{"id":38130,"date":"2024-11-27T05:55:56","date_gmt":"2024-11-27T03:55:56","guid":{"rendered":"https:\/\/covermagazin.com\/?p=38130"},"modified":"2024-11-27T18:56:04","modified_gmt":"2024-11-27T16:56:04","slug":"kako-potaknuti-kreativnost","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/covermagazin.com\/?p=38130","title":{"rendered":"Kako biti kreativan i potaknuti KREATIVNOST? [ KARIJERA ]"},"content":{"rendered":"\n

\"\"<\/p>\n\n\n\n

Kako biti kreativan i potaknuti kreativnost<\/a>?<\/h2>\n\n\n\n

S kreativno\u0161\u0107u zapo\u010dinje svaki posao, ali ona je \u010desto i najte\u017ei dio posla. Dobra ideja je ono \u0161to nas izdvaja, gura naprijed, ono zbog \u010dega smo posebni. Ipak \u010desto znamo ostati bez inspiracije. Misli se uljuljaju u rutini \u0161to dovodi do kreativnog bankrota.<\/p>\n\n\n\n

Najbolja ideja za povratak ili razvijanje kreativnosti je oti\u0107i malo dalje od svega poznatog, izlo\u017eiti se potpuno druga\u010dijem utjecaju. Osim promjene okoline slijedi jo\u0161 nekoliko prijedloga.<\/p>\n\n\n\n

\u010citajte mnogo<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Kao i tijelo, mozak treba energiju. Dobar na\u010din da nahranite mozak je da prou\u010dite ideje i projekte pametnih ljudi.  Studije slu\u010daja i biografije su vrlo inspirativne. \u010citajte profile uspje\u0161nih ljudi i poku\u0161ajte shvatiti kojim su oni postupcima trenirali svoj mozak.<\/p>\n\n\n\n

The Economist, New Scientist i mnogi drugi ugledni \u010dasopisi izvu\u0107i \u0107e va\u0161e briljantne misli na povr\u0161inu.<\/p>\n\n\n\n

Iskoristite kreativno raspolo\u017eenje<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Problem s idejama je u tome \u0161to se naj\u010de\u0161\u0107e pojavljuju slu\u010dajno, a ne kada ih trebamo. Ne dopustite da vas to zaustavlja. Kada ste u kreativnoj fazi iskoristite to maksimalno. Dopustite dobrim idejama neka se pojavljuju u neograni\u010denoj koli\u010dini. Razra\u0111ivat \u0107ete ih u drugoj fazi raspolo\u017eenja.<\/p>\n\n\n\n

Bilje\u017eite ideje<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Kada se briljantna ideja pojavi potrudite se da ostane. Ne oslanjajte se mentalne bilje\u0161ke, jednostavno \u0107ete je zaboraviti. Snimite ili zabilje\u017eite ideju i to \u0161to prije mo\u017eete. U najkra\u0107em roku je i poku\u0161ajte realizirati, kao i vo\u0107e ideje su najbolje kada su svje\u017ee.
Kreirajte kreativno okru\u017eenje<\/p>\n\n\n\n

Ponekad sve \u0161to nam treba je promjena uvjeta. Mozak se nesvjesno prilago\u0111ava uvjetima u kojim se nalazi. Ru\u010dak u talijanskom restoranu, potaknut \u0107e druga\u010dije ideje od ru\u010dka u stanu. Ako ste u uredu ostali bez ideje pro\u0161e\u0107ite, oti\u0111ite u park, zoolo\u0161ki vrt\u2026 Morate oti\u0107i na neko novo mjesto gdje \u0107e misli imati slobodu i potrebu zapitkivanja.<\/p>\n\n\n\n

Presko\u010dite generacijski jaz<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Dje\u010dje misli su uvijek svje\u017ee i neoptere\u0107ene dru\u0161tvenim i socijalnim okolnostima i ograni\u010denjima.  Razgovor s djecom pomo\u0107i \u0107e vam u\u0107i u jednostavan, a opet nesputan svijet. Pitajte ih za mi\u0161ljenje o problemu koji poku\u0161avate rije\u0161iti.<\/p>\n\n\n\n

S druge strane trebali biste se konzultirati i sa starijima. Izreka ka\u017ee “Nigdar ni bilo, da ni nekak bilo, i nigdar ne bu, da nekak ne bu”. Stariji ljudi su vidjeli dosta toga, mo\u017eda rje\u0161enje ve\u0107 postoji samo se krije u nekom arhaisti\u010dnom obliku.<\/p>\n\n\n\n

Dr\u017eite se onoga \u0161to znate<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Lijepo je dopustiti mislima da lutaju, ali ponekad je potrebno dr\u017eati se podru\u010dja u kojem ste stru\u010dni.  Ne poku\u0161avajte rije\u0161iti financijski problem ako ste dizajner, ni obrnuto. Ako ste prisiljeni krenuti u drugo podru\u010dje, o svojoj ideji razgovarajte sa stru\u010dnjakom.<\/p>\n\n\n\n

Pro\u0161irite pro\u0161le ideje<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Ideje su poput kompjutora. Svako malo treba ih nadograditi i updateati.  Neka vam ideje iz pro\u0161losti budu temelj i gradite na njima.  Pobolj\u0161ajte ih.<\/p>\n\n\n\n

Mo\u017ee li se kreativnost razvijati<\/h3>\n\n\n\n

Jo\u0161 davne 1968. godine zapo\u010deto je istra\u017eivanje koje je trajalo nekoliko desetlje\u0107a. Istra\u017eivanjem su se testirala ista djeca nakon 10 i 15 godina, te odrasli. Istra\u017eivanje je dalo zapanjuju\u0107e rezultate. 98 % petogodi\u0161njaka je bilo jako kreativno. 30 % ih je ostalo kreativno i s 10 godina, a s 15 godina visoku kreativnost je imalo tek 12 %. U odrasloj dobi tek je 2 % osoba jako kreativno. Rezultati su bili zapanjuju\u0107i jer se pokazalo da se ve\u0107ina ljudi ra\u0111a kreativna, ali da se kroz \u017eivot u\u010de kako biti nekreativni. Iz toga proizlazi, da jednako kako smo zbog raznih pravila i regulacija postali nekreativni, tako ako mozak usmjerimo u pravom smjeru mo\u017eemo vratiti kreativnost. Kao odgovor na pitanje \u201eMo\u017ee li se kreativnost razvijati?\u201d odgovor je jednozna\u010dan, \u201eDA, MO\u017dE\u201d. Da bi se razvijala kreativnost potrebno je razvijati sve komponente kreativnosti: Razmi\u0161ljanje izvan okvira, stru\u010dnost i znanje i na kraju treba raditi na motiviranosti da budemo kreativni. Da biste postali \u0161to kreativniji treba na neki na\u010din prihvatiti misao da se kreativnosti ne u\u010di, nego treba preispitivati sve ono \u0161to smo nau\u010dili da bi bili kreativniji. Uvjetno re\u010deno treba se \u201eodu\u010diti\u201d od onoga \u0161to smo nau\u010dili, ali trebamo u\u010diti o sebi. Istra\u017eivanja su otkrila kako je kreativnost visoko povezana sa samoosvije\u0161teno\u0161\u0107u, te \u0161to vi\u0161e znamo o sebi, to smo kreativniji.<\/p>\n\n\n\n

Vezano:<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Kreativnost<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n
30 savjeta kako pomladiti i potaknuti kreativnost<\/a><\/blockquote>