretjerano ambiciozan može vam pomoći u jednom trenutku, ali u prvom slijedećem trenutku kada mu zasmetate neće imati ništa protiv da i vas pregazi.

Radite previše
Dosta poslovnih ljudi žali se na naporan i prekovremeni rad, te prezahtjevan posao. A nije rijetko da mnogi i  samoinicijativno ostaju raditi duže, te preuzimaju na sebe previše zadataka nadajući se da će ih na taj način šefovi primijetiti i unaprijediti. No, prava istina je potpuno drugačija. Gotovo nitko nije unaprijeđen samo zbog toga što je mnogo radio. Na prvom mjestu karakteristika koje su potrebne za uspjeh je prilagodljivost, zatim komunikativnost, te mogućnost dugoročnog planiranja. Zbog toga, želite li zaista uspjeti umjesto napornog cjelodnevnog rada za svojim stolom, iskoristite vrijeme ručka ili pauze za komunikaciju. Popijte kavu s kolegama, ručajte i razgovarajte sa šefom o neformalnijim temama.  Provedite najmanje pet posto radnog vremena razvijajući odnose s radnim kolegama i šefom.

Iskoristite svoje mane

Ako ste arogantni
Nitko ne voli sveznalice, ali ako vjerujete u svoje znanje i sposobnosti, to vam ide u korist.

Osobe koje mijenjaju svoje mišljenje svaki put kada se netko ne slaže s njima neće dogurati daleko. Vaš sustav vjerovanja mora biti čvrst.

Također, povjerenje u svoje sposobnosti čini managere boljima i vjerodostojnijima, jer ljudi s dovoljno samopouzdanja ne ustručavaju se donositi odluke, te ne osjećaju potrebu okružiti se ljudima koji će im laskati i potvrđivati njihovo stajalište.

Vjerovanje u svoje sposobnosti pomaže na svakom području. Jedno istraživanje pokazalo je kako su ljudi koji su vjerovali da mogu vježbanjem matematike poboljšati svoje intelektualne sposobnosti zaista ih poboljšali, dok oni koji u to nisu vjerovali nisu uspjeli ni savladati matematičko gradivo.

Još jedna korist od visokog mišljenja o sebi je da može ljude učiniti autoritativnijima, što znači da će drugi lakše vjerovati onome što govore.

Zbog toga trebate li nekoga uvjeriti kako ste postigli odlične rezultate potrebno je biti samo malo arogantan. I naravno, morate prvo uvjeriti sebe da ste zaista to postigli.

Ako ste lijeni
Teško je pretpostaviti da bi i u kojem slučaju  lijenost mogla biti prednost, posebno pitaju li se vaše kolege. Ali ono što netko smatra lijenošću drugi mogu smatrati kreativnim fazama.

Iskusni znanstvenici ili kreativni radnici znaju da radom od jutra do sutra smanjuju svoju efikasnost, te u svojim laboratorijima ili uredima imaju kauče, kako bi mogli prileći za vrijeme radnog vremena. Oni znaju da se dobre ideje ne mogu požuriti.

Morate se odmaknuti od radnog stola kako biste doprijeli do svoje podsvijesti. Ali to ne znači da će svaki put kada besciljno buljite kroz prozor ili ležite zavaljeni u fotelju dobre ideje padati na pamet.

Treba prepoznati kada ste najkreativniji. Netko je to za vrijeme kave u kafiću, netko za vrijeme šetnje, netko možda i za radnim stolom…

Osim što su odmor i san dobri za poticanje kreativnosti dobri su i za učenje. Studenti bolje pamte ako u pauzama malo odspavaju.

Dakle, ako vam treba dodatno sna ne odupirite se, poslušajte svoje tijelo jer ćete na takav način ostvariti svoj maksimum.

Ako ste ćudljivi
Promjene i poremećaji raspoloženja poput depresije, tjeskobe i sl. su ozbiljni i ometaju vaš rad, ali takve česte promjene raspoloženja se često povezuju s kreativcima, pa čak i genijima.

Iako mnogi znanstvenici smatraju kako je ta teza dosta kontraverzna, smatra se da u trenutku promjene raspoloženja, ta tranzicija miješa misli, te stvara najkreativnije ideje.

Nije još jasno imaju li i svakodnevne promjene raspoloženja isti efekt, ali se pretpostavlja da «miješanje» osjećaja stvara dio kreativnosti koju imamo.

Ako uvijek kasnite

Naravno da nema šefa koji želi zaposliti ili tolerirati nekoga tko stalno kasni. Ali to što se ujutro jednostavno ne možete na vrijeme probuditi ne znači nužno da ste loš radnik.

Neki ljudi se bolje koncentriraju u jutro, drugi na večer – to je činjenica koju ne možemo promijeniti.  Nažalost većina poslova počinje rano u jutro, te biste zbog toga morali reprogramirati svoj bioritam. To ćete postići tako što ćete spavati blizu prozora, te dopustiti svjetlu da vas obasjava najmanje dva sata prije buđenja. Ili možete svome šefu pokušati objasniti kako jednostavno vaša memorija, koncentracija i svijest ne funkcioniraju rano u jutro, te pokušati promijeniti radno vrijeme. Ako ne pristane najbolje bi bilo potražiti prikladniji posao. Npr. profesori u nekim školama imaju cijelu godinu samo popodnevne smjene.

Ako ste skloni stresu

U svojoj knjizi «Why Zebras Don¢t Get Ulcers», Robert Sapolsy objašnjava kako malo stresa ojačava našu memoriju. Uzbuđujući trenutci i prilike, posebno one najstresnije (poput prvog poljupca, vjenčanja…) padaju vrlo rijetko u zaborav.

Stres ima mnogo različitih učinaka na tijelo, uključujući oslobađanje adrenalina koji priprema tijelo na akciju. Čini nas «spremnima», što je dobar način za poboljšanje memorije.

Iako dok kratkoročni stres ili osjećaj anksioznosti pomaže podići nas, dugoročni stres nije dobar.

Ne samo da je štetan za zdravlje, nego može čak zaustaviti razvoj novih moždanih stanica ili ubiti postojeće.

Kako napredovati i izbjeći stagniranje na poslu [ KARIJERA ]