{"id":51071,"date":"2021-05-04T17:54:39","date_gmt":"2021-05-04T15:54:39","guid":{"rendered":"https:\/\/covermagazin.com\/?p=51071"},"modified":"2024-10-14T17:04:52","modified_gmt":"2024-10-14T15:04:52","slug":"povijest-bioritma","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/covermagazin.com\/?p=51071","title":{"rendered":"Povijest bioritma"},"content":{"rendered":"\n

\"\"<\/a><\/p>\n\n\n\n

Povijest bioritma<\/h2>\n\n\n\n

Ve\u0107 prije 3000 godina u Gr\u010dkoj znanstvenici su obja\u0161njavali i bilje\u017eili redovite cikluse tjelesnih funkcija. Hipokrat je primijetio da dobri i lo\u0161i dani cikli\u010dki osciliraju kod bolesnih i zdravih ljudi. Me\u0111utim iako se povla\u010di jako dugo vremena, tek je nedavno po\u010dela biti prihva\u0107enija teorija i dublje prou\u010davanje bioritma i njegovog utjecaja. <\/p>\n\n\n\n

Moderne teorije bioritma su razvili Wilhem Fliess i Hermann Swoboda. Wilhem Fliess je bio specijalist za nos i grlo u Berlinu, dok je Hermanna Swoboda bio profesor psihologije na Sveu\u010dili\u0161tu u Be\u010du. Istovremeno su razvijali teorije o bioritmu, te su u sli\u010dno vrijeme, neovisno jedno o drugom i do\u0161li do sli\u010dnih zaklju\u010daka.<\/p>\n\n\n\n

Fliess je na temelju lije\u010dni\u010dke dokumentacije i kartona pacijenata do\u0161ao do zaklju\u010dka da postoje odre\u0111ena razdoblja koja su specifi\u010dna za odre\u0111enu osobu. Iz tih podataka on je razvio teoriju da postoje neki dobri i lo\u0161i periodi u \u017eivotu pojedinca koji onda utje\u010du na tu osobu. Njegove teorije o razdobljima smatraju se prete\u010dama bioritma.<\/p>\n\n\n\n

Wilhelm Fliess je ro\u0111en 1858. godine te bio specijalist za grlo.<\/p>\n\n\n\n

Hermann Swoboda je ro\u0111en 1873. godine u Be\u010du te je na Fakultetu u Be\u010du studirao te kasnije bio profesor. Doktorirao je pravo te kasnije filozofiju. Par godina nakon doktorata postao je docent iz psihologije, te kasnije i izvanredni profesor. Na njegovo pra\u0107enje periodi\u010dnog ponavljanja imalo je utjecaj i njegovo bavljenje glazbom, gdje je pratio ritmi\u010dka ponavljanja te je kasnije nastavio prou\u010davati ritmi\u010dka ponavljanja u ljudskom \u017eivotu. Hermann Swoboda se aktivno bavio psihoanalizama te na tom podru\u010dju objavljivao radove. 1904. godine Hermann Swoboda je objavio knjigu koja se bavi ponavljaju\u0107im razdobljima u ljudskom \u017eivotu. Swoboda je izdao knjigu 1904. s naslovom Razdoblja ljudskog \u017eivota (u biolo\u0161kom i psiholo\u0161kom zna\u010denju), a 1909. izdan je priru\u010dnik s uputama kako se izra\u010dunavaju kriti\u010dni dani. Jedna od najboljih knjiga Swobode je bila Sedma godina gdje se na oko 600 stranica dokazuje teorija bioritma s matemati\u010dkom analizom.<\/p>\n\n\n\n

Wilhelm Fliess je svoj rad nastavio zajedno sa Sigmundom Freudom koji je bio zainteresiran u sklopu svojih istra\u017eivanja i teorija, za Fliessovo vi\u0111enje bioritma.<\/p>\n\n\n\n

Njema\u010dki lije\u010dnik Wilhem Fliess predstavio je obja\u0161njenje fenomena bioritam<\/a> na temelju fiziolo\u0161kih i emocionalnih ciklusa, dok je naknadno austrijski lije\u010dnik Alfred Telcher razvio teoriju tre\u0107e komponente i intelektualnog bioritam.<\/p>\n\n\n\n

2017. su Nobelovu nagradu na podru\u010dju medicine dobila trojica ameri\u010dkih znanstvenika Jeffrey Hall, Michael Rosbash i Michael Young za otkri\u0107e molekularnih mehanizama koji kontroliraju na\u0161e biolo\u0161ke satove.<\/p>\n\n\n\n

\u0160to je bioritam?<\/h3>\n\n\n\n

Bioritam predstavlja cikli\u010dko kretanja aspekata \u017eivota, te obuhva\u0107a podru\u010dje emocionalnog bioritma, Koji traje 28 dana, fizi\u010dki bioritam koji se ponavlja svakih 23 dana, te intelektualni bioritam \u010diji jedan ciklus traj 33 dana.<\/p>\n\n\n\n

Fizi\u010dki bioritam, kao \u0161to mu i naziv ka\u017ee, odnosi se na fizi\u010dke aspekte, snagu, izdr\u017eljivost, otpornost na bolesti i op\u0107enito fizi\u010dke sposobnosti. Fizi\u010dki bioritam traje 23 dana, te \u0107e osoba u pozitivnoj fazi biti sposobnija i izdr\u017eljivija, dok \u0107e u negativnoj fazi biti umornija.<\/p>\n\n\n\n

Emocionalni bioritam koji traje 28 dana povezan je s emocijama, temperamentom, suosje\u0107anjima za druge ljude, te pozitivnim i negativnim stavovima.<\/p>\n\n\n\n

Intelektualni bioritam traje 33 dana te je u pozitivnoj fazi osoba kreativnija, spremnija na u\u010denje, br\u017ee shva\u0107a stvari i bolje rje\u0161ava slo\u017eene zadatke, lak\u0161e prihva\u0107a nove ideje i koncepte.<\/p>\n\n\n\n

Svi ovi ciklusi kre\u0107u od trenutka kada se osoba rodi. S obzirom da traju razli\u010dito razdoblje, odnosno da svaki se ciklus ponavlja nakon razli\u010ditog broja dana, tako se oni u svakoj to\u010dki \u017eivota nalaze u razli\u010ditim odnosima. Posebno su upe\u010datljivi dani kada se sva tri bioritma susre\u0107u u jednoj to\u010dki, ili kada su sva tri bioritma na vrhu ili prema dnu.<\/p>\n\n\n\n

Sva tri ciklusa bioritma imaju pozitivne i negativne faze, a rje\u0111e se de\u0161ava da se oni svi na\u0111u u isto vrijeme na dnu ili vrhuncu svoje krivulje, te se takvi dani posebno isti\u010du, iako su rijetki.<\/p>\n\n\n\n

Vezano:<\/strong><\/p>\n\n\n\n

BIORITAM | Najstariji kalkulator |COVER (covermagazin.com)<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Povijest bioritma Ve\u0107 prije 3000 godina u Gr\u010dkoj znanstvenici su obja\u0161njavali i bilje\u017eili redovite cikluse tjelesnih funkcija. Hipokrat je primijetio da dobri i lo\u0161i dani cikli\u010dki osciliraju kod bolesnih i zdravih ljudi. Me\u0111utim iako se povla\u010di jako dugo vremena, tek je nedavno po\u010dela biti prihva\u0107enija teorija i dublje prou\u010davanje bioritma i njegovog utjecaja. Moderne teorije […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":51073,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":"","_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[10,15],"tags":[255],"class_list":["post-51071","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zdravlje","category-zanimljivo","tag-bioritam"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/covermagazin.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/51071","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/covermagazin.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/covermagazin.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/covermagazin.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/covermagazin.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=51071"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/covermagazin.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/51071\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":56404,"href":"https:\/\/covermagazin.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/51071\/revisions\/56404"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/covermagazin.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/51073"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/covermagazin.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=51071"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/covermagazin.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=51071"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/covermagazin.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=51071"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}