{"id":40634,"date":"2024-12-31T10:26:30","date_gmt":"2024-12-31T08:26:30","guid":{"rendered":"https:\/\/covermagazin.com\/?p=40634"},"modified":"2024-12-31T10:26:30","modified_gmt":"2024-12-31T08:26:30","slug":"kako-dozivjeti-stotu-i-pritom-se-zabaviti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/covermagazin.com\/?p=40634","title":{"rendered":"Kako do\u017eivjeti stotu i pritom se zabaviti [ ZDRAVLJE ]"},"content":{"rendered":"\n

\"\"<\/a><\/figure><\/h3>\n\n\n\n

Kako do\u017eivjeti stotu i pritom se zabaviti<\/h3>\n\n\n\n

Vjerojatno mislite da je jedini na\u010din da do\u017eivite duboku starost da se odreknete svega \u0161to volite i u \u010demu u\u017eivate? Naravno o\u010dekivani \u017eivotni vijek najvi\u0161e ovisi o va\u0161im genima, ali znanstvenici su se pobrinuli da nas obavijeste \u0161to sami mo\u017eete u\u010diniti da pove\u0107ate o\u010dekivanje, a mi smo za vas izdvojili samo ono zabavno.<\/p>\n\n\n\n

Sa slijede\u0107ih nekoliko savjeta \u0107ete doprinijeti kvaliteti svoga \u017eivota, zdravlju i zadovoljstvu op\u0107enito, a pomo\u0107u kojih \u0107ete produ\u017eiti o\u010dekivani \u017eivotni vijek.<\/p>\n\n\n\n

Smije\u0161ite se<\/h3>\n\n\n\n

Stogodi\u0161njaci imaju malo zajedni\u010dkih stvari, ali jedna osobina koju svi dijele je \u010desti osmijeh. Svi oni su zabavni. Znaju se smijati i nasmijati ljude. Klju\u010dna stvar za do\u017eivljavanje duboke starosti je na\u010din na koji reagiramo na stres. Iako malo stresa mo\u017ee biti dobro za va\u0161e zdravlje, stalan \u017eivot pod stresom smanjuje va\u0161e \u017eivotno o\u010dekivanje. Ljudi ro\u0111eni s pozitivnom \u017eivotnom perspektivom (ili oni koji su je prihvatili) pove\u0107avaju svoje \u0161anse da do\u017eive duboku starost.<\/p>\n\n\n\n

Istra\u017eivanje provedeno na Sveu\u010dili\u0161tu u Minnesoti otkriva kako osobe koje imaju pozitivniji pogled na svijet kroz adolescenciju i dvadesete godine \u017eivota, zdraviji su u starosti.<\/p>\n\n\n\n

Optimizam dokazano pobolj\u0161ava zdravstvene \u0161anse osoba koje boluju od sr\u010danih oboljenja, te ubrzava ozdravljenje kod infekcija. Pozitivan stav poma\u017ee vam prekriti znakove vremena na va\u0161em organizmu.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Po\u010detkom pro\u0161le godine znanstvenici Instituta za mentalno zdravlje u Nizozemskoj, do\u0161li su do zaklju\u010dka kako stariji ljudi s optimisti\u010dnim pogledom na \u017eivot smanjuju rizik obolijevanja od neke kardiovaskularne bolesti za 50% u odnosu na one koji su negativni.<\/p>\n\n\n\n

U jednom drugom istra\u017eivanju na Sveu\u010dili\u0161tu Yale, dokazano je kako osobe iznad 70-te godine, koji su ranije imali ili imaju negativne stereotipe o starijim ljudima i \u017eivotu u toj dobi imaju ve\u0107i rizik gubitka sluha od osoba koje se nisu pla\u0161ile starosti i po\u0161tivale su tu dobnu skupinu. \u010cini se smije\u0161nim, ali poveznica zaista postoji.<\/p>\n\n\n\n

Janet Lord, britanska znanstvenica, poku\u0161ala je objasniti takve rezultate istra\u017eivanja: \u201ePozitivno razmi\u0161ljanje smanjuje razinu hormona stresa kortizola, o kojem ovisi na\u0161 imunolo\u0161ki sustav. To dalje utje\u010de na drugi hormon nazvan DHEA, \u010dija razina po\u010dinje opadati oko tridesete godine \u017eivota, te se do sedamdesete smanji na oko 20% razine koju smo imali prije tridesete. To obja\u0161njava zbog \u010dega ljudi s godinama postaju sve manje otporni i te\u017ee se bore protiv bolesti. Dodatno, kortizol utje\u010de na kardiovaskularni sustav i mozak\u201c. Dakle, optimizmom i osmijehom smanjujete razinu kortizola, ja\u010date imuni sustav, koji utje\u010de na o\u010duvanje razine DHEA hormona, koji va\u0161e tijelo i mozak \u010duva otpornima i zdravima.<\/p>\n\n\n\n

Neki ljudi su ro\u0111eni optimisti\u010dni, a neki s crnim stavom i sklonosti depresiji. \u010cak iako spadate u drugu skupinu jo\u0161 uvijek postoji nada. Razinu kortisola mo\u017eete smanjiti npr. vje\u017ebaju\u0107i, molitvom, meditacijom ili jogom.<\/p>\n\n\n\n

Najjednostavniji na\u010din da postignete smirenost, ako se ne razumijete u meditaciju, jogu i sl. je da se udobno smjestite na kau\u010du, zatvorite o\u010di i slu\u0161ate svoje disanje. Ne razmi\u0161ljaju\u0107i o ni\u010demu drugom i ostanete u tom polo\u017eaju 10 – 20 minuta.<\/p>\n\n\n\n

Opu\u0161tanje je zaista dobro za va\u0161e zdravlje, ali postoji zanimljiviji na\u010din da postignete jednake rezultate \u2013 smije\u0161ite se. Smijeh tako\u0111er smanjuje razinu kortisola. Sretniji ljudi \u017eive du\u017ee. Dokazano na stogodi\u0161njacima.<\/p>\n\n\n\n

Iza\u0111ite na sunce ili posjetite saunu<\/h3>\n\n\n\n

Iza\u0111ite na sunce bez sun\u010danih nao\u010dala i za\u0161titnih sredstava. Dopustite svojoj ko\u017ei ponekad da osjeti sunce ponekad.<\/p>\n\n\n\n

Ako se pitate kako to mo\u017ee biti izvor mladosti, kada toliko slu\u0161amo o \u0161tetnosti zra\u010denja ultraljubi\u010dastih zraka, odgovor je jednako kao i sauna ili nekoliko \u010da\u0161a piva. Ako mislite da \u0107e vas te stvari u\u010diniti sve samo ne mladolikima, vrijeme je da promijenite mi\u0161ljenje.<\/p>\n\n\n\n

Mnogi znanstvenici smatraju da mala koli\u010dina stresnih situacija mo\u017ee biti dobra za vas. Mala doza nekih \u201estrsenata\u201c u stvari mo\u017ee biti dobra za va\u0161e zdravlje \u2013 toliko dobra da mo\u017ee na trenutke okrenuti proces starenja.<\/p>\n\n\n\n

Kako to?!<\/p>\n\n\n\n

\u010cini se da \u201estresenti\u201c poti\u010du prirodne mehanizme u organizmu zadu\u017eene za obnovu, kako bi se popravila \u0161teta koju su napravili. Ako \u0161teta nije prejaka, sustav za oporavak mo\u017ee se prera\u010dunati i djelovati vi\u0161e nego \u0161to je potrebno za popravak u\u010dinjene \u0161tete. \u0160to zna\u010di mo\u017eete se vratiti u stanje bolje nego \u0161to je bilo prije \u201e\u0161tete\u201c.<\/p>\n\n\n\n

Klju\u010d je u umjerenosti i ne odabrati neke stresent koji mo\u017ee uzrokovati neku ozbiljnu \u0161tetu.<\/p>\n\n\n\n

Nemojte se osamljivati<\/h3>\n\n\n\n

Dru\u0161tvenost je jedan od najboljih na\u010dina za produ\u017eenje \u017eivotnog vijeka. Dobri odnosi s obitelji, prijateljima, susjedima, \u010dak i ku\u0107nim ljubimcima zna\u010dajno \u0107e utjecati na kvalitetu va\u0161eg \u017eivota, a tim i na njegovu du\u017einu.<\/p>\n\n\n\n

U\u010dinak dobrih dru\u0161tvenih odnosa na zdravstveno stanje<\/strong> prvi je uo\u010dio 1858. godine William Farr, britanski znanstvenik, postaviv\u0161i tezu kako udovci i udovice imaju ve\u0107u smrtnost od svojih o\u017eenjenih vr\u0161njaka. Veliko statisti\u010dko prou\u010davanje dalo je zaklju\u010dke kako brak dodaje 7 godina \u017eivota mu\u0161karcima i dvije \u017eenama. Efekt se odnosi na sve uzroke smrtnosti, bilo da se radi o bolesti, nesretnim slu\u010dajevima ili samo-ozlje\u0111ivanju.<\/p>\n\n\n\n

\u010cak i ako vam je zdravlje naru\u0161eno brak to mo\u017ee nadoknaditi. Novija znanstvena istra\u017eivanja pokazala su kako o\u017eenjene starije osobe s nekom sr\u010danom bolesti mogu o\u010dekivati kako \u0107e \u017eivjeti \u010detiri godine du\u017ee od svog vr\u0161njaka sa zdravim srcem, ali koji nije u braku.<\/p>\n\n\n\n

Npr. ako se nikako ne mo\u017eete odre\u0107i cigareta, negativan u\u010dinak pu\u0161enja mo\u017eete poni\u0161titi dobrim brakom.<\/p>\n\n\n\n

Mo\u017eda se \u010dini \u010dudnim, ali o\u017eenjeni mu\u0161karac koji ispu\u0161i vi\u0161e od kutije cigareta dnevno ima ve\u0107e statisti\u010dke \u0161anse za du\u017ei \u017eivot od svog vr\u0161njaka koji ne pu\u0161i, a nije u braku.<\/p>\n\n\n\n

Ako niste u braku ili nemate partnera jo\u0161 uvijek nije sve izgubljeno.<\/p>\n\n\n\n

Tridesetogodi\u0161nje istra\u017eivanje provedeno na 10.000 ljudi, na Harvardu, pokazalo je kako sve vrste bliskih dru\u0161tvenih odnosa imaju sli\u010dan u\u010dinak. Budite dobri sa svojim roditeljima, bra\u0107om, sestrama, djecom, ro\u0111acima i dugogodi\u0161njim prijateljima.<\/p>\n\n\n\n

Pitate se kako \u0107e vam to pomo\u0107i da \u017eivite du\u017ee?<\/p>\n\n\n\n

U\u010dinak je dosta kompliciran, a na njega utje\u010du ekonomski faktori, zdravstvene usluge, razmjena informacija, emotivna potpora i jo\u0161 neki psiholo\u0161ki mehanizmi.<\/p>\n\n\n\n

Npr. dru\u0161tveni kontakti poti\u010du razvoj mozga i imunolo\u0161kog sustava, \u0161to vodi do manjeg naru\u0161avanja zdravlja i manjih \u0161ansi za razvoj depresije u kasnijem \u017eivotu. Osobe koje imaju potporu u drugima lak\u0161e podnose stres.<\/p>\n\n\n\n

Starije osobe koje \u017eive u ugodnom okru\u017eenju u kojem se prema njima odnose s po\u0161tovanjem i ljubazno\u0161\u0107u vrlo rijetko \u0107e zatra\u017eiti od lije\u010dnika da ih se ne o\u017eivljava, za razliku od osoba koje se svakodnevno suo\u010davaju s negativnim komentarima o starijem osobama.<\/p>\n\n\n\n

Dakle, grade\u0107i dobre odnose sa svima oko sebe, ne samo da \u0107ete svoj \u017eivot u\u010diniti ljep\u0161im, nego \u0107ete ga i zna\u010dajno produ\u017eiti. Prema ljudima se odnosite ljubazno i dobronamjerno, a nagrada \u0107e vam biti dug i zdrav \u017eivot.<\/p>\n\n\n\n

Razmislite o preseljenju<\/h3>\n\n\n\n

Mo\u017eda vam je lak\u0161e \u017eivjeti u velikom gradu, ali \u017eelite li do\u017eivjeti starost razmislite o preseljenju. Svijet je pun gradi\u0107a sa \u017eivotnim o\u010dekivanjem 100 godina. Manji gradi\u0107i u Dalmaciji su idealni.<\/p>\n\n\n\n

Nikad nije znanstveno utvr\u0111eno zbog \u010dega je u nekim podru\u010djima \u017eivotni vijek du\u017ei. Mo\u017eda su osobe na tom podru\u010dju genetski predodre\u0111ene za du\u017ei \u017eivot, mo\u017eda se radi o prehrani\u2026 Mo\u017eda ima ne\u0161to u vodi koju piju ili je mo\u017eda samo statisti\u010dka varka. Ali neovisno o uzroku takva mjesta pokazuju kakvo bi trebalo biti idealno okru\u017eenje.<\/p>\n\n\n\n

Trebali biste izbjegavati \u017eivot u blizini mjesta s o\u010ditim zaga\u0111enjem.<\/p>\n\n\n\n

Nedavna istra\u017eivanja starijih osoba pokazala su kako faktori poput lo\u0161e kvalitete (zaga\u0111enog) zraka i prljavih ulica utrostru\u010duju rizike oboljenja. Sli\u010dno istra\u017eivanje provedeno u \u0160kotskoj u sije\u010dnju pro\u0161le godine pokazalo je kako osobe koje \u017eive u najsiroma\u0161nijim dijelovima Glasgowa u prosjeku do\u017eive tek 54 godine, trideset godina manje od ljudi koji \u017eive u zdravijim zonama tog grada.<\/p>\n\n\n\n

Ipak, bez obzira na ankete i provedena istra\u017eivanja jo\u0161 uvijek se ne mo\u017ee sa sigurno\u0161\u0107u tvrditi koliko okoli\u0161 utje\u010de na \u017eivotna o\u010dekivanja i ne radi li se samo o genetskim predispozicijama stanovnika odre\u0111enog mjesta. S. Jay Olshanski sa Sveu\u010dili\u0161ta u Chicagu je jedan od znanstvenika koji ispred svega po pitanju du\u017eine \u017eivota stavljaju genetsko naslije\u0111e, ali i on prihva\u0107a mogu\u0107nost kako okoli\u0161 mo\u017ee utjecati na predispozicije s kojima smo ro\u0111eni. Jedemo nezdravu hranu, pijemo, pu\u0161imo, izla\u017eemo se nezdravom utjecaju tehnike i zaga\u0111enog okoli\u0161a, a sve to skra\u0107uje na\u0161 \u017eivot.<\/p>\n\n\n\n

Tom Perls, znanstvenik s Bostonskog sveu\u010dili\u0161ta, vjeruje kako na du\u017einu \u017eivota najvi\u0161e utje\u010de okru\u017eenje u kojem \u010dovjek \u017eivi. Prema njemu na okru\u017eenje se odnosi 70 % \u010dimbenika koji utje\u010du na du\u017einu \u017eivota. Isti\u010de, kako to \u0161to \u010dlanovi neke obitelji \u017eive du\u017ee ili kra\u0107e ne zna\u010di da imaju genetske predispozicije za dug \u017eivot, nego oni uglavnom i odrastaju i \u017eive u sli\u010dnom okru\u017eenju. Kao primjer navodi jedan kvart u Californiji \u010diji je \u017eivotni vijek u prosjeku 88 godina, skoro deset godina vi\u0161e od ameri\u010dkog prosjeka. Njihovi geni se dosta razlikuju, ali zajedni\u010dke su im \u017eivotne navike. Svi su vegetarijanci, ne pu\u0161e, ne piju i vrlo su im va\u017ene religija i tradicionalne vrijednosti, a sve to doprinosi produljenju \u017eivota.<\/p>\n\n\n\n

Postoji op\u0107enito slaganje znanstvenika kako je manje va\u017ean okoli\u0161 od ljudskog okru\u017eenja u kojem \u017eivite i va\u0161e interakcije s njima. Najdu\u017ea \u017eivotna o\u010dekivanja imaju osobe koje \u017eive u ugodnom obiteljskom okru\u017eenju, vje\u017ebaju, paze na prehranu, imaju potporu svoje obitelji i susjeda.<\/p>\n\n\n\n

S porocima umjereno<\/h3>\n\n\n\n

Jedno od najopse\u017enijih istra\u017eivanja vezanih uz \u017eivotni vijek i starenje uklju\u010dilo je i vjerou\u010diteljice iz \u0160kole sestara Notre Dame u Minnesoti. Rezultati su bili iznena\u0111uju\u0107i. Svaka deseta \u010dasna sestra tamo do\u017eivjela je svoj stoti ro\u0111endan, \u0161to bi na prvi pogled zna\u010dilo, da \u017eelite li do\u017eivjeti stotu morate \u017eivjeti bez ikakvih poroka. Odrecite se poroka, \u017eivite tiho, harmoni\u010dno i duhovno.<\/p>\n\n\n\n

Me\u0111utim, takav \u017eivot nije za svakoga, a osim toga koja je svrha stotog ro\u0111endana ako \u0107ete se pola \u017eivota dosa\u0111ivati. Zbog toga pretpostavimo da \u0107ete ipak imati neke poroke, ali s njima umjereno.<\/p>\n\n\n\n

Ve\u0107 se ukorijenila ideja kako je dnevno jedna \u010da\u0161a vina dobra<\/strong> za vas i za va\u0161e srce. Vino sadr\u017ei vo\u0107ne antioksidante, koji \u0107e vas za\u0161titi od preranog starenja, ali previ\u0161e vina \u0107e ubrzati taj proces.<\/p>\n\n\n\n

Pivo<\/strong> je tako\u0111er, zdrav porok. Vitamin E iz piva \u0107e odr\u017eati va\u0161u ko\u017eu elasti\u010dnom ili mladolikom. Previ\u0161e piva \u0107e vas uni\u0161titi.<\/p>\n\n\n\n

Jo\u0161 ne\u0161to \u010demu se ne biste trebali opirati je \u010dvrst san<\/strong>. Spavajte kad god uhvatite priliku. Ako volite ujutro ostati du\u017ee u krevetu ili popodne malo prile\u0107i rezultati istra\u017eivanja provedenog na M\u00fcnchenskom sveu\u010dili\u0161tu \u0107e vas razveseliti. Tamo su znanstvenici do\u0161li do zaklju\u010dka kako je borba protiv prirodnog sata u vama lo\u0161a za va\u0161e zdravlje i besmislena. Svatko bi trebao spavati onoliko koliko njegovom organizmu treba.<\/p>\n\n\n\n

Tu je i tamna \u010dokolada<\/a><\/strong>. Ona sadr\u017ei flavonoide koji povoljno djeluju na va\u0161 krvni tlak i pretpostavlja se da smanjuju rizik sr\u010danog napada. \u010cokoladoholi\u010dari bi trebali biti svjesni da nije svaka \u010dokolada zdrava. Najbolja je ona tamna, ali izbor biste trebali prvenstveno temeljiti i na tradiciji proizvo\u0111a\u010da i kvaliteti proizvodnje.<\/p>\n\n\n\n

Neva\u017eno, \u0161to je va\u0161 najve\u0107i u\u017eitak, dobra vijest je da je u\u017eivanje samo po sebi dobro za va\u0161u dugovje\u010dnost. Zaista dobro. Ne samo da svaki u\u017eitak smanjuje razinu stresa, nego tako\u0111er poti\u010de stanice u organizmu na proizvodnju prirodnih antibiotika.<\/p>\n\n\n\n

Stoga o svim u\u017eitcima, bilo da se radi o \u010dokoladi, kavi, vinu, sun\u010danju ili bilo \u010demu drugom mo\u017eete razmi\u0161ljati kao lijeku, sve dok ne pretjerujete i imate mjeru.<\/p>\n\n\n\n

Brzi savjeti kako \u017eivjeti du\u017ee: Promijenite prehrambene navike<\/h1>\n\n\n\n

Ne trebate postati zdravstveni fanatik kako biste osigurali sebi dug i zdrav \u017eivot. Male stvari su tako\u0111er bitne. Male promjene prehrambenih navika stvaraju veliku razliku. Zdrava prehrana<\/a> je klju\u010dna.<\/p>\n\n\n\n

Pijte dnevno \u010da\u0161u vo\u0107nog soka<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\u010ca\u0161a soka od naran\u010de zadovoljava dnevne potrebe za vitaminom C. Svi su sokovi korisni. Bitno je izabrati manje zasla\u0111ene i prirodne bez dodataka. Idealno bi bilo svakodnevno ih raditi iz svje\u017eeg vo\u0107a.<\/p>\n\n\n\n

Umjereno s kruhom<\/strong>
Pravilo manjeg unosa kruha vrijedi samo za one koji ne\u0107e pove\u0107ati unos glavnog obroka. Kruh i nije tako kalori\u010dan, bar ne u odnosu na druge masne namirnice. Zbog toga biste ga trebali izbjegavati samo ukoliko ste sigurni da \u0107ete zadovoljiti apetit s manje hrane. Nemojte smanjiti unos kruha, a nadoknaditi to s glavnim kalori\u010dnijim obrokom.<\/p>\n\n\n\n

Prebacite se na crno vino<\/strong>
Crvena ko\u017eica na gro\u017e\u0111u bogata je antioksidantima koji sni\u017eavaju razinu kolesterola i umanjuju rizik od sr\u010danog napada. Op\u0107enito, ljudi koji umjereno konzumiraju alkohol \u017eive du\u017ee od onih koji potpuno apstiniraju, me\u0111utim \u010da\u0161a crvenog vina poput pinot noira donijet \u0107e vi\u0161estruku korist.<\/p>\n\n\n\n

Smanjite unos mesa<\/strong>
Kada pripremamo obrok op\u0107enito o mesu mislimo kao glavnom jelu dok je povr\u0107e prilog. \u017delite li \u017eivjeti zdravije i unijeti u organizam mnogo korisnih sastojaka koji \u0107e vam pomo\u0107i boriti se protiv bolesti morat \u0107ete promijeniti na\u010din razmi\u0161ljanja. Povr\u0107e neka bude glavno jelo, a meso tek prilog.<\/p>\n\n\n\n

Izbjegavajte dodatno soljenje namirnica<\/strong>
U prosjeku ljudi unose u organizam soli dva puta vi\u0161e od preporu\u010denih koli\u010dina. Smanjite li unos soli, smanjit \u0107ete i rizik od sr\u010danog napada za 25%<\/p>\n\n\n\n

Jedite salatu uz svaki obrok<\/strong>
Istra\u017eivanja u Pennsylvaniji pokazala su kako ljudi koji jedu salatu bez uljnih dodataka, unose u organizam za oko 100 kalorija manje, \u0161to mjese\u010dno zna\u010di gubitak gotovo jednog kilograma tjelesne mase. Napunite li \u017eeludac manje kalori\u010dnom hranom, zna\u010di da \u0107ete jesti manje masne hrane.<\/p>\n\n\n\n

\u017dva\u010dite hranu<\/strong>
Mozgu treba oko 20 minuta da shvati kako je \u017eeludac pun, zbog toga \u017eva\u010dete li hranu manje su \u0161anse da \u0107ete se prejedati. \u017dvakanjem se tako\u0111er osloba\u0111aju korisni nutrijenti iz namirnica.<\/p>\n\n\n\n

S uljem \u0161tedljivo<\/strong>
Kada kuhate, ulje naspite u \u017elicu, ne izlijevajte ga direktno iz boce. Na taj na\u010din \u0107ete mo\u0107i to\u010dnije procijeniti koli\u010dinu. Uz masnu hranu poput slanine, nikad ne dolijevajte ulje, kao ni u salatu.<\/p>\n\n\n\n

Najzdravije je maslinovo ulje, a birate li druga biljna ulja prona\u0111ite ona bez kolesterola.<\/p>\n\n\n\n

Vje\u017ebajte sive stanice<\/h3>\n\n\n\n

Ve\u0107 odavno istra\u017eivanja pokazuju kako inteligencija, visoko obrazovanje i dobar posao \u0161tite osobe od mentalnog starenja, ali novija otkri\u0107a govore kako aktivnom psihom \u0161titite i svoje tijelo od znakova godina i produ\u017eujete svoj \u017eivotni vijek. Evo nekih prijedloga kako poja\u010dati mentalnu aktivnost.
– Dobar na\u010din za pobolj\u0161anje memorije je igranje dru\u0161tvenih igrica. Zbog toga igrajte \u0161ah, kartajte i sl. Te igre \u0107e vas prisiliti da mislite unaprijed.<\/p>\n\n\n\n

– Upoznate li neku izrazito dosadnu osobu, nakon razgovora poku\u0161ajte prona\u0107i ne\u0161to zanimljivo u njoj. Prisjetite se bar 5 zanimljivih stvari koje je izrekla.<\/p>\n\n\n\n

– Pamtite imena. Prilikom upoznavanja poslu\u0161ajte ime i pove\u017eite ga s tom osobom kako ga ne biste brzo zaboravili. Poslu\u017eite se asocijacijama.<\/p>\n\n\n\n

– Sjedite u naslonja\u010d i pustite misli neka vam slobodno lutaju. Ni\u010dim ih ne ograni\u010davajte. Zatim sjedite za stol i zapi\u0161ite sve o \u010demu ste ma\u0161tali i to istim redoslijedom.<\/p>\n\n\n\n

– Osoba prosje\u010dne memorije mo\u017ee se sjetiti \u0161to je ru\u010dala i ve\u010derala unatrag sedam dana. Prisjetite se.<\/p>\n\n\n\n

– Napi\u0161ite neki datum na papir. Npr. 15.06.2022.god. Poku\u0161ajte se sjetiti \u0161to ste radili na taj dan. Prvo se prisjetite godine, pa mjeseca pa gdje ste mogli biti na taj dan, zatim \u0161to ste radili. Ne zabrinjavajte se ukoliko ne uspijete, to je vje\u017eba, a ne ispit.<\/p>\n\n\n\n

– Za pobolj\u0161anje koncentracije izvodite ovu vje\u017ebu. Dok \u0161e\u0107ete kroz grad usredoto\u010dite se na neku to\u010dku (objekt) u daljini. Neka vam ostane u fokusu se dok ne stignete do njega. Ne dopustite da vam izlozi ili prolaznici odvla\u010de pozornost.<\/p>\n\n\n\n

– Meditirajte. Meditacijom \u0107ete nau\u010diti umiriti mozak, smanjiti stres i ubla\u017eiti reakcije.<\/p>\n\n\n\n

– Na papir zapi\u0161ite vrijednosti koje cijenite u \u017eivotu, npr. dobrota, iskrenost (neka budu one koje su zaista vama najva\u017enije) i prilikom dono\u0161enja odluka ravnajte se prema njima. Tako \u0107ete biti sigurni da ste ispravno odlu\u010dili.<\/p>\n\n\n\n

– Vje\u017ebajte. Fizi\u010dka aktivnost oja\u010dava i mozak. U zdravom tijelu zdrav duh. To ste jo\u0161 davno nau\u010dili.<\/p>\n\n\n\n

– Jedite namirnice bogate \u017eeljezom. \u017deljezo je vrlo va\u017ean element, a rijetko ga unosimo dovoljno. Jedna \u0161alica prirodnog \u010daja od koprive dnevno donijet \u0107e vam veliku korist.<\/p>\n\n\n\n

– Stalno isku\u0161avajte nove aktivnosti. Neovisno o godinama nau\u010dite novi sport, novi jezik, koristiti se novim tehni\u010dkim pomagalom\u2026<\/p>\n\n\n\n

\u017divite punim plu\u0107ima<\/h3>\n\n\n\n

Ako ste pro\u010ditali prethodne tekstove i odlu\u010dili se pridr\u017eavati savjeta ve\u0107 ste na dobrom putu da do\u017eivite stotu. Ali koja je svrha dodatnih godina, ako ne do\u017eivite malo uzbu\u0111enja. Riskirajte. Isku\u0161avajte nove stvari. Na samo da \u0107e vam to u\u010diniti \u017eivot zanimljivim, nego \u0107e vam pomo\u0107i da produ\u017eite \u017eivotni vijek.<\/p>\n\n\n\n

Za po\u010detak, uvijek pronalazite nove intelektualne izazove.<\/strong> Ve\u0107 znate da odr\u017eavanjem va\u0161eg mozga aktivnim produ\u017eujete \u017eivot.<\/p>\n\n\n\n

Isti u\u010dinak donose vam i sportovi. I sami znate kako je tjelovje\u017eba dobra za vas. Neki od najekstremnijih sportova nisu kompatibilni s dugim \u017eivotom, ali uzbu\u0111enje koje unose u va\u0161 \u017eivot opravdava rizik.<\/p>\n\n\n\n

Ako pu\u0161ite, odmah prestanite. Smanjite i druge navike kojima ugro\u017eavate tu\u0111e \u017eivote, poput pretjeranog ispijanja alkohola ili prebrze vo\u017enje. Ako \u017eelite uzbu\u0111enje i zadovoljstvo odlu\u010dite se za one stvari kojima ne ugro\u017eavate nikoga drugog. A to su sve vrste ekstremnih sportova.<\/p>\n\n\n\n

Na\u017ealost, nema dokaza kako takvo uzbu\u0111enje produ\u017euje va\u0161 \u017eivot, ali \u0107e vam ono pomo\u0107i da vam \u017eivot izgleda du\u017ee. Jedna od najbolnijih \u010dinjenica starenja je izjava \u201edani se vuku, a godine lete\u201c. Iako vam ovaj paradoks izgleda sasvim subjektivno, znanstvenici su dokazali kako u na\u0161em mozgu postoji \u201esat\u201c koji kako starimo sve br\u017ee otkucava, te \u0161to ste stariji \u010dini vam se kao da vrijeme leti.<\/p>\n\n\n\n

Znanstvenici nisu do\u0161li do otkri\u0107a kako usporiti taj sat, ali ka\u017eu kako \u201etrenutci za pam\u0107enje\u201c kreiraju suprotan u\u010dinak, pa se \u010dini kao da godine prolaze sporije.<\/p>\n\n\n\n

Zbog toga, ako vam se ni\u0161ta posebno ne doga\u0111a u \u017eivotu jednom mjese\u010dno ili bar nekoliko puta godi\u0161nje namjerno kreirajte trenutke kojih \u0107ete se sje\u0107ati.<\/p>\n\n\n\n

Mo\u017eete izabrati jedan od slijede\u0107ih ekstremnih sportova:<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Ronjenje – Idealan sport za ljubitelje morskih dubina. Ako volite more zavoljet \u0107ete ga jo\u0161 vi\u0161e kada otkrijete \u010dari ronjenja. Ukoliko vam obi\u010dno ronjenje nije dovoljno uzbudljivo i ne smatrate ga nimalo ekstremnim u Americi je sve ve\u0107i trend ronjenja oko kaveza u kojima su zatvoreni morski psi.<\/p>\n\n\n\n

Paragliding – Zamislite osje\u0107aj, spu\u0161tate se niz planine no\u0161eni vjetrom\u2026 Paragliding je oblik slobodnog letenja, \u0161to zna\u010di da se za let ne koriste nikakvi motori. Naravno za letenje je potreban paraglider, naprava sli\u010dna padobranu. A mo\u017eete letjeti i du\u017ee nego \u0161to bi i zamislili. (Svjetski rekord je 350 km).<\/p>\n\n\n\n

Rafting \u2013 Ne smatra se tipi\u010dnim ekstremnim sportom. Njegova ekstremnost ovisi brzini i opasnosti voda. U osnovi rafting je spu\u0161tanje niz brze rijeke u gumenom \u010damcu koji se naziva raft.<\/p>\n\n\n\n

Zorbing \u2013 Kotrljanje niz padine u ogromnoj prozirnoj kugli. Daje gotovo astronautski osje\u0107aj beste\u017einskog stanja.<\/p>\n\n\n\n

Bungee Jumping \u2013 O njemu smo se toliko naslu\u0161ali i nagledali, a mnogi i oku\u0161ali da ga se gotovo i ne mo\u017ee smatrati ekstremnim. Bar ne oni skokovi s dizalica iznad mora. Vi\u0161e kao opasnije igra\u010dke u nekom lunaparku. Ali zbog toga na onaj pravi, s klisura ili tornjeva samo rijetki i stvarno ekstremno se odlu\u010de. Postoji oko 5 podvrsta bungee jumpinga i desetak vrsta skokova.<\/p>\n\n\n\n

Para-Bungee Jumping \u2013 kombinacija izme\u0111u paraglidinga i bungee jumpinga.<\/p>\n\n\n\n

Penjanje po ledu \u2013 To je penjanje po zale\u0111enim planinama i zale\u0111enim liticama. Gotovo da je mogu\u0107e u svim vi\u0161im planinskim podru\u010djima.<\/p>\n\n\n\n

Paintball \u2013 Vrlo rasprostranjen sport. Gotovo nedjeljna obiteljska zabava. Ka\u017eu da osim \u0161to podi\u017ee adrenalin osloba\u0111a od stresa. Ja\u010da grupni osje\u0107aj i \u010desto se koristi za teambuilding.<\/p>\n\n\n\n

10 neo\u010dekivanih stvari koje su dobre za va\u0161e zdravlje<\/h3>\n\n\n\n

-1- \u010cokolada<\/p>\n\n\n\n

Osobe koje umjereno konzumiraju tamnu \u010dokoladu \u017eive gotovo godinu dana du\u017ee od osoba koje je uop\u0107e ne jedu ili pretjeruju s \u010dokoladom.<\/p>\n\n\n\n

-2- Crno vino<\/p>\n\n\n\n

Umjerene koli\u010dine crnog vina dobre su za va\u0161e srce. Tako\u0111er, neki sastojci u njemu usporavaju starenje, \u010duvaju vid i kosti.<\/p>\n\n\n\n

-3- Stres<\/p>\n\n\n\n

Dugotrajni stres lo\u0161 je za vas, ali povremeni mo\u017ee dati poticaj imunolo\u0161kom sustavu.<\/p>\n\n\n\n

-4- Sladoled<\/p>\n\n\n\n

Sladoled navodno poma\u017ee kod ubla\u017eavanja simptoma PMS-a.<\/p>\n\n\n\n

-5- Kruh<\/p>\n\n\n\n

Kruh, posebno onaj od cjelovitih \u017eitarica za doru\u010dak dat \u0107e vam energiju za dan.<\/p>\n\n\n\n

Sljede\u0107ih 5 uklju\u010duje:<\/p>\n\n\n\n

-6- umjereno konzumiranje kave,<\/p>\n\n\n\n

-7- grickanje su\u0161enog vo\u0107a,<\/p>\n\n\n\n

-8- predanost radu,<\/p>\n\n\n\n

-9- \u010ditanje novina,<\/p>\n\n\n\n

-10- ispunjavanje kri\u017ealjki.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Kako do\u017eivjeti stotu i pritom se zabaviti Vjerojatno mislite da je jedini na\u010din da do\u017eivite duboku starost da se odreknete svega \u0161to volite i u \u010demu u\u017eivate? Naravno o\u010dekivani \u017eivotni vijek najvi\u0161e ovisi o va\u0161im genima, ali znanstvenici su se pobrinuli da nas obavijeste \u0161to sami mo\u017eete u\u010diniti da pove\u0107ate o\u010dekivanje, a mi smo za […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":47959,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":"","_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[10],"tags":[220,244,247,271,198,199,205,204,202,197,183,185,231],"class_list":["post-40634","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zdravlje","tag-aktivnosti-cover","tag-cajevi-cover","tag-emocionalna-inteligencija-cover","tag-inteligencija","tag-namirnice-cover","tag-promjene-cover","tag-starenje","tag-starenje-cover","tag-sunce-cover","tag-tjelovjezba-cover","tag-zdravlje-cover","tag-zdravlje-obitelji-cover","tag-zivjeti-duze-cover"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/covermagazin.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/40634","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/covermagazin.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/covermagazin.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/covermagazin.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/covermagazin.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=40634"}],"version-history":[{"count":10,"href":"https:\/\/covermagazin.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/40634\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":73254,"href":"https:\/\/covermagazin.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/40634\/revisions\/73254"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/covermagazin.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/47959"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/covermagazin.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=40634"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/covermagazin.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=40634"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/covermagazin.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=40634"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}