{"id":42876,"date":"2024-08-07T09:23:31","date_gmt":"2024-08-07T07:23:31","guid":{"rendered":"https:\/\/covermagazin.com\/?p=42876"},"modified":"2024-09-09T12:21:46","modified_gmt":"2024-09-09T10:21:46","slug":"otkucaji-srca-prema-dobi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/covermagazin.com\/?p=42876","title":{"rendered":"Normalan broj otkucaja srca [ ZDRAVLJE ]"},"content":{"rendered":"\n
<\/span>\"\"
\n

Normalan broj otkucaja srca<\/p>\n<\/div><\/div>\n\n\n\n

Normalni otkucaji srca<\/h2>\n\n\n\n

Broj otkucaja srca mo\u017eete mjeriti ako lagano pritisnete palac na unutarnju stranu zape\u0161\u0107a. Puls koji osjetite prstom indicira frekvenciju kojom va\u0161e srce otkucava.<\/p>\n\n\n\n

Otkucaji srca izra\u017eavaju se u broju otkucaja po minuti – BPM.<\/em><\/p>\n\n\n\n

Osim na zape\u0161\u0107u otkucaje srca mo\u017eete mjeriti na vratu, unutra\u0161njoj strani lakta ili pozadini koljena.<\/p>\n\n\n\n

Normalan broj otkucaja srca ovisi o dobi, spolu, fizi\u010dkoj aktivnosti, te\u017eini, fizi\u010dkoj spremnosti, op\u0107em zdravlju i sl. <\/strong>Tablica ispod daje uvid u prosje\u010dan broj otkucaja kod zdravih osoba.<\/p>\n\n\n\n

Broj otkucaja srca prema godinama za djecu, \u017eene i mu\u0161karce<\/h3>\n\n\n\n
\"Tablica:
Tabela: normalan broj otkucaji srca prema godinama<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n
\"Tablica:
Tabela: normalan broj otkucaji srca kod \u017eena<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Normalan broj otkucaja u stanju mirovanja, opu\u0161tenom stanju, kada sjedite i sli\u010dno je izme\u0111u 60 i 100.
No, neka istra\u017eivanja sugeriraju da je optimalno u opu\u0161tenom stanju tj. stanju mirovanja imati izme\u0111u 50 i 70 otkucaja srca u minuti, a za osobe koje se bave sportom to je uglavnom izme\u0111u 40 i 60.
Broj otkucaja je najbolje mjeriti ujutro nakon bu\u0111enja ili nave\u010der prije spavanja, jer je u tim slu\u010dajevima tijelo opu\u0161teno.<\/p>\n\n\n\n

Normalan broj otkucaja srca u mirovanju je 60 do 100, dok je prema nekim istra\u017eivanjima optimalan od 50 do 70 broj otkucaja srca u minuti.<\/em><\/p>\n\n\n\n

Op\u0107enito broj otkucaja srca \u0107e biti ni\u017ei dok spavamo, a br\u017ei \u0161to smo aktivniji.<\/p>\n\n\n\n

Kako biste izra\u010dunali maksimalan broj otkucaja srca za vrijeme tjelovje\u017ebe koristite se formulom:<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Za \u017eene = 226 – broj godina
Za mu\u0161karce = 220- broj godina<\/p>\n\n\n\n

Sigurnim se smatra ako su vam otkucaji srca pri tjelovje\u017ebi izme\u0111u 50 do 85 % maksimalnog boja. Po\u010detnici u tjelovje\u017ebi ne bi trebali prelaziti 50 % maksimalnog broja otkucaja srca po minuti, te bi postupno trebali pove\u0107avati intenzitet tjelovje\u017ebi.<\/p>\n\n\n\n

\"Broj
Tablica: Maksimalan broj otkucaja srca po godinama za mu\u0161karce i broj otkucaja prilikom tjelovje\u017ebe – tabela otkucaja srca<\/em><\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n
\"Broj
Tablica: Maksimalan broj otkucaja srca po godinama za \u017eene i broj otkucaja prilikom tjelovje\u017ebe – tabela otkucaja srca<\/em><\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Broj otkucaja srca kao pokazatelj zdravlja<\/h3>\n\n\n\n

Otkucaji srca jedan su od najva\u017enijih pokazatelja zdravlja op\u0107enito, pa neki stru\u010dnjaci \u0107e \u010dak ustvrditi kako u samo 30 sekundi i s dva prsta mo\u017eete sami napraviti najva\u017eniji test vlastitog zdravlja. Broj otkucaja srca mjerite tako da s dva prsta lagano pritisnete \u017eilu kucavicu na zape\u0161\u0107u tako da mo\u017eete osjetiti puls. Broj otkucaja koji dobijete pomno\u017eite s dva. Ponovite nekoliko puta kako biste bili sigurni da niste pogrije\u0161ili.<\/p>\n\n\n\n

Broj otkucaja srca mo\u017ee poslu\u017eiti kao marker za prepoznavanje nekih bolesti.<\/p>\n\n\n\n

\u0160to su otkucaji srca ni\u017ei, to u pravilu zna\u010di da ste u boljoj kondiciji i da imate manje rizike nastajanja naglih, potencijalno po \u017eivot opasnih stanja poput sr\u010danog udara.<\/p>\n\n\n\n

Ako imate vi\u0161i broj otkucaja srca u stanju mirovanja to bi zna\u010dilo ve\u0107e rizike, jer \u0107e se u odre\u0111enim zahtjevnim situacijama broj otkucaja dodatno pove\u0107ati.<\/p>\n\n\n\n

Istra\u017eivanje provedeno 2013. dovelo je u poveznicu ve\u0107i broj otkucaja s rizicima prerane smrti. Osobe s brojem otkucaja izme\u0111u 81 i 90 u stanju mirovanja imale su duplo ve\u0107e rizike prerane smrti, a osobe s ve\u0107im brojem otkucaja od 90 u stanju mirovanja imale su trostruko ve\u0107e rizike.<\/p>\n\n\n\n

Ipak, ni premaleni broj otkucaja srca nije uvijek dobar za zdravlje. Iako u pravilu ni\u017ei broj otkucaja srca sugerira bolju kondiciju, neke situacije kod premalog broja otkucaja srca mogu uzrokovati povremenu vrtoglavicu i umor. Ako imate niske otkucaje srca, a znate da niste u najboljoj kondiciji razgovarajte s lije\u010dnikom jer to mo\u017ee sugerirati nepravilan prijenos elektri\u010dnih signala kod obavljanja sr\u010dane funkcije.<\/p>\n\n\n\n

Broj otkucaja srca provjeravajte nekoliko puta tjedno u razli\u010ditim situacijama, a ako se redovito pojavljuje visoka brojka razgovarajte sa svojim lije\u010dnikom, jer postoje na\u010dini da ga spustite i zadr\u017eite unutar normalnog raspona.<\/p>\n\n\n\n

Jedan od na\u010dina na koji mo\u017eete spustiti otkucaje srca je da smanjite kolesterol u prehrani, te da vratite tijelo u kondiciju.<\/p>\n\n\n\n

Jedna studija je pokazala da samo jedan sat dnevno aerobnog vje\u017ebanja visokog intenziteta spu\u0161ta broj otkucaja srca za 33 posto kasnije kod mjerenja u opu\u0161tenom stanju.<\/p>\n\n\n\n

Vanjski faktori koji utje\u010du na broj otkucaja srca<\/h4>\n\n\n\n

– Sobna temperatura i vanjska temperatura – nagli porast temperature ili vla\u017enosti zraka mogu utjecati na pove\u0107anje broja otkucaja srca u minuti.
– Promjena polo\u017eaja tijela – kod naglog kretanja, ustajanja i sli\u010dno mo\u017ee do\u0107i do pove\u0107anog broja otkucaja srca.
– Emotivne situacije – stres, uzbu\u0111enje ili bilo koja druga sna\u017ena emocija mo\u017ee utjecati na pove\u0107anje broja otkucaja srca u minuti.<\/p>\n\n\n\n

Kako trenutno spustiti preveliki broj otkucaja srca<\/h4>\n\n\n\n

Broj otkucaja srca mo\u017ee porasti zbog nervoznog stanja, stresa, dehidracije ili iscrpljenosti. Odmor i duboko disanje u pravilu mogu pomo\u0107i spustiti broj otkucaja srca. Nakon svakog vje\u017ebanja va\u017eno je lagano “ohladiti” organizam, a to se posti\u017ee smanjenjem intenziteta vje\u017ebanja, vje\u017ebama istezanja i \u0161etnjom.<\/p>\n\n\n\n

Ako vam se veliki broj otkucaja srca ponavlja obavezno se javite lije\u010dniku koji \u0107e vam dati daljnje preporuke i utvrditi zbog \u010dega dolazi do tog stanja.<\/p>\n\n\n\n

\u0160to kada je broj otkucaja srca premalen?<\/h4>\n\n\n\n

Ako je broj otkucaja srca manji od 60 u minuti mo\u017ee se re\u0107i da je manji od prosjeka. Ho\u0107e li to biti problem ovisi o va\u0161oj dobi i tjelesnoj spremi.<\/p>\n\n\n\n

Osobe koje su fizi\u010dki jako aktivne i sporta\u0161i \u010desto imaju otkucaje srca sporije od 60 otkucaja u minuti, ali to je sasvim normalno stanje za njih i ne uzrokuje nikakve probleme.<\/p>\n\n\n\n

Ako ste u dubokom snu broj otkucaja tako\u0111er mo\u017ee biti manji od 60.<\/p>\n\n\n\n

Prespor ritam otkucaja srca mo\u017ee dovesti do smanjenog dotoka krvi u mozak \u0161to se mo\u017ee ogledati u simptomima:
– Umor
– Vrtoglavica
– Nesvijest
– Zbunjenost
– Osje\u0107aj kao da je te\u0161ko vje\u017ebati<\/p>\n\n\n\n

Lije\u010denje ovog stanja obi\u010dno nije potrebno, osim ako se ponavlja ili traje dugo. Tada se obavezno treba javiti lije\u010dniku kako bi se utvrdilo zbog \u010dega su otkucaji srca prespori.<\/p>\n\n\n\n

Povezanost krvnog tlaka s otkucajima srca<\/h4>\n\n\n\n

Neki ljudi znaju mije\u0161ati otkucaje srca s krvnim tlakom, me\u0111utim prema dosada\u0161njim istra\u017eivanjima \u010dak nema uzro\u010dno posljedi\u010dne povezanosti izme\u0111u krvnog tlaka i otkucaja srca, a visoki krvni tlak ne rezultira nu\u017eno velikim brojem otkucaja srca.<\/p>\n\n\n\n

Sa\u017eetak:<\/h3>\n\n\n\n

Broj otkucaja srca pokazuju broj otkucaja srca u minuti. On ovisi o mnogim faktorima poput spola, godina, fizi\u010dke aktivnosti\u2026
Za odraslu osobu normalan broj otkucaja srca je 60 do 100 otkucaja u minuti, dok se optimalan broj otkucaja smatra 60 do 70 otkucaja u minuti. Kod osoba koje se aktivno bave sportom, broj otkucaja srca je ne\u0161to ni\u017ei <\/p>\n\n\n\n

Vezano: Otkucaji srca prema godinama \u2013 kod djece i kod odraslih osoba \u2013 <\/a><\/p>\n\n\n\n

\n
Otkucaji srca prema godinama – kod djece i kod odraslih osoba<\/a><\/blockquote>