Stres – kako se nositi s njim i minimalizirati ga [ SELFHELP ]

Stres

Osjećate li svakodnevni stres? Previše stvari morate obaviti, a imate premalo vremena? Čini vam se da biste mogli eksplodirati?

Možda se čini nemogućim, ali možete naučiti živjeti bez stresa jednostavno slušajući se. Ne slušajući, nego slušajući sebe. Slušajte kakve zahtjeve stavljate pred sebe i što je važnije slušajte način na koji ih govorite.

Većina ljudi uopće ne polaže nikakvu pažnju na način razgovora sa samima sobom. Prema drugima su ljubazni, a prema sebi se ponašaju kao zapovjednici. To je zbog toga što nam nikad nitko nije ukazao na važnost razgovora sa samima sobom, te koliko on utječe na naše zadovoljstvo, ali i razinu stresa u životu. Doslovno možete potpuno eliminirati stres, promijenite li način na koji razgovarate sa sobom.

Tihi signali da ste pod stresom

Ako ste pod kroničnim stresom, hormoni stresa koje tijelo proizvodi mogu naštetiti vašem tijelu, pa je stres opasan čak i ako ga niste svjesni.  Ako primjećujete neke od simptoma navedenih ispod, malo više brinite o sebi i pronađite način da smanjite stres.

Signal stresa -1- Glavobolje vikendom – obično migrene. Pravilna prehrana i dovoljan unos tekućine, posebno opuštajućeg čaja od matičnjaka i lavande trebali bi pomoći.

Signal stresa -2- Veliki bolovi za vrijeme mjesečnice. Većina žena pod stresom ima dvaput bolnije mjesečnice od žena koje su opuštenije. Odlasci u teretanu mogu smanjiti problem.

Signal stresa -3- Česte upale u usnoj šupljini, bilo da se radi o aftama ili bolnim desnima.

Signal stresa -4- Neugodni snovi. Trebali biste se buditi u boljem raspoloženju nego ste zaspali, ako je obrnuto vjerojatno ste u stresnom razdoblju.

Signal stresa -5- Iznenadne akne.

Signal stresa -6- Stalna želja za čokoladom i slatkišima.

Signal stresa -7- Osjetljiva koža. Ako vam je koža iznenadno postala suha i svrabljiva možda je uzrok stres.

Signal stresa -8- Gubitak pažnje usred razgovora signal je da ste zaokupljeni nekim mislima koje su vam važnije od svega što sugovornik priča.

Signal stresa -9- Pogoršanje alergija.

Signal stresa -10- Bolovi u trbuhu i problemi s probavom.

Vjerojatno kao i većina drugih ljudi sebi ste postavili previše zahtjeva, a postavljajući zahtjeve i sami sebi stavljate pritisak njihovog ostvarenja što direktno vodi do stresa.

Kada ponovno sami sebi postavite neki zahtjev, nakon njega postavite i rečenicu: „što ako ne?“. Na taj način ćete uvidjeti da se ništa strašno neće dogoditi ako i ne ispunite taj zadatak. Često će odgovor na takvo pitanje biti samo: „To bi bila katastrofa“. Zbog čega? Ne razradite li odgovor on će u vama proizvesti još više stresa.

Morali biste iz svoje glave potpuno izbaciti izjave tipa – moram. Njih zamijenite s –trebam ili želim.
Nakon toga, ako nešto ne bude išlo prema vašim željama, zamijenite miso – katastrofa, u jednostavno – nije dobro. Jer svaku katastrofu ćete teško podnijeti, a kada nešto nije dobro, to se može riješiti.

Što ako danas ne stignete u banku? Što ako zakasnite 5 minuta po dijete? Naravno da to nije nešto što biste željeli, možda će to i imati posljedice koje neće biti dobre, ali hoće li proizvesti zaista katastrofu koju nećete moći podnijeti?!

Zapamtite da se katastrofalne stvari neće dogoditi samo zbog toga što niste stigli napraviti sve što ste željeli. Katastrofe se najčešće dešavaju zbog više sile, a na nju ne možete utjecati.

Često stres uzrokuje i rečenica „ne mogu to podnijeti… to je..“. Možda vam se neće sviđati rezultati ako stvari ne krenu po vašim željama, ali vjerujte, možete to podnijeti.

Za promjenu razgovora sa samima sobom trebat će vam dosta vježbe. Ne očekujte da će se
promjene dogoditi preko noći, poput čarolije. Svakodnevno morate obratiti pažnju kako razgovarate sa sobom, slušajte svoje izjave i izbacite „moram“ rečenice.

Ipak stresne situacije ponekad ne možemo izbjeći, između ostalog, možda i ne trebamo pokušavati izbjegavati neke situacije samo zbog toga što su stresne, jer na taj način mijenjamo i svoju osobnost. Zbog toga bismo morali naučiti nositi se sa stresom i ublažiti njegove posljedice.
Redovito se opuštajte i naučite meditirati

Stres  Odvojite dovoljno vremena za razonodu. Izvan radnog vremena se bavite stvarima koje vas zanimaju.

Stres  Povremeno razbijte ustaljene navike baveći se nečim novim.

Stres  Napravite redovit raspored spavanja i čvrsto ga se pridržavajte.

Stres  Dosta se odmarajte.

Stres  Vježbajte redovito.

Stres  Izbjegavajte žuriti.

Stres  Ne preskačite obroke zbog žurbe.

Stres  Pišite o stvarima koje vas muče. Zapitajte se što je najgore što vam se može dogoditi? Je li problem zaista vrijedan zabrinutosti.

Stres Izbjegavajte samosažalijevanje.

Stres  Naučite ponovno uspostaviti ravnotežu nakon stresnog događaja.

Stres  Otvorite se. Stvarajte nova prijateljstva. Trudite se približiti drugim ljudima.
Kada se nađete u stresnoj situaciji napravite stanku. Ušutite i deset puta duboko udahnite i izdahnite.

Stres  Ne galamite, bez obzira koliko situacija bila stresna naučite se stišati.

 

10 savjeta za manje stresa

Slijedeći savjeti će vam pomoći eliminirati one najočitije uzroke.

1 – Na zidu pokraj vrata napravite vješalice za ključeve i policu za druge sitne stvari koje lako gubite.

2 – Učinkovitije radite s manje stresa. Radni dan podijelite na blokove od po jedan sat ili dva s pauzama od 15 minuta. Na taj način ćete postati organiziraniji.

3 – Pomažite drugim ljudima. Recimo susjedima ili lokalnoj volonterskoj organizaciji. Morate se malo odmaknuti od vlastitih problema kako biste ih mogli smjestiti u realniji okvir. Morate vidjeti kako drugi ljudi žive, da biste znali što možete očekivati od svog života.

4 – Zaustavite pristizanje spam mailova. Instalirajte neki antispam program i oslobodite vrijeme koje trošite na brisanje spamova i junk maila.

5 – Zamijenite sve neželjene poklone. Oslobodite se grižnje savjesti kod mijenjanja poklona. Sve što ne želite zamijenite za nešto što biste htjeli imati. I nemojte misliti kako ćete time povrijediti osobu koja vam je kupila poklon. Da je znala vjerojatno bi vam i ona poklonila nešto što doista želite.

6 – Polako! Nikud nemojte žuriti. Živciranje, požurivanje, a posebno histeriziranje ili paničarenje neće ubrzati obavljanje poslova.

7 – Rezervoar u autu uvijek držite napunjenim iznad polovice. U svakom slučaju goriva ćete potrošiti jednako, bila vam kazaljka na rezervi ili pokazivala pun spremnik, a možete izbjeći zabrinutost i nerviranje zbog gradskih gužvi i mogućeg rizika da ćete ostati bez goriva.

8 – Igre nisu samo za djecu. Budite kreativni, osim društvenih igara zabavite se uređujući vrt, slikanjem, pjevanjem – bilo čim što volite. Psiholozi kažu kako za igru uvijek moramo imati dovoljno vremena. Ona, ne samo da nas umiruje, nego i razvija naše kreativne potencijale.

9 – Zaboravite na sat. Prestanite se opterećivati vremenom i uhvatite svoj tempo.

10 – Doručkujte. Možda vam se ne čini tako, ali doručkujete li redovito i općenito imate li redovite obroke manje ćete biti živčani.

Kako se nositi sa stresom ako ste visoko osjetljiva osoba

Najviše su izložene stresu „visoko osjetljive osobe“ Pojam visoko osjetljive osobe počeo se upotrebljavati 1996. a obuhvaća oko 10 do 20 posto populacije. Takve osobe su osjetljivije od drugih na podražaje iz okoline. Takvim osobama često treba više sna, često se osjećaju kaotično, te ih više nego druge pogađa tuđa patnja. To su intuitivne, inteligentne, i kreativne osobe, pune razumijevanja prema drugima, ali zbog svoje osjetljivosti sklonije su stresu, te pažljivije trebaju pratiti svoje zdravlje i okruženje, kako bi utjecaj stresa svele na minimum.

-1- korak borbe protiv stresa – pratite disanje –

Naučite disati iz trbušne šupljine, a ne prsima. Vaše disanje treba biti lagano i ritmično. Takvo disanje će umiriti stres, dok će prsno i plitko disanje povećati kaotičnost.

-2- korak borbe protiv stresa – vježbajte redovito –

Fizička aktivnost je odličan način na koji možete smanjiti utjecaj stresa na vaš život. Visoko osjetljive osobe bi trebale u svoj program tjelovježbe uključiti umirujuće discipline poput yoge, radije nego natjecateljske aktivnosti koje dodatno stvaraju stres.

-3- korak borbe protiv stresa – dobro se naspavajte svaki dan –

Visoko osjetljivim osobama je potrebno više sna nego drugima ljudima. San pomaže da se tijelo regenerira te da u novi dan uđe opušteno, odmorno i bez stresa. Manje od 8 sati sna uzrokovat će probleme s koncentracijom, a to će povećati sklonost stresu.

-4- korak borbe protiv stresa – pravilna prehrana –

Jedite zdravo kako bi se vaše tijelo opskrbilo svim potrebnim nutrijentima. Glad može uzrokovati pad koncentracije i nervozu, ali i pretilost. Stoga je uravnotežena prehrana ključan korak borbe protiv stresa.

-5- korak borbe protiv stresa – odmarajte se –

Mnogo stresa nastaje baš zbog pritiska modernog i užurbanog svijeta koji odmor i opuštanje smatra gubljenjem vremena. Odmor i dokolica moraju biti sastavni dio vašeg života, pa pronađite načina i vremena za njih.

Može li se stres eliminirati?

Svi znamo da je stres nemoguće eliminirati ili izbjegavati u potpunosti, ali prateći svoje ponašanje, reakcije i situacije koje uzrokuju najviše stresa, možete ga staviti pod kontrolu.

– Obratite pažnju na stvari koje uzrokuju stres u vašem životu. Identificirajte ih i razmislite o njima. U glavi osvijestite kako te situacije nisu stvarna prijetnja, a na taj način ćete svome mozgu pomoći da smanji anksioznost.

– Razgovarajte s prijateljima i članovima obitelji, te očekujte njihovu potporu. Sigurno imate u svojoj blizini jednu osobu s kojom vas razgovori opuštaju i umiruju. Družite se s njom češće. Na taj način ćete i vi početi realnije gledati na probleme i smanjiti stres.

– Kreirajte ugodno okruženje u some domu. Važno je da se u svome domu osjećate sigurno, te da znate da se kod kuće možete opustiti nakon napornog dana. Dom treba biti vaše sigurno utočište od svih stresnih situacija.

Najvažnije je da znate da se stres javlja kao reakcija tijela na opasnost. To je zaštitni mehanizam koji se uključuje kada se organizam osjeti ugroženim. Stres je koristan u stvarnim opasnostima, ali ako se on u vašem životu javlja svakodnevno, može biti vrlo štetan za organizam. Ako točno znate što je stres moći ćete se bolje pripremiti i znati kako reagirati u pojedinoj situaciji. Ako znate da neka situacija ne predstavlja prijetnju, lakše ćete se umiriti i vratiti svoj um iz stresnog u zdravo stanje. Ipak najvažniji i savjet za nošenje sa stresom je da se ne bojite odbiti druge, kako biste imali vremena za sebe. Nemojte na sebe preuzimati previše obveza. Ne morate vi sve. Birajte one ugodnije i stvari koje volite raditi, a ono što vam uzrokuje stres izbjegavajte.

Stres bez posljedica

Najčešće vezano uz stres čujemo savjete kako trebamo izbjegavati stresne situacije, ipak ponekad ili bolje rečeno uglavnom je to nemoguće. Između ostalog, možda i ne trebamo pokušavati izbjegavati neke situacije samo zbog toga što su stresne, jer na taj način mijenjamo i svoju osobnost. Bolje bi bilo naučiti nositi se sa stresom i ublažiti njegove posljedice.

Redovito se opuštajte i naučite meditirati

Odvojite dovoljno vremena za razonodu. Izvan radnog vremena se bavite stvarima koje vas zanimaju.

Povremeno razbijte ustaljene navike baveći se nečim novim.

Napravite redovit raspored spavanja i čvrsto ga se pridržavajte.

Dosta se odmarajte.

Vježbajte redovito.

Izbjegavajte žuriti.

Ne preskačite obroke zbog žurbe.

Pišite o stvarima koje vas muče. Zapitajte se što je najgore što vam se može dogoditi? Je li problem zaista vrijedan zabrinutosti.

Izbjegavajte samosažalijevanje.

Naučite ponovno uspostaviti ravnotežu nakon stresnog događaja.

Otvorite se. Stvarajte nova prijateljstva. Trudite se približiti drugim ljudima.

Kada se nađete u stresnoj situaciji napravite stanku. Ušutite i deset puta duboko udahnite i izdahnite.

Ne galamite, bez obzira koliko situacija bila stresna naučite se stišati.

5 razloga da usporite već danas i kako

Svijet se kreće rapidnom brzinom. Informacije pristižu 24 sata dnevno. Na poslu ili u školi uvijek smo u žurbi. Doručak preskačemo, ručak je užurban…

Bogato organiziran i ispunjen dan je sasvim u redu, ali ako vam obveze stvaraju probleme i osjećaj da gubite kontrolu, tada to signalizira da biste trebali usporiti.

-1- Ako usporite smanjit ćete razinu stresa

Ako stalno imate osjećaj da život prebrzo ide i da nemate kontrolu vezano uz ono što se događa, to uzrokuje nepotrebni stres.

Kako usporiti. Jednostavno sve što radite, radite sporije. Vozite automobil sporije. Uzmite više vremena za svaki posao, jedite sporije…

-2- Možete smršaviti

Mozgu treba 20 minuta da registrira da je želudac pun. Budete li jeli sporije osjećat ćete se sitijima i s manje hrane.

Kako sporije jesti? Jedite prije nego što postanete neizdrživo gladni. Ako ste vrlo gladni tada će biti teško jesti sporo. Ili uvijek obroke imajte u isto vrijeme, tako će tijelo znati da ga čeka obrok i da neće ostati gladno. Također, za vrijeme obroka se usredotočite na svoju hranu i na sebe, a ne na ono što druge osobe rade. Jedite svojim tempom, a ne jednako brzo kao ostali za vašim stolom.

-3- Bit ćete učinkovitiji

Ako usporite imat ćete vremena prepoznati ono što vam je bitno. Ako ste stalno u pokretu teško da ćete moći prepoznati što je važno, a što ne, te ćete sve stvari obavljati jednakim žarom, a u mislima će vam stalno biti „požuri, požuri, požuri…“.

Kako usporiti? Kada se nađete u najvećoj stisci odvojite pola sata za opuštanje. U miru razmislite koje poslove morate obaviti, koji bi bio najučinkovitiji način, a što možete preskočiti ili odgoditi.

4- Bit ćete kreativniji

Ako vam je um konstantno bombardiran novim informacijama, glasovima i zvukovima tada može biti vrlo teško osloboditi prostora za kreativnost i nove ideje.  Odvojite svakodnevno malo vremena za šetnju, opuštanje ili odmor, gdje ćete biti usredotočeni samo na sebe i svijet oko sebe, a ne probleme.

-5- Povezat ćete se sa sadašnjosti

Kada ste povezani sa sadašnjim trenutkom opušteniji ste i zadovoljniji. Vaše raspoloženje je optimistično. Radite usredotočeni, a društvenost i komunikacija s drugima je bolja. Kada živite u sadašnjosti možete se usredotočiti na sitnice i uživati u životu.

Kada primijetite da ste previše opterećeni stvarima iz prošlosti ili planovima za budućnost zaustavite se osvrnite oko sebe. Pokušajte primijetiti stvari oko sebe, ljude, boje, mirise, osjećaje…