Depresija – uzroci i simptomi, kako je liječiti, a što ne pomaže [ SELFHELP ]

Depresija

Najčešći simptomi depresije su :

Dugotrajna potištenost
Gubljenje interesa za život
Gubitak interesa za ono što vas je nekad usrećivalo i za ono u čemu većina ljudi pronalazi užitakn
Umor
Fizička bolest čiji se simptomi stalno vraćaju unatoč liječenju
Pad koncentracije
Promjene u apetitu
Nesanica, nemiran san

Što uzrokuje depresiju?

Depresija nema samo jedan uzrok, najčešće je kombinacija nekoliko različitih stvari.

Možda nemate pojma zbog čega ste zaglavili u depresivnoj fazi, ali ipak iz dana u dan nosite se s njom.

Bez obzira na uzrok, depresija nije samo stanja uma, povezana isključivo s psihološkim faktorima. Ona je često vezana uz fiziološke promjene u mozgu, te povezana s neravnotežom neurotransmitera, kemikalija koje nose signale u živce i mozak.

Depresija je kombinacija bioloških, genetičkih i psihofizičkih faktora.

S biološkog stajališta depresija je abnormalnost u funkciji određenih neurotransmitera, što može biti uzrokovano promjenom razine hormona. To objašnjava zbog čega se mnogi teenageri kroz pubertet suočavaju s depresijom.

Najčešći uzročni faktori vezani uz depresiju su:

Obiteljska povijest. Genetika igra važnu ulogu u depresiji. Ona može neku obitelj pratiti generacijama.

Trauma i stres. Stvari poput financijskih problema, prekida ljubavne veze ili smrt bliske osobe mogu izazvati depresiju. Ali depresivni možete postati i nakon značajnijih promjena u životu poput novog posla, diplome ili ulaska u brak.

Pesimistična osobnost. Osobe koje imaju niže samopouzdanje i negativan pogled na svijet imaju veće rizike razvoja depresije.

(Iznad navedeni uzroci uglavnom uzrokuju depresiju nižeg stupnja, koja se često naziva potištenost.)

Fizički uvjeti. Ozbiljna medicinska stanja poput srčanih oboljenja, raka i neizlječivih bolesti značajno doprinose depresiji jer fizička slabost smanjuje otpornost na stres. Depresija može medicinska stanja pogoršati jer oslabljuje imunološki sustav, a može i otežati podnošenje boli. U nekim slučajevima depresija može biti izazvana i medikamentima koji se koriste za tretiranje bolesti.

Drugi psihofizički poremećaji. Anksioznost, poremećaji u prehrani, šizofrenija…

Zlostavljanje.

Svi simptomi depresije još uvijek nisu potpuno jasni. Trenutna istraživanja ističu genetičke, obiteljske, biokemijske, fizičke, psihološke i društvene simptome.

Psihološki simptomi uključuju osjećaj beznađa, bespomoćnosti, ranjivosti, straha, pesimizma i nisko samopouzdanje. Sve ovo se odražava u neuobičajenom ponašanju, te poteškoćama pri ostvarivanju osobnih veza.

Depresija može biti i sama simptom nekih bolesti ili poremećaja kao što su:

Metabolički poremećaji poput hipoksije.

Endokrini poremećaji poput dijabetesa.

Neurološke bolesti kao što su Parkinsonova i Alzheimerova bolest.

Rak

Virusne i bakterijske infekcije kao što su gripa i upala pluća.

Kardiovaskularne bolesti.

Kronične opstruktivne plućne bolesti.

Degenerativni artritis.

Poremećaji u probavnom sustavu.

Genitourinarni problemi poput inkontinencije.

Savjet koji ne pomaže kod depresije

Jedan od najčešće ponavljanih savjeta je “misli na nešto pozitivno”.

Ovakav savjet je potpuno bezvrijedan budući da depresija nije stanje, nego bolest među ostalim, prouzrokovana poremećajem ravnoteže prijenosnika živčanih impulsa, te promjenama u broju i osjetljivosti njihovih receptora. Ti poremećaji biološki sprječavaju pozitivan osjećaj. Osoba u depresiji ne može samostalno odlučiti misliti o nečemu pozitivnom

To je jednako kao kada bismo osobi koja ima akne savjetovali, pa ne daj im da izbijaju.

No, to ne znači da trebamo odustati od pomoći prijatelju. Kretanjem u društvu se depresivna osoba osjeća sigurnije i zaštićenije. Razgovor uvelike pomaže. Kao i grupna tjelovježba, zajednička aktivnost, šetnje, potpora…

Samopomoć kod depresije

Sumnjate li na depresiju, u svakom slučaju trebali bi se obratiti liječniku, ali kod privremene potištenosti ili istovremeno s liječničkim tretmanom mogli biste se koristiti nekim tehnikama samopomoći koje su se pokazale djelotvornima.

1. TJELOVJEŽBA – Nije samo važna kod liječenja depresivnog raspoloženja, ona će i smanjiti mogućnost nastanka simptoma depresije.

2. PSIHIČKA AKTIVNOST – Važno je baviti se aktivnostima koje zaokupljaju mozak. Može se raditi o šahu, kartanju, čitanju, učenju, ali i najobičnijem rješavanju križaljki.

3. POTPORA PRIJATELJA – Što više se krećite u društvu. Najbolje bi bilo spojiti, ukoliko je moguće, fizičku aktivnost s druženjem. Bavite se nekim društvenim sportom, upišite grupne tečajeve aktivnosti u kojoj se niste okušali.

4. PLEŠITE – Može se raditi o tečaju klasičnog, društvenog ili o običnom plesu u discu prilikom večernjeg izlaska, sve je djelotvorno.

5. DOBAR SAN – Nastojte dobro spavati.

6. PRIRODA – Što više boravite u prirodi ili na otvorenom, a ukoliko to nije moguće osvijetlite i redovito prozračujte svoje prostorije.

7. MEDITACIJA – Svaka vrsta opuštanja ili autogenog treninga je više nego dobrodošla.

8. PRAKTICIRAJTE VJERU – Odlazak u crkvu, razgovor sa svećenikom ili drugi oblik prakticiranja vjere dosta pomaže kod potištenosti.

9. SELFHELP LITERATURA – Dobro je čitati knjige koje će vam pomoći izgraditi samopouzdanje, hrabrost, pronaći smisao u životu i sl. prema vlastitom izboru.

10. Možda biste mogli pokušati i s BILJNIM PRIPRAVCIMA. Oni nekad mogu djelovati kao dobar poticaj za povratak energije i volje.

Vrlo brzo možete pripremiti biljni napitak s vinom:

Pomiješajte bosiljak, majčinu dušicu i ružmarin (te biljke možete kupiti u svakoj većoj ljekarni). Dvije žlice mješavine tih biljaka poparite s pola litre zavrela razrijeđena vina. Ostavite da odstoji jedan sat.

Pije se po pola čaše prije i poslije jela.

Ne povećavajte količinu vina jer alkohol ima suprotan učinak i doprinosi lošem osjećaju potičući depresiju.

Alkohol povećava sklonost depresiji

Ljudi koji piju alkohol kako bi se osjećali bolje u stvari samo pogoršavaju svoje stanje i postaju skloniji depresiji.

Prema istraživanju Britanskog instituta za mentalno zdravlje ljudi koji u alkoholu traže lijek protiv tjeskobe, anksioznosti i tuge, na takav način povećavaju rizik obolijevanja od depresije.

Alkohol je samo privremeno rješenje jer oslabljuje neurotransmitere zadužene za reduciranje depresije i tjeskobe. Prekomjernim konzumiranjem alkohola neurotransmiteri će toliko oslabiti da mozak neće biti u mogućnosti spriječiti depresiju.

Prema riječima znanstvenika problem je toliko ozbiljan da bi na etiketama alkoholnih pića trebala pisati napomena da prekomjerno konzumiranje alkohola ozbiljno ugrožava psihičko zdravlje.

Ekoterapija

Ekoterapija, alternativna metoda za liječenje depresije koju sve češće savjetuju i zapadni liječnici zapravo je hodanje ili rad u prirodi.

Pacijentima se propisuje svakodnevno hodanje parkom ili rad u poljoprivredi.

Dva neovisna istraživanja pokazala su kako „ekoterapija“, koja može uključivati i najjednostavnije vježbanje na otvorenom, može značajno poboljšati mentalno zdravlje.

Nakon šetnje kroz veći park 71 % osoba je izjavilo kako se osjeća manje depresivno, a 90% njih je primijetilo kako imaju i veće samopouzdanje.

Za usporedbu, nakon šetnje gradom ili shopping centrom samo se 45 % osjećalo manje depresivno, a čak 22 % izjavilo je kako im se depresija povećala. Oko 50% na taj način je povećalo samopouzdanje, dok je 44 % osjetilo pad samopouzdanja, što se nije desilo ni jednoj osobi koja je boravila u prirodi.

Znanstvenici ipak ne tvrde kako ekoterapija može zamijeniti konvencionalno liječenje, ali može pripomoći liječenju ili pomoći osobama koje nisu zatražile liječničku pomoć.

Tjelovježbom protiv depresije

Redovita tjelovježba može pomoći osobama koje pate od depresije.

Znanstvenici sa sveučilišta Yale na temelju eksperimenata još jednom su potvrdili kako tjelovježba utječe na raspoloženje, te kako može pomoći liječenju ljudi koji pate od depresije, ali došli su i do nove teorije prema kojoj bi se u skorijoj budućnosti mogla proizvesti tableta sastavom slična kemikalijama koje se luče u organizmu za vrijeme tjelovježbe, a koja bi u borbi protiv depresije trebala biti učinkovitija od dosadašnjih lijekova.

Znanstvenici vjeruju kako bi takva vrsta lijeka bila značajno superiornija u odnosu na postojeće antidepresive.

Naravno, dok takva tableta ne dođe na tržište potištenost možete liječiti pravom tjelovježbom. Vježbanje, posebno na otvorenom poboljšava mentalno zdravlje, smanjuje osjećaj depresivnosti, te povećava samopouzdanje dajući osjećaj postignuća.

Gospina trava u liječenju depresije

Gospina trava ili kantarion najpoznatiji je prirodni lijek protiv depresije. Njeni blistavo žuti cvjetovi i simbolično predstavljaju moć sunca u otjerivanju sila tame, a njeni antidepresivni učinci visoko su cijenjeni i u konvencionalnoj medicini.

Gospina trava se već stotinama godina koristi oralno za tretiranje depresivnih stanja, potištenosti, anksioznosti, kao i kod bolova živaca.

Kada se koristi u svrhu liječenja depresije gospina trava nije „brz“ lijek. S njom nećete postići trenutni oporavak, ali pokazuje odlične dugoročne rezultate. Biljka pomaže tijelu i duši da se oporavi, te se izgradi čvrst temelj za kompletno izlječenje.

U pravilu se čaj pije tri puta dnevno, osim ako nije drugačije naznačeno u uputama, a prije nego što primijetite prva poboljšanja morat ćete pričekati najmanje tjedan ili dva. Obično jedan tretman traje tri do šest mjeseci. Iako osobe primijete značajno poboljšanje već nakon mjesec do dva korištenja, tretman nije preporučljivo prekidati radi potpunog izlječenja.

Pri normalnoj uporabi nisu zamijećeni neki negativni efekti, iako gospina trava jako utječe na druge lijekove i njihovu djelotvornost, posebno kontracepcijskih pilula, lijekova za tretiranje tumora ili onih za liječenje HIV-a. Zbog toga je nužno konzultirati se s liječnikom prije tretmana gospinom travom.

Također, poznato je kako gospina trava čini kožu osjetljivijom na sunčevu svjetlost, zbog toga je vrlo važno izbjegavati sunce za vrijeme korištenja biljke.

Priprema: Ukoliko na uputama na pakiranju nije drugačije naznačeno, čajnu žlicu biljke ili filter vrećicu prelijte s 0,2 l vrele vode. Poklopite i pustite da odstoji 5 do 10 minuta. Procijedite i pijte svježe pripremljeni čaj.

Antidepresivna prehrana

Iako su dnevni stres i napetost neizbježni, tjeskobu i anksioznost možemo ublažiti
pravilnom prehranom. Pokušajte slijediti neke od sljedećih savjeta kako biste popravili raspoloženje.

Smanjite unos kofeina. Previše gaziranih napitaka, kave, čaja, pa čak i čokolade može premoriti vaš živčani sustav i dovesti vas na rub živčanosti, a u rijetkim slučajevima izazvati i napade panike.

Smanjite konzumiranje alkohola. Mnogi ljudi posežu za alkoholom kako bi smirili svoje živce, ali posljedice mogu biti veće za tijelo, nego koristi od inicijalnog opuštanja. Ako trebate piće popijte svježi sok od naranče ili neki opuštajući čaj. Pića ograničite na jedno do dva dnevno.

Jedite složene ugljikohidrate. Za vrijeme tjeskobnog razdoblja trebalo bi u prehrani povećati unos složenih ugljikohidrata. Ali to ne znači šećera. Čokolada i ostali slatkiši samo će vam kratkotrajno dati dobar osjećaj. Složeni ugljikohidrati će djelovati dugotrajnije i sustavno.

Uzmite multivitamin. Iako se učinkovitost vitaminskih nadomjestaka u zadnje vrijeme često dovodi u pitanje, smatra se da vam ne mogu štetiti, a velike su šanse da će vam koristiti.

Pijte dovoljno vode. Osam čaša dnevno neka vam postane rutina. Vodu pijte pravovremeno. Kada osjetite žeđ već ste dehidrirani.

Razmislite o biljnim pripravcima. Gospina trava, matičnjak i neke druge biljke mogu vas umiriti i pomoći otjerati depresiju. Ipak, nemojte se samostalno odlučivati na uzimanje, konzultirajte se s liječnikom, a posebno ukoliko uzimate neke lijekove.

Može li depresija biti i dobra za vas?

Nešto novo nude nam znanstvenici vezano uz depresiju. Kažu da definiranje depresije kao bolesti nije uvijek dobro za ljude. U slučajevima kada se radi o potištenosti, a ne ozbiljnoj depresiji, njeno karakteriziranje kao medicinskog stanja može natjerati ljude da postanu pasivni i smanjiti motivaciju za promjenama u životu.

Sada znanstvenici kažu kako postoje prednosti od potištenosti. Kažu kako neraspoloženje i tuga ojačavaju svoje žrtve, te ih osposobljavaju da se bolje nose sa životnim izazovima, a nerijetko tjera na više truda što vodi do većih postignuća.

Ističu kako su neke velike povijesne osobe poput Winstona Churchilla, Abrahama Lincolna, Isaaca Newtona i Beethovena patili od nekog oblika depresije.

Profesor Jerome Wakefield, sa Sveučilišta u New Yorku, autor knjige „Gubitak tuge – kako su liječnici transformirali tugu u depresivni poremećaj“ tvrdi: „Nešto poput depresije što je tako često kod ljudi mora imati svoje pozitivne strane, jer inače ne bi bili toliko opterećeni s njom“. On vjeruje kako tuga ima zaštitnu funkciju, te da pomaže osobama da nauče nešto iz svojih pogrešaka.

„Mislim da je zadatak negativnih emocija da zaustave naše normalno funkcioniranje na trenutak i natjeraju nas da se usredotočimo privremeno na nešto drugo“, dodaje.

Stvari koje vas sprječavaju da izliječite depresiju

Stalno se trudite izaći iz potišteno-depresivne faze, ali vam nikako ne polazi za rukom. Možda je razlog u nekoj od navedenih zabluda ispod:
– Depresija je izvan vaše kontrole jer je kemijska neravnoteža u mozgu –
Za neke ljude je ovo istina, ali dobro je znati da nekim oblicima ponašanja (druženje, aktivnosti) i namirnicama možete potaknuti lučenje „pozitivnih“ hormona i mijenjati kemiju u mozgu. Npr. poznato je kako vas čokolada čini sretnijima, banane također, kao i druženje s pozitivnim ljudima, predanost poslu koji volimo…
– Depresija je nešto od čega pate samo slabe osobe –
Ovo je jedna od najvećih zabluda koja ipak tjera mnogo ljudi da zadržavaju svoje depresivno raspoloženje za sebe. Nemojte se sramiti tražiti pomoć ako ste u depresiji.
– Za depresiju nema lijeka –
Nije istina. Depresija je često povezana s niskim samopouzdanjem i stresnim životom. Pomognite sebi radeći na samopouzdanju i smanjenju stresa. Aktivirajte se oko stvari koje volite.
– Depresija će proći s vremenom sama od sebe –
Velika zabluda. Ako ignorirate depresiju njeni simptomi će postati sve izraženiji. Neki ljudi su se navikli živjeti s depresijom, tako da misle da je ona prošla. Međutim, ne morate biti depresivni, bez obzira na okolnosti možete se buditi sretni svakog jutra.
– Od terapije nikakve koristi –
Možda je terapija baš ono što vam treba da biste se oporavili. Veliki broj depresivnih ljudi oporavi se uz pomoć psihoterapeuta ili psihijatra.
– Možete se riješiti depresije bez tuđe pomoći –
Moguće je, ali je mnogo teže. Dobri odnosi s drugima pomažu oporavku. Potpora je vrlo važna. Tražite prijateljsku podršku i potporu.
– Niste u depresiji nego ste žrtva okolnosti –
Ako su vas partner ili kao dijete zlostavljali lako možete misliti i godinama nakon kako ste žrtva tuđeg ponašanja. Jeste žrtva, ali niskog samopouzdanja, a to vas čini bespomoćnim. Vaše samopouzdanje je uništeno, a ne vaš život. Nije važno kako vam prošlost bila loša, budućnost možete učiniti lijepom. Okrenite se prema naprijed i mentalno se oslobodite prošlosti. Neće biti lako i vjerojatno će vam trebati stručna pomoć ili prijatelja, ali možete si pomoći. Nakon što ste bili tuđa žrtva, nemojte nastaviti biti žrtva svoje bespomoćnosti.
– Dok ne prođe trebam se izolirati –
Zatvaranje u sebe i povlačenje od drugih ljudi je simptom depresije, a ne lijek za nju. Što se budete osjećali usamljenije to ćete biti depresivniji. Morate izaći van i družiti se bez obzira koliko vam to bilo teško. Posjećujte ljude i mjesta koja ste ranije voljeli, čak ako vam sada i nisu draga, jer to je također jedan od simptoma depresije. Družite se s ljudima, ako i mislite da vas izbjegavaju ili da im niste dragi (jer takav osjećaj je također samo simptom depresije i u većini slučajeva nestvaran).

7 pogreški kod nošenja s depresijom


Depresija je ozbiljan problem koji značajno smanjuje kvalitetu života. Utječe na milijune ljudi širom svijeta, a osobe koje su njom pogođene gube interes za sva područja života od ljubavi, do posla.

Međutim, mnogi nisu još uvijek dovoljno informirani pa se s njom bore na pogrešan način. Ovo su stvari koje trebate izbjegavati:

– Nedostatak ciljeva –

Depresija smanjuje vašu volju da kreirate i ostvarujete ciljeve, a smanjenje ciljeva može potaknuti depresiju. Stoga bili u depresiji ili ne, važno je da sebi postavljate ciljeve koje ćete težiti ostvariti. Kreirajte ciljeve i planove, bez obzira koliko malo energije i volje imali.

– Nepokretnost –

Depresija čini ljude pasivnijima, pa ne samo da nemaju energije za redovitu tjelovježbu, nego nemaju ni za najobičnije rutinske poslove. Svim silama se potrudite kretati, izlaziti i bavite se različitim aktivnostima, bez obzira što nemate snage i volje za njih, jer s vremenom postaje sve teže i teže pokrenuti se.

– Gledanje teških drama i horora –

Ovo se na prvu može činiti kao dobra tehnika opuštanja, jer osobe kojima je teško vole gledati i čitati o drugima kojima je još teže, ali takvi filmovi potiču strah, anksioznost i stres, a sve to vas uvlači u još dublju krizu. Izbjegavajte čitanje crne kronike, te birajte humoristične serije i filmove.

– Slušanje tužne depresivne glazbe –

Glazba ima veliki utjecaj na emocije, a većina ljudi sluša glazbu koja odgovara njihovom raspoloženju. Klasična, duhovna ili „sretna“ glazba je puno bolji odabir.

– Smanjenje društvenosti –

Oni koji pate od depresije najčešće žele biti sami. Ali druženja su nužna za zdrav život. Što više vremena provodite s drugima to ćete se bolje osjećati, a što ste osamljeniji to ćete više upadati u depresiju.

– Nedostatak rutine –

Rutina je stekla lošu reputaciju jer predstavlja dosadu, ali rutina također predstavlja za um ugodu i smanjuje anksioznost. Kada znate što ćete raditi u srijedu uvečer, lakše ćete izdržati taj dan.

– Kupovina –

Kupovanje je nešto što kreira i povećava depresiju. Šoping je dobra terapija ako kupujete u skladu sa svojim mogućnostima i ne ulazite u minuse, u protivnom kreira još veću depresiju i stres.