![\"Dnevni](\"https:\/\/covermagazin.com\/wp-content\/uploads\/2021\/01\/portal_Dnevni-bioritam-lica-i-koze_Cover.jpg\")
<\/p>\n\n\n\n<\/p>\n\n\n\n
Jeste li primijetili da \u010de\u0161\u0107e na suncu pocrvenite ili izgorite u drugom dijelu dana? Rje\u0111e se pocrveni ujutro nego popodne… Cirkadijalni ritam odnosno dnevno no\u0107ni bioritam do\u0161ao je u fokus nakon \u0161to je na podru\u010dju medicine 2017.godine dodijeljena Nobelova nagrada za istra\u017eivanje o dnevno no\u0107nom ritmu<\/a> te se je sve vi\u0161e istra\u017eivanja o utjecaju cirkadijalnih bioritmova na na\u0161e tijelo. Istra\u017eivanja o utjecaju dnevno no\u0107nog ritma na mnoge segmente kako \u017eivota tako i stanja unutar organizma sve su \u010de\u0161\u0107a. <\/p>\n\n\n\n Novo istra\u017eivanje je prou\u010davalo je utjecaj cirkadijalnog ritma ko\u017ee.*<\/a> Sustav za\u0161tite ko\u017ee od sun\u010devog zra\u010denja djeluje dobro kada je ko\u017ea prilago\u0111ena, no \u010desto to nije dovoljno, te se u dana\u0161nje vrijeme kako bi ko\u017ea bila potpuno za\u0161ti\u0107ena trebaju poduzeti dodatne mjere, odnosno nano\u0161enje kozmeti\u010dkih proizvoda sa za\u0161titnim faktorom.<\/p>\n\n\n\n Hidratacija ko\u017ee<\/strong><\/p>\n\n\n\n Isto tako istra\u017eivanje je pratilo parametre hidratacije i gubitka vla\u017enosti i crvenila ko\u017ee tijekom dana prije nano\u0161enja kozmeti\u010dkih proizvoda. Istra\u017eivanje sugerira postojanje 24 satnog ciklusa ko\u017ee pa \u010dak i 8 satnog ciklusa, te utjecaj tog ciklusa na hidrataciju lica koji vodi do smanjene hidratacije lica ujutro i nave\u010der.<\/p>\n\n\n\n Poznavanje ovog ritma mo\u017ee pomo\u0107i kako biste definirali kada poja\u010dati hdrataciju lica.<\/p>\n\n\n\n Crvenilo ko\u017ee<\/strong><\/p>\n\n\n\n Crvenilo ko\u017ee<\/strong> je najmanje ujutro te najve\u0107e nave\u010der, odnosno oko 10% ve\u0107e. Razlog je u ve\u0107oj mikrocirkulaciji koju poti\u010de cirkadijalni ritam krvnog tlaka te upalnim procesima.<\/p>\n\n\n\n Ako primijetite neke promjene koje se uobi\u010dajeno de\u0161avaju samo u odre\u0111enim dijelovima dana, mo\u017eda ih mo\u017eete povezati sa dnevno no\u0107nim bioritmom ko\u017ee. <\/p>\n\n\n\n Na mnoge tjelesne funkcije utje\u010de dnevno no\u0107ni bioritam, te se mnogi pod ritmovi u organizmu uskla\u0111uju s njim.<\/p>\n\n\n\n Osim na ko\u017eu brojna istra\u017eivanja prate utjecaj dnevno no\u0107nog bvioritma na druge funkcije. Naj\u010de\u0161\u0107e se dnevno no\u0107ni ritam prati u kontekstu sna i aktivnog razdoblja kada je energija najve\u0107a.<\/p>\n\n\n\n Cirkadijalni ritam reguliran dnevni raspored, utje\u010de na budnost i san. Poreme\u0107aj jednog od elemenata utje\u010de i na ostale. Na temelju vanjskih \u010dimbenika poput svjetla, kao i unutar organizma, poput hormona, tijelo regira i zna kada je vrijeme za san ili kada je vrijeme za aktivnost. Poreme\u0107aj u dnevno no\u0107nom bioritmu mogu se pojaviti zbog utjecaja vanjskih \u010dimbenika, ali i unutarnjih. Ovisno o uzroku, kada je ritam poreme\u0107en, treba tra\u017eiti i rje\u0161enja.<\/p>\n\n\n\n Stanice u tijelu reagiraju na svjetlo i na tamu, te na taj na\u010din utje\u010du na aktivnost organizma ili na pospanost. Ukoliko do\u0111e do promjena vanjskih \u010dimbenika to mo\u017ee utjecati i na reakcije u tijelu.<\/p>\n\n\n\n Hormoni (melatonin koji utje\u010de na pospanost i kortizol koji utje\u010de na aktivnost) se razli\u010dito otpu\u0161taju tijekom dana, \u0161to zna\u010di da \u0107e se smanjanjem dnevnog svjetla, po\u010deti poja\u010dati melatonin, koji regulira san.<\/p>\n\n\n\n Na dnevno no\u0107ni bioritam osim toga utje\u010du radni tempo, no\u0107ne smjene, tjelesna aktivnost, pospanost ili san tijekom dana\u2026 Osim toga na dnevno no\u0107ni bioritam utje\u010de i dob, \u0161to zna\u010di da bebe, djeca, tinejd\u017eeri, odrasli i starije osobe nemaju siti ritam, kao ni iste potrebe za snom.<\/p>\n\n\n\n Unutarnji sat djeluje i na prehranu, odnosno na debljanje i mr\u0161avljenje. Jedna od dijeta koja se bazira na tom principu je intervalni post<\/a>.<\/p>\n\n\n\n Neka istra\u017eivanja su tako\u0111er pokazala da jedenje ranije mo\u017ee utjecati na mr\u0161avljenje, budu\u0107i da je i tada tijelo najaktivnije i tro\u0161i najvi\u0161e energije.<\/p>\n\n\n\n Dnevno no\u0107ni bioritam mo\u017ee pomo\u0107i bolje shvatiti neko rutinsko funkcioniranje organizma te kako se lak\u0161e uskladiti s tim ritmom kao i iskoristiti njegove prednosti. <\/p>\n\n\n\n Vezano:<\/strong><\/p>\n\n\n\n BIORITAM | Najstariji kalkulator |COVER (covermagazin.com)<\/a><\/p>\n\n\n\n
Razlog za to se krije u bioritmu<\/a> ko\u017ee.<\/p>\n\n\n\n
Ljudski organizam ima razvijen na\u010din popravka o\u0161te\u0107enja uzrokovanih sun\u010devim zra\u010denjem<\/strong>, a vrhunac te faze je tijekom dana pod utjecajem cirkadijalnog ritma. Sukladno tome, osjetljivost na sunce, pojavu opeklina ili \u010dak i razvoja melanoma je ve\u0107a predve\u010der nego ujutro, rezultat je nedavnog istra\u017eivnja.<\/p>\n\n\n\n
Hidratacija ko\u017ee<\/strong> je bila zna\u010dajno manja, oko 12%, ujutro izme\u0111u 8 i 10h, te nave\u010der izme\u0111u 20 i 22h.<\/p>\n\n\n\nDnevno no\u0107ni bioritam<\/h3>\n\n\n\n