Razgovor s podređenim
Jedna stvar je raditi s ljudima u zajedničkom uredu, a potpuno druga biti manager i svime upravljati. Ljudi dolaze iz različitih sredina, s različitim znanjima i iskustvima, te je pravi izazov sve to uskladiti. Htjeli ili ne svi smo mi na neki način manageri. Specijalizirani za određeni segment posla moramo surađivati s drugima, o njima ovisimo, a većina ima i podređene i nadređene.
Raditi u uspješnom timu ili njime rukovoditi može biti veliko zadovoljstvo, ali i izvor stresa i nervoze radite li s neuspješnim timom. Problem u rukovođenju timom često je u tome što se on sastoji od više individualaca. Dok je uključeno više ljudi, imat ćemo i više mišljenja kako nešto treba napraviti. To može biti korisno, ali i stvarati probleme.
Dobra komunikacija je osnovni element u svakom poslovnom okruženju, a posebno ako ste nadređeni i morate kormilariti s većim brojem zaposlenih. Razgovor je razmjena ideja i informacija, a ne monolog.
Ako to uspijete učinak će biti bolji, a i zaposlenici će vas više cijeniti.
Uvijek saslušajte drugu stranu. To je prvo i osnovno pravilo dobre komunikacije. Morate obratiti pažnju na ono što vam govori zaposlenik. Pa čak ga i ohrabriti da iznese svoje mišljenje o problemima, kao i načinu njihovog rješavanja. Ako podređeni imaju osjećaj da ih ne slušate, neće iznositi svoja mišljenja. Ovako ne samo da ćete ostaviti dobar dojam, nego ćete dobiti uvid u stanje u poduzeću, problemima koji se pojavljuju, a kojih vi možda niste niti svjesni. Također, možda dobijete i dobre prijedloge za rješavanje određene situacije.
Uvedite redovna druženja sa zaposlenicima. Po mogućnosti jedan na jedan. Tako ćete im pokazati da je njihovo mišljenje bitno, ali i da ih primjećujete i cijenite.
Dajte im povratne informacije o njihovom radu. Dakle, razgovarajte sa zaposlenicima o njihovim učincima. I kad su dobri i kad su loši. To ne mora nužno značiti da ih trebate i nagraditi svaki put, nego jednostavno pokazati da netko primijeti što i kako rade. Kad su toga svjesni i oni će učinkovitije obavljati svoje poslove.
Uvijek im objasnite što se od njih očekuje. Svi najbolje funkcioniraju kada točno znaju što su njihova zaduženja i obveze. Na taj ćete načini spriječiti nezadovoljstvo i sukobe među suradnicima.
Kad je moguće objasnite im što rade i koji je cilj. Na taj će način i sami shvatiti važnost i lakše obavljati posao. Ukoliko ne vide liniju koja vodi od početka do kraja neće dovoljno ozbiljno shvatiti svoj dio posla. Uz to, ako znaju što je cilj i sami mogu doći do boljih načina obavljanja poslova i njegovog unapređenja.
Nikada se nemojte kriti iz e-maila. Ako već ne možete razgovarati direktno s podređenim o nekom važnom pitanju, zbog prostorne udaljenosti, možete ga bar nazvati telefonski.
Sumnja u svoje sposobnosti kod mladih šefova
Mladi šefovi u susretu s mnogo iskusnijim kolegama, kojima su postali nadređeni doživljavaju često preispitivanja vlastite kompetencije i autoriteta, što podređeni lako primijete i prepoznaju.
Određena doza sumnje u sebe može biti produktivna jer ih održava skromnima i sprječava da se uzohole, međutim sumnja može biti i napast koja kod mladih šefova potiče napadačko i obrambeno ponašanje u upravljanju.
Ako se usredotočimo na mlade šefove (namjerno se nazivaju šefovi, a ne lideri, jer često i šefovi znaju slijediti osobu koja se u kolektivu ističe kao vođa) vidjet ćemo da je njihov problem najčešće odnos s podređenima koji su u određenom poslu godinama i imaju više iskustva od njih. Najčešće sumnje koje se javljaju i stvaraju osjećaj neadekvatnosti su zbog slijedećih misli:
„ On se bavio ovim poslom dok sam ja bio još na fakultetu.“
„ On je osvojio priznanja o kojima ja mogu samo maštati.“
„ Kako mu uopće mogu uputiti primjedbu kad on ovaj posao ima u malom prstu?“
„ On misli da sam nekvalificiran za ovaj posao.“
Ipak, kako biste smanjili sumnju kada vam se pojave ovakve misli morali biste znati što zaista starije kolege misle o mlađem šefu i jedina pitanja koja ih zanimaju:
„ Koliko poznaje moj rad?“
„ Koliko cijeni moje znanje i doprinos?“
„ Želi li me on motivirati ili manipulirati sa mnom?“
„ U čemu je dobar? Kako može pomoći meni i mojim kolegama i prenijeti svoje znanje?“
„ Mogu li mu vjerovati?“
„ Kako mi može pomoći što bolje iskoristiti moje znanje?“
Mladi šefovi bi trebali obratiti pozornost da je kod zaposlenika uvijek naglasak na njima, ne šefu, nego zaposlenicima. To naravno nije sebičnost, nego samo ljudska priroda. Nitko se neće buniti protiv napredovanja druge osobe, ako i on ima priliku napredovati uz njega.
Šefovi – bez obzira na godine – posjeduju veliku moć u odnosu na zaposlenike. Njihov posao je natjerati ljude da budu odgovorni i pomoći im da daju sve od sebe i napreduju. To se radi kroz neprestano komuniciranje. Kada je odnos isplativ za obje strane odnos se razvija.
Jednostavno rečeno, veća je vjerojatnost da će zaposlenici biti „poslušni“ ukoliko su i sami uvjereni da njihov šef radi i u njihovu korist i da iskreno vodi brigu o njihovim interesima.
Radnici prepoznaju da mladi šefovi možda nemaju životno i profesionalno iskustvo koje oni posjeduju, ali očekuju da šef posjeduje zdrav respekt prema poslu.
Izvor: Jill Geisler, The Inner Voices of Young Bosses
Pročitajte i:
Komunikacija – Kako usavršiti komunikaciju, slušanje, javni govor i prezentaciju… [ SELFHELP ]