{"id":70852,"date":"2024-10-28T06:08:00","date_gmt":"2024-10-28T04:08:00","guid":{"rendered":"https:\/\/covermagazin.com\/?p=70852"},"modified":"2025-04-10T14:02:22","modified_gmt":"2025-04-10T12:02:22","slug":"hrana-bogata-vitaminom-d-top-30-namirnica","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/covermagazin.com\/?p=70852","title":{"rendered":"Hrana bogata VITAMINOM D, top 30 namirnica. Koliko vitamina D je dnevno potrebno?"},"content":{"rendered":"\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Hrana bogata VITAMINOM D, top 30 namirnica. Koliko vitamina D je dnevno potrebno?<\/h2>\n\n\n\n

Postoji nekoliko podvrsta vitamina D, a naj\u010de\u0161\u0107e se spominju vitamin D2 i vitamin D3. Vitamin D se prete\u017eito nalazi u namirnicama \u017eivotinjskog podrijetla. Vitamin D3 nastaje iz kolesterola, dok je vitamin D2 manje aktivan, i biljnog podrijetla.<\/p>\n\n\n\n

Vitamin D unosimo putem hrane, ali tijelo ga mo\u017ee i samo sintetizirati kod izlaganja ko\u017ee suncu.<\/p>\n\n\n\n

Vitamin D je va\u017ean za mineralizaciju kostiju, zuba, ja\u010da imunolo\u0161ki sustav, poti\u010de proizvodnju serotonina te na taj na\u010din utje\u010de na raspolo\u017eenje, utje\u010de na funkcionalnost inzulina, a mo\u017ee djelovati i na sni\u017eavanje krvnog tlaka. Vitamin D je topiv u mastima, \u0161to zna\u010di da se mo\u017ee nakupljati u tijelu.<\/p>\n\n\n\n

Koliko je dnevno potrebno vitamina D<\/h3>\n\n\n\n

Preporuke se razlikuju, no, okvirno je:<\/p>\n\n\n\n

Dnevna preporuka za odrasle osobe 10 mikrograma vitamina D.<\/em><\/p>\n\n\n\n

Iako neke preporuke govore o 20 mikrograma dnevno. <\/em>Uglavnom je ve\u0107a potreba za vitaminom D kod osoba iznad 70 godina te se takve preporuke ve\u017eu uz njihovu dob.<\/p>\n\n\n\n

S obzirom da se vitamin D proizvodi i u tijelu, \u0161to stimulira izlaganje suncu, ljeti uglavnom tijelo proizvodi dovoljno vitamina D. Smatra se da je dovoljno izlagati se ljeti oko 15 minuta suncu, te zimi 30 minuta da bi tijelo proizvelo dovoljnu koli\u010dinu vitamina D.<\/p>\n\n\n\n

Kod manjeg izlaganja suncu, ili zimskim mjesecima, trebalo bi imati uravnote\u017eenu prehranu s raznovrsnim namirnicama kako bi unosili i dovoljno vitamina D.<\/p>\n\n\n\n

Nedostatak vitamina D<\/h3>\n\n\n\n

Nedostatak vitamina D mo\u017ee voditi razvoju osteoporoze, kao i psorijaze, visokog krvnog tlaka. Vitamin D djeluje i na raspolo\u017eenje, te \u0107e nedostatak vitamina D voditi ka anksioznosti, razdra\u017eljivosti, op\u0107enito lo\u0161ijeg raspolo\u017eenja.<\/p>\n\n\n\n

Iako ga i organizam sam proizvodi, iz raznih razloga, smatra se da je kod velikog broja osoba \u010desto prisutan manjak vitamina D. Mo\u017ee se raditi o slabijoj sintezi, manjem izlaganju suncu, odnosno previ\u0161e boravka u zatvorenom, ali i brojnim drugim stanjima.<\/p>\n\n\n\n

Neka istra\u017eivanja sugeriraju i da je nedostatak vitamina D povezan s debljanjem, te da osobe koje imaju dovoljno vitamina D lak\u0161e mr\u0161ave.<\/p>\n\n\n\n

Vitamin D i kalcij<\/h4>\n\n\n\n

Koja je veza izme\u0111u vitamina D i kalcija? Vitamin D je bitan za apsorpciju kalcija, te kod nedostatka vitamina D, bez obzira na unos kalcija mo\u017ee do\u0107i do njegovog manjka. Kalcij je bitan za zdravlje kostiju, te upravo kombinacija dovoljno vitamina D i dovoljno kalcija je bitna za prevenciju osteoporoze, te op\u0107enito zdravlje kostiju. Vi\u0161e o namirnicama bogatim kalcijem: Hrana s najvi\u0161e kalcija \u2013 top 20 namirnica i popis ostalih bogatih kalcijem<\/a><\/p>\n\n\n\n

Kako pove\u0107ati razinu vitamina D u organizmu?<\/h3>\n\n\n\n

Razina vitamina D se mo\u017ee pove\u0107ati konzumacijom hrane bogate vitaminom D, kao i izlaganjem suncu. Mo\u017ee se i kombinirati.<\/p>\n\n\n\n

Vo\u0107e i povr\u0107e u pravilu ne sadr\u017ee vitamin D.<\/p>\n\n\n\n

Namirnice bogate vitaminom D<\/h3>\n\n\n\n

– \u0160aran<\/strong> je riba koja je kod nas nije rijetka, a sadr\u017ei solidne koli\u010dine vitamina D. (\u0160aran \u2013 Recepti<\/a>)<\/p>\n\n\n\n

– Losos<\/strong> – konzervirani i dimljeni losos sadr\u017eavaju zna\u010dajne koli\u010dine vitamina D. (Losos \u2013 Recepti<\/a>)<\/p>\n\n\n\n

– Sku\u0161a<\/strong> – sku\u0161a je bogata omega-3 masnim kiselinama, ali i vitaminom D. Dostupna je u razli\u010ditim oblicima, svje\u017ea, smrznuta, te konzervirana. (Sku\u0161a \u2013 Recepti<\/a>)<\/p>\n\n\n\n

– Tuna u ulju<\/strong> je tako\u0111er dobar izvor vitamina D. Ukoliko se bira tuna u ekstra djevi\u010danskom maslinovom ulju tada se mo\u017ee imati dodatna korist i od maslinovog ulja. – TUNA i tunjevina iz konzerve kalorije \u2013 Deblja li tunjevina? Koliko tunjevine jesti?<\/a><\/p>\n\n\n\n

– \u017dumanjak jajeta je jedna od uobi\u010dajenih namirnica koja sadr\u017ei vitamin D. –JAJE kalorije \u2013 Kalorije kuhano jaje, jaje na oko, omlet, kajgana\u2026 Debljaju li jaja?<\/a><\/p>\n\n\n\n

Hrana bogata vitaminom D – Tablica hrane s najvi\u0161e vitamina D<\/h4>\n\n\n\n

Vitamin D (D2 + D3) <\/strong><\/p>\n\n\n\n

Riblje ulje bakalara – 250 mikrograma (\u00b5g) na 100 grama.
Riba sku\u0161a – 25,2 mikrograma (\u00b5g) na 100 grama.
Riba \u0161aran – 24,7 mikrograma (\u00b5g) na 100 grama.
Losos konzerviran – 21,5 mikrograma (\u00b5g) na 100 grama.
Riba pastrva – 19 mikrograma (\u00b5g) na 100 grama.
Margarin – 17,5 mikrograma (\u00b5g) na 100 grama.
Losos dimljeni – 17,1 mikrograma (\u00b5g) na 100 grama.
Riba sabljarka – 13,9 mikrograma (\u00b5g) na 100 grama.
Riba, bijela dimljena (razne vrste) – 12,8 mikrograma (\u00b5g) na 100 grama.
Mlijeko oboga\u0107eno vitaminom D – 11 mikrograma (\u00b5g) na 100 grama.
Mlijeko s kakaom – 9,1 mikrograma (\u00b5g) na 100 grama.
Riblje ulje sardine – 8,3 mikrograma (\u00b5g) na 100 grama.
Tuna – 6,7 mikrograma (\u00b5g) na 100 grama.
Teletina, vanjski masni dio – 5,5 mikrograma (\u00b5g) na 100 grama.
\u017dumanjak jajeta – 5,4 mikrograma (\u00b5g) na 100 grama.
Gljive lisi\u010darke – 5,3 mikrograma (\u00b5g) na 100 grama.
Gljive smr\u010dak – 5,1 mikrograma (\u00b5g) na 100 grama.
Puretina, masni dijelovi – 4,8 mikrograma (\u00b5g) na 100 grama.
Piletina, masni dio – 4,8 mikrograma (\u00b5g) na 100 grama.
Svinjetina, masni dio le\u0111a – 3,1 mikrograma (\u00b5g) na 100 grama.
Svje\u017ei sir – 2,7 mikrograma (\u00b5g) na 100 grama.
Svinjska mast – 2,5 mikrograma (\u00b5g) na 100 grama.
Jaje (cijelo) – 2 mikrograma (\u00b5g) na 100 grama.
Tvrdi sir – 1,8 mikrograma (\u00b5g) na 100 grama.
Teletina, lungi\u0107 – 1,7 mikrograma (\u00b5g) na 100 grama.
Mlijeko od zobi – 1,7 mikrograma (\u00b5g) na 100 grama.
Vrhnje – 1,6 mikrograma (\u00b5g) na 100 grama.
Mlijeko od badema – 1,59 mikrograma (\u00b5g) na 100 grama.
Mljevena teletina – 1,3 mikrograma (\u00b5g) na 100 grama.
Punomasno mlijeko – 1,3 mikrograma (\u00b5g) na 100 grama.
Svinjetina, lungi\u0107 – 1,3 mikrograma (\u00b5g) na 100 grama.<\/p>\n\n\n\n

Vitamin D4<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Gljive maitake – 0,14 mikrograma (\u00b5g) na 100 grama.
Gljive bukova\u010de – 0,14 mikrograma (\u00b5g) na 100 grama.<\/p>\n\n\n\n

Pro\u010ditajte i:<\/p>\n\n\n\n

\n
Vitamini i minerali<\/a><\/blockquote>