{"id":75020,"date":"2025-04-24T11:03:14","date_gmt":"2025-04-24T09:03:14","guid":{"rendered":"https:\/\/covermagazin.com\/?p=75020"},"modified":"2025-04-24T11:03:47","modified_gmt":"2025-04-24T09:03:47","slug":"vas-drugi-mozak-kako-zdravlje-crijeva-i-zeluca-zapravo-kontrolira-vase-emocije-i-mentalno-zdravlje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/covermagazin.com\/?p=75020","title":{"rendered":"Va\u0161 drugi mozak: Kako zdravlje crijeva i \u017eeluca zapravo kontrolira va\u0161e emocije i mentalno zdravlje"},"content":{"rendered":"\n<figure class=\"wp-block-image size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"600\" height=\"400\" src=\"https:\/\/covermagazin.com\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/hrana-mentalno-zdravlje.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-75021\" srcset=\"https:\/\/covermagazin.com\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/hrana-mentalno-zdravlje.jpg 600w, https:\/\/covermagazin.com\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/hrana-mentalno-zdravlje-382x255.jpg 382w, https:\/\/covermagazin.com\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/hrana-mentalno-zdravlje-150x100.jpg 150w\" sizes=\"auto, (max-width: 600px) 100vw, 600px\" \/><\/figure>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Va\u0161 drugi mozak: Kako zdravlje crijeva i \u017eeluca zapravo kontrolira va\u0161e emocije i mentalno zdravlje<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Tjelesna kemikalija koja regulira raspolo\u017eenje, serotonin, ima iznena\u0111uju\u0107e podrijetlo &#8211; 95% dolazi iz crijeva, a ne iz mozga. Ovo otkri\u0107e izra\u017eava zna\u010dajnu vezu izme\u0111u crijevnih bakterija i mentalnog zdravlja koju znanstvenici tek po\u010dinju otkrivati.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Crijevni \u017eiv\u010dani sustav  radi kao drugi mozak i sadr\u017ei vi\u0161e od 100 milijuna \u017eiv\u010danih stanica. Istra\u017eivanje na 2.539 odraslih osoba pokazalo je jasne veze izme\u0111u populacije crijevnih bakterija i mentalnog zdravlja. Odnos crijeva i mozga obja\u0161njava za\u0161to 30-40% ljudi s probavnim problemima tako\u0111er do\u017eivljava anksioznost i depresiju.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Mo\u017eete koristiti ovu vezu crijeva i mozga kako biste bolje upravljali svojim emocijama. Male promjene u va\u0161oj prehrani mogu zna\u010dajno promijeniti na\u010din na koji regulirate svoje raspolo\u017eenje, posebno kada dodate fermentiranu hranu i opcije bogate vlaknima, a istovremeno smanjite prera\u0111enu hranu. Va\u017eni su i va\u0161i \u017eivotni izbori &#8211; upravljanje stresom, redovito vje\u017ebanje i odr\u017eavanje dosljednog rasporeda spavanja poma\u017eu u ja\u010danju ove klju\u010dne veze.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Emocionalna crijeva: kako va\u0161 probavni sustav oblikuje va\u0161e osje\u0107aje<\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Taj osje\u0107aj leptiri\u0107a u \u017eelucu prije velike prezentacije ili va\u017enog doga\u0111aja ne\u0161to je \u0161to smo svi osjetili. Ovaj fizi\u010dki osje\u0107aj, koji mnogi ljudi nazivaju &#8220;leptirima&#8221;, pokazuje koliko su va\u0161e emocije usko povezane s va\u0161im probavnim sustavom.<\/p>\n\n\n\n<h4 class=\"wp-block-heading\">Za\u0161to osje\u0107ate leptiri\u0107e kada ste nervozni<\/h4>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Leptiri\u0107i u va\u0161em trbuhu zapravo su odgovor va\u0161eg tijela nervozu. Va\u0161e tijelo osloba\u0111a adrenalin i norepinefrin kada ste nervozni ili pod stresom, zbog \u010dega vam srce br\u017ee kuca i podi\u017ee krvni tlak. Krv te\u010de iz va\u0161eg probavnog sustava u va\u0161e mi\u0161i\u0107e koji bi mogli zahtijevati brzu akciju. Ova promjena u protoku krvi stvara ono poznato lepr\u0161anje u va\u0161em \u017eelucu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Va\u0161a crijeva i mozak neprestano razgovaraju jedno s drugim, \u0161to obja\u0161njava za\u0161to emocije mogu uzrokovati fizi\u010dke simptome. Znanstvenici s Johns Hopkins Medicine otkrili su da va\u0161 probavni sustav ima vlastiti \u017eiv\u010dani sustav koji se naziva crijevni \u017eiv\u010dani sustav (ENS). Ovaj &#8220;drugi mozak&#8221; odr\u017eava teku\u0107i dijalog s va\u0161im primarnim mozgom i stvara fizi\u010dke reakcije kada osjetite sna\u017ene emocije.<\/p>\n\n\n\n<h4 class=\"wp-block-heading\">Iznena\u0111uju\u0107a veza izme\u0111u crijevnih bakterija i promjena raspolo\u017eenja<\/h4>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Si\u0107u\u0161ni organizmi koji \u017eive u va\u0161im crijevima igraju veliku ulogu u tome kako se emocionalno osje\u0107ate. Revolucionarna studija u Nature Microbiology otkrila je da ljudima s depresijom obi\u010dno nedostaju dvije specifi\u010dne bakterijske vrste u crijevima &#8211; Coprococcus i Dialister. Ovi su nalazi ostali dosljedni u razli\u010ditim skupinama ljudi.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u010cini se da va\u0161 crijevni mikrobiom oblikuje va\u0161e raspolo\u017eenje na nekoliko na\u010dina. Neke crijevne bakterije stvaraju spojeve koji utje\u010du na dopaminske puteve i stvaraju korisne protuupalne tvari poput butirata. Raznolik crijevni mikrobiom tako\u0111er zna\u010di manje simptoma anksioznosti i depresije.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Kako probavni problemi mogu izazvati tjeskobu<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Veza crijeva i mozga odvija se u oba smjera &#8211; \u017eelu\u010dani problemi mogu izazvati ili pogor\u0161ati emocionalni<a href=\"https:\/\/covermagazin.com\/?page_id=32041\" data-type=\"page\" data-id=\"32041\"> stres<\/a>. Ljudi koji imaju sindrom iritabilnog crijeva (IBS) \u010desto se osje\u0107aju tjeskobnije i depresivnije od onih bez njega. To stvara te\u017eak ciklus u kojem problemi s crijevima uzrokuju emocionalni stres, \u0161to zatim jo\u0161 pogor\u0161ava probavne simptome.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Uobi\u010dajeni crijevni simptomi povezani sa stresom uklju\u010duju:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Gr\u010devi u \u017eelucu i probavne smetnje<\/li>\n\n\n\n<li>Proljev ili zatvor<\/li>\n\n\n\n<li>Gubitak apetita ili neprirodna glad<\/li>\n\n\n\n<li>Mu\u010dnina<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Studije pokazuju da dugotrajni probavni problemi mogu postati izvor tjeskobe, osobito kada utje\u010du na va\u0161 svakodnevni \u017eivot ili dru\u0161tvene interakcije. Vra\u0107anje zdravlja crijeva na pravi put \u010desto zna\u010di razmatranje fizi\u010dkih i mentalnih \u010dimbenika.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Skriveni jezik va\u0161eg crijeva: neurotransmiteri i signali raspolo\u017eenja<\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Va\u0161a crijeva i mozak dijele sofisticirani sustav kemijskih poruka koji djeluje kroz mre\u017eu neurotransmitera &#8211; tjelesnih kemijskih glasnika. Znanstvenici tek po\u010dinju otkrivati kako ovaj biokemijski razgovor oblikuje va\u0161e emocije.<\/p>\n\n\n\n<h4 class=\"wp-block-heading\">Serotonin: Kemikalija sre\u0107e koja se stvara u va\u0161im crijevima<\/h4>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">&#8220;Kemikalija sre\u0107e&#8221; serotonin ima iznena\u0111uju\u0107u pri\u010du o podrijetlu &#8211; probavni trakt va\u0161eg tijela proizvodi 90-95% toga, a ne va\u0161 mozak. Enterokromatafinske stanice va\u0161ih crijeva upravljaju ovom proizvodnjom.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Vrijedno je spomenuti da postoji zna\u010dajna razlika izme\u0111u serotonina u crijevima i mozgu. Serotonin koji proizvodi va\u0161a crijeva ne mo\u017ee prije\u0107i krvno-mo\u017edanu barijeru kako bi izravno promijenio va\u0161e raspolo\u017eenje. Va\u0161i mo\u017edani neuroni proizvode vlastiti serotonin kako bi regulirali va\u0161e emocionalno stanje.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Svejedno, crijevni serotonin ima vitalne uloge u va\u0161em tijelu tako \u0161to:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Regulacija probavnih procesa i pokretljivosti crijeva<\/li>\n\n\n\n<li>Utjecaj na signale apetita i sitosti<\/li>\n\n\n\n<li>Doprinos funkciji imunolo\u0161kog sustava<\/li>\n\n\n\n<li>Pomo\u0107 kod zgru\u0161avanja krvi i gusto\u0107e kostiju<\/li>\n\n\n\n<li>Kako crijevne bakterije komuniciraju s va\u0161im mozgom<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Bilijuni bakterija u va\u0161im crijevima &#8211; va\u0161 crijevni mikrobiom &#8211; ostaju u stalnoj komunikaciji s va\u0161im mozgom. <\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Va\u0161e crijevne bakterije mogu proizvesti mnoge iste neurotransmitere kao i va\u0161 mozak. To uklju\u010duje gama-aminomasla\u010dnu kiselinu (GABA), koja poma\u017ee u kontroli razine anksioznosti, i dopamin, koji utje\u010de na motivaciju i zadovoljstvo. Bakterijske vrste poput Lactobacillus i Bifidobacterium tako\u0111er utje\u010du na to kako se te kemikalije koje utje\u010du na raspolo\u017eenje proizvode i reguliraju.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Va\u0161a crijevna mikrobiota tako\u0111er govori kroz imunolo\u0161ki sustav. Neke bakterijske vrste mogu potaknuti protuupalne reakcije koje mogu ubla\u017eiti psihijatrijske simptome uzrokovane upalom. Dakle, svaka neravnote\u017ea u va\u0161em crijevnom mikrobiomu mo\u017ee poremetiti ovaj osjetljivi signalni sustav i potencijalno dovesti do poreme\u0107aja raspolo\u017eenja.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Istra\u017eivanja pokazuju duboku vezu izme\u0111u zdravlja crijeva i emocionalnog osje\u0107aja. Va\u0161 probavni sustav oblikuje va\u0161e svakodnevne emocije i mentalno zdravlje kroz mre\u017eu koja povezuje neurotransmitere, bakterije i vagusni \u017eivac.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Va\u0161e tijelo funkcionira kao jedan povezani sustav u kojem se zdravlje i emocionalno stanje va\u0161ih crijeva ne mogu razdvojiti. Znanstvenici stalno pronalaze nove na\u010dine na koje ova dva sustava rade zajedno. Dokazi pokazuju da su zdrava crijeva jedan od najboljih na\u010dina da odr\u017eite svoje emocije uravnote\u017eenima, a um zdravim. Ljudi koji se brinu o zdravlju svojih crijeva obi\u010dno se osje\u0107aju emocionalno stabilniji, manje tjeskobni i bolje se oporavljaju od izazova.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Vezano:<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"https:\/\/covermagazin.com\/?p=27442\">\u0160to su probiotici i za\u0161to biste ih trebali koristiti <\/a><\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-cover-magazin-com wp-block-embed-cover-magazin-com\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"GhNjDcMoE5\"><a href=\"https:\/\/covermagazin.com\/?p=27442\">\u0160to su probiotici i za\u0161to biste ih trebali koristiti [ ZDRAVLJE ]<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; visibility: hidden;\" title=\"&#8220;\u0160to su probiotici i za\u0161to biste ih trebali koristiti [ ZDRAVLJE ]&#8221; &#8212; COVER magazin.com  \" src=\"https:\/\/covermagazin.com\/?p=27442&#038;embed=true#?secret=qtPB6mKgAr#?secret=GhNjDcMoE5\" data-secret=\"GhNjDcMoE5\" width=\"500\" height=\"282\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"https:\/\/covermagazin.com\/?p=54591\">Kalorije JOGURT, kefir, vo\u0107ni jogurt\u2026 Deblja li jogurt? Kada jesti jogurt?  <\/a><\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-cover-magazin-com wp-block-embed-cover-magazin-com\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"3ClwrYlKHA\"><a href=\"https:\/\/covermagazin.com\/?p=54591\">Kalorije JOGURT, kefir, vo\u0107ni jogurt&#8230; Deblja li jogurt? Kada jesti jogurt?<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; visibility: hidden;\" title=\"&#8220;Kalorije JOGURT, kefir, vo\u0107ni jogurt&#8230; Deblja li jogurt? Kada jesti jogurt?&#8221; &#8212; COVER magazin.com  \" src=\"https:\/\/covermagazin.com\/?p=54591&#038;embed=true#?secret=dapMheRFU7#?secret=3ClwrYlKHA\" data-secret=\"3ClwrYlKHA\" width=\"500\" height=\"282\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"https:\/\/covermagazin.com\/?p=14663\">Jedite veli\u010danstveno, \u017eivite veli\u010danstveno, mr\u0161avite usput  <\/a><\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-cover-magazin-com wp-block-embed-cover-magazin-com\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"SL1q7E3fnZ\"><a href=\"https:\/\/covermagazin.com\/?p=14663\">Jedite veli\u010danstveno, \u017eivite veli\u010danstveno, mr\u0161avite usput<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; visibility: hidden;\" title=\"&#8220;Jedite veli\u010danstveno, \u017eivite veli\u010danstveno, mr\u0161avite usput&#8221; &#8212; COVER magazin.com  \" src=\"https:\/\/covermagazin.com\/?p=14663&#038;embed=true#?secret=5RaT2LuWpe#?secret=SL1q7E3fnZ\" data-secret=\"SL1q7E3fnZ\" width=\"500\" height=\"282\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Va\u0161 drugi mozak: Kako zdravlje crijeva i \u017eeluca zapravo kontrolira va\u0161e emocije i mentalno zdravlje Tjelesna kemikalija koja regulira raspolo\u017eenje, serotonin, ima iznena\u0111uju\u0107e podrijetlo &#8211; 95% dolazi iz crijeva, a ne iz mozga. Ovo otkri\u0107e izra\u017eava zna\u010dajnu vezu izme\u0111u crijevnih bakterija i mentalnog zdravlja koju znanstvenici tek po\u010dinju otkrivati. Crijevni \u017eiv\u010dani sustav radi kao drugi [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":75021,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":"","_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[160],"tags":[191],"class_list":["post-75020","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vitamini_i_minerali","tag-prehrana-cover"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/covermagazin.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/75020","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/covermagazin.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/covermagazin.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/covermagazin.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/covermagazin.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=75020"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/covermagazin.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/75020\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":75148,"href":"https:\/\/covermagazin.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/75020\/revisions\/75148"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/covermagazin.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/75021"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/covermagazin.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=75020"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/covermagazin.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=75020"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/covermagazin.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=75020"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}