{"id":31084,"date":"2022-07-19T11:21:25","date_gmt":"2022-07-19T09:21:25","guid":{"rendered":"https:\/\/covermagazin.com\/?p=31084"},"modified":"2022-07-19T11:28:26","modified_gmt":"2022-07-19T09:28:26","slug":"je-li-nestala-ozonska-rupa-smijemo-li-bezbrizno-na-sunce","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/covermagazin.com\/?p=31084","title":{"rendered":"Je li nestala ozonska rupa? Smijemo li bezbri\u017eno na sunce? [ ZDRAVLJE ]"},"content":{"rendered":"\n
\"\"
Izvor fotografije: https:\/\/ozonewatch.gsfc.nasa.gov\/<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Je li nestala ozonska rupa? Smijemo li bezbri\u017eno na sunce?<\/h2>\n\n\n\n

Iako se rupa stabilizirala, a omota\u010d nas \u0161titi bolje od UV zra\u010denja nego prije desetak godina opasnost nije splasnula.<\/p>\n\n\n\n

2006. je objavljeno kako je rupa prestala rasti. Tada je zabilje\u017eena ozonska rupa najve\u0107ih razmjera, ali se nakon toga stabilizirala i po\u010dela smanjivati.<\/p>\n\n\n\n

Ozonski omota\u010d je postao ne\u0161to gu\u0161\u0107i, ali je jo\u0161 uvijek vrlo tanak iznad Sjevernog pola i pretpostavlja se da \u0107e mu gusto\u0107a biti nestabilna jo\u0161 najmanje 10 godina. Tako\u0111er, obnavljanje rupe iznad Ju\u017enog pola trajat \u0107e du\u017ee nego \u0161to se pretpostavljalo. Znanstvenici smatraju da \u0107e se to dogoditi tek izme\u0111u 2060. i 2075. godine.<\/p>\n\n\n\n

Trojica britanskih znanstvenika \u0161okirala su svijet 16. svibnja 1985. godine kad su obznanila da je zbog ljudskog djelovanja nastala ogromna rupa u ozonskom omota\u010du.<\/p>\n\n\n\n

Obja\u0161njenje je bilo kako je uslijed prevelike i nekontrolirane uporabe freona (kemikalija koje su se ranije \u010desto koristile kao potisni plin, npr. u dezodoransima i lakovima za kosu, ili kao rashladni mediji u hladnjacima, ledenicama, klima-ure\u0111ajima), halona (upotrebljava se kao sredstvo za ga\u0161enje po\u017eara u protupo\u017earnim ure\u0111ajima) dolazilo do o\u0161te\u0107ivanja ozonskog sloja. To je dovodilo do ja\u010deg Sun\u010devog ultraljubi\u010dastog zra\u010denja \u0161tetnog za zdravlje ljudi koje mo\u017ee izazvati razli\u010dita o\u0161te\u0107enja oka, slabljenje imunolo\u0161kog sustava, te rak ko\u017ee.<\/p>\n\n\n\n

Protokolom iz Montreala 1989. zabranjene su kemikalije koje dovode do o\u0161te\u0107enja omota\u010da.<\/p>\n\n\n\n

Danas, prema znanstvenicima rupa vi\u0161e ne raste, a ozonski omota\u010d postaje ja\u010di, ali \u0161tititi se od UV zra\u010denja kod izlaganja suncu trebate i dalje.<\/p>\n\n\n\n

\u0160to je ozon<\/h3>\n\n\n\n

Ozon je bezbojan plin. Kemijski ozon je vrlo aktivan, stvara reakcije s mnogim drugim elementima i supstancama. Ako se nalazi u blizini zemljine povr\u0161ine mo\u017ee o\u0161tetiti ljudska plu\u0107a ili napraviti o\u0161te\u0107enja na biljkama. Ipak, ozon apsorbira \u0161tetna zra\u010denja sunca poznata kao UV-B zra\u010denja. Zbog toga je potreban u visinama kako bi za\u0161tito bi\u0107a na zemlji od prejakog ultraljubi\u010dastog zra\u010denja. Ozon stvara odre\u0111eni sloj iznad zemlje koji nas \u0161titi od \u0161tetnih sun\u010devih zraka.<\/p>\n\n\n\n

Ozon (O3) je molekula sa\u010dinjena od tri atoma kisika. Najve\u0107im dijelom ozon se nalazi u stratosferi, sloju Zemljine atmosfere. Sloj ozona u stratosferi \u0161titi \u017eivot na zemlji od \u0161tetnih ultraljubi\u010dastih zra\u010denja. Iako je to vrlo takni sloj atmosfere, klju\u010dan je za \u017eivot na Zemlji.<\/p>\n\n\n\n

Sloj ozona 15 do 50 kilometara iznad nas svojevrstan je \u0161tit bez kojeg bi sun\u010devo zra\u010denje \u201esteriliziralo\u201d \u017eivot na zemlji. Kada se taj sloj ozona po\u010deo stanjivati i nestale ozonske rupe svako izlaganje suncu kod ljudi je vodilo do br\u017eih sun\u010devih opeklina, a na usjevima i biljkama je tako\u0111er izazivalo o\u0161te\u0107enja. Ozonska rupa nije zapravo rupa u klasi\u010dnom smislu, nego je stanjeni sloj ozona, gdje se na ti mjestima smanjuje njegov za\u0161titni u\u010dinak, jer je smanjena apsorpcija \u0161tetnih zra\u010denja.<\/p>\n\n\n\n

Ipak, kada se ozon spusti ili ispusti na ni\u017eim sinovljevima atmosfere gdje ga ljudi udi\u0161u, ozon je \u0161tetan i uzrokuje o\u0161te\u0107enja ljudskog tkiva i biljaka.<\/p>\n\n\n\n

Ozonska rupa nastala je reakcijom kemikalija koje se proizvode i upotrebljavaju na zemlji, a koje se nekontrolirano ispu\u0161taju u atmosferu. Kada su doneseni propisi o ograni\u010davanju uporabe nekih kemikalija, ozonska rupa s po\u010dela oporavljati. <\/p>\n\n\n\n

Nove ozonske rupe<\/h3>\n\n\n\n

Veli\u010dina ozonske rupe iznad Antartika varira ovisno o godi\u0161njem dobu, a znanstvenici povremeno znaju otkriti i nove ozonske rupe na nekim drugim podru\u010djima, odnosno stanjeni ozonski sloj, uglavnom bez ozbiljnog utjecaja. Ipak, ove je godine (2022.) otkrivena i “ozbiljna” tropska ozonska rupa, za koju se smatra kako postoji vjerojatno od osamdesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a, ali da do sada nije bila otkrivena. Ozonska rupa koja je \u010dak sedam puta ve\u0107a od one iznad Antarktika, otkrivena je iznad tropskih krajeva, a prema znanstveniku Qing-Bin Luu, postoji jo\u0161 od \u201880-ih godina. Zbog toga je uvijek potreban oprez kod izlaganja suncu, te nano\u0161enje za\u0161titnih sredstava, jer nikad ne znamo ho\u0107e li se otkriti mo\u017eda i postojanje ozonske rupe koje bi i izravno poga\u0111ale na\u0161e podru\u010dje.<\/p>\n\n\n\n

\u010clanak je izvorno objavljen ovdje<\/a><\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Iako se rupa stabilizirala, a omota\u010d nas \u0161titi bolje od UV zra\u010denja nego prije par godina opasnost nije splasnula…<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":63951,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":"","_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[10],"tags":[202,183],"class_list":["post-31084","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zdravlje","tag-sunce-cover","tag-zdravlje-cover"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/covermagazin.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31084","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/covermagazin.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/covermagazin.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/covermagazin.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/covermagazin.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=31084"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/covermagazin.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31084\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":63955,"href":"https:\/\/covermagazin.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31084\/revisions\/63955"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/covermagazin.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/63951"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/covermagazin.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=31084"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/covermagazin.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=31084"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/covermagazin.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=31084"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}