{"id":25643,"date":"2024-02-17T09:32:00","date_gmt":"2024-02-17T07:32:00","guid":{"rendered":"http:\/\/covermagazin.com\/?p=25643"},"modified":"2025-01-27T16:11:56","modified_gmt":"2025-01-27T14:11:56","slug":"kako-se-pripremiti-za-uskrs-2017","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/covermagazin.com\/?p=25643","title":{"rendered":"Kako se pripremiti za Uskrs 2025."},"content":{"rendered":"\n

\"Kako<\/a><\/p>\n\n\n\n

Kako se pripremiti za Uskrs 2025.<\/h2>\n\n\n\n

Uskrs 2025<\/a>. je 20. travnja.<\/strong> <\/em><\/p>\n\n\n\n

Ra\u010dunanje datuma Uskrsa<\/a> povezano je s uskla\u0111ivanjem solarne i lunarne godine.<\/p>\n\n\n\n

Prema izvornom pravilu Uskrs se slavi na prvu nedjelju koja dolazi nakon punog mjeseca koji dolazi nakon proljetne ravnodnevnice \u2013 pojava kada Zemljina os nije nagnuta ni od ni prema Suncu, a sredi\u0161te Sunca se u tom trenutku nalazi u ravnini Zemljinog ekvatora.<\/p>\n\n\n\n

Ravnodnevnica je obi\u010dno oko prvog dana prolje\u0107a (21. o\u017eujka).<\/p>\n\n\n\n

Prema pravilima Katoli\u010dke crkve, datum Uskrsa odre\u0111uje se kao prva nedjelja koja pada nakon 14. dana mladog mjeseca po\u010dev\u0161i s 21. o\u017eujkom. Ovako odre\u0111en datum mo\u017ee biti u rasponu izme\u0111u 21. o\u017eujka i 25. travnja, pa je zato Uskrs pomi\u010dni blagdan, ali u okviru prvih mjesec dana prolje\u0107a.<\/p>\n\n\n\n

Koji su na\u0161i Uskrsni obi\u010daji<\/strong><\/em><\/h3>\n\n\n\n

U razli\u010ditim krajevima svijeta Uskrs se obilje\u017eava na druga\u010diji na\u010din i uz njega se ve\u017eu razli\u010dite tradicije.<\/p>\n\n\n\n

Najva\u017eniji obi\u010daj u Hrvatskoj je obiteljski ru\u010dak na dan Uskrsa i bojenje pisanica.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Obi\u010daj je i da se za Uskrs kroz Korizmu (40 dana pred Uskrs) pripremi odricanjem <\/strong>od ne\u010dega \u0161to nam je drago, kao svojevrsnim oblikom \u017ertve.  Posti <\/strong>se obi\u010dno petkom ili se po\u0161tuju propisi nemrsa. U Hrvatskoj nije obi\u010daj praviti slavlja na Velike dane (tri dana prije Uskrsa), posebno Veliki petak (\u010desto se ne izlazi ni u kafi\u0107e) i subotu do poslijepodnevne mise.<\/p>\n\n\n\n

Simboli Uskrsa<\/strong><\/em><\/a> osim jaja su jo\u0161 vino, kruh, gran\u010dice masline ili palme (u nekim krajevima smreke ili jele), svije\u0107e, pili\u0107i, zec, janje, kri\u017e i zvona.<\/p>\n\n\n\n

Iako su pisanice  (bojena jaja) jo\u0161 pretkr\u0161\u0107anski obi\u010daj, danas su one postale simbolom Uskrsa.<\/p>\n\n\n\n

Simboliziraju proljetno bu\u0111enje prirode i novog \u017eivota. One se tradicionalno daju na dar. U pro\u0161losti su mladi\u0107i djevojkama, ali i obrnuto darivali pisanice kao znak ljubavi ili privr\u017eenosti. Tako\u0111er, one su kori\u0161tene kao simbol izmirenja. Tako su osobe darivaju\u0107i jedne drugima pisanicu pre\u0161utno tra\u017eile opro\u0161tenje ili ga davale.<\/p>\n\n\n\n

Prema vjerovanjima pisanica, odnosno bojeno jaje trebala bi za\u0161tititi od zlih sila. Zbog toga se ljuska od tih jaja mljela i bacala na polja, oranice i stavljala u staje.<\/p>\n\n\n\n

Zanimljivo je da se u starom Zagrebu do 14 st. tuckanje jaja uzimalo kao prijelomna to\u010dka u godini, pa su se nekim zapisima mo\u017ee prona\u0107i kako se neki doga\u0111aj opisuje \u00abTo se zbilo poslije tuckanja jaja.\u00bb<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Uz pisanice se ve\u017eu mnogi mitovi i  pri\u010de  iz pro\u0161losti. Najskuplja pisanica bila je ona ruskog cara Aleksandra II. Na poklon je dobio jaje od masivnog zlata veliko 30 cm, na kojem je bilo urezano sedam postaja Puta kri\u017ea. Sve je jo\u0161 bilo ukra\u0161eno rubinom i dijamantima.<\/p>\n\n\n\n

Kako se boje jaja u Hrvatskoj, a kako u drugim dr\u017eavama<\/a><\/strong><\/h3>\n\n\n\n

Postoje najrazli\u010ditije tehnike bojenja jaja, me\u0111utim, tradicionalno se jaja boje ljuskom crvenog luka i ukra\u0161avaju na razli\u010dite na\u010dine. Ljuske crvenog luka treba prokuhati desetak minuta u vreloj vodi. Nakon toga dodajte \u017eli\u010dicu octa i stavite unutra jaja da se skuhaju.<\/p>\n\n\n\n

Postoje jo\u0161 metode prirodnog bojenja jaja (bez umjetnih kupovnih boja) ali boje su blage i rijetko kome uspiju. Ipak navodimo ih jer vrijedi se potruditi kako biste izbjegli umjetne boje, a kasnije bojena jaja mogli bez straha jesti i vi i va\u0161a djeca.<\/p>\n\n\n\n

Crvena \u2013 Crvenu boju<\/strong> \u0107ete posti\u0107i kuhate li jaja u vodi u koju ste dodali korijen bro\u010da, ciklu ili crveni radi\u0107. Svaka biljka ispu\u0161ta iz sebe boju koja \u0107e pisanicama dati lijep crvenkasti sjaj.<\/p>\n\n\n\n

Crno-sme\u0111a <\/strong>\u2013 U vodi za kuhanje jaja prethodno iskuhajte korijen hrasta.<\/p>\n\n\n\n

Zelena <\/strong>\u2013 Lijepu zelenu boju \u0107ete posti\u0107i uz pomo\u0107 koprive, \u0161pinata ili poriluka.<\/p>\n\n\n\n

\u017duta<\/strong> \u2013 Ljuske oraha kuhajte petnaestak minuta prije nego dodate jaja.<\/p>\n\n\n\n

Ljubi\u010dasta<\/strong> \u2013 U ljubi\u010dasto \u0107ete obojiti pisanice budete li ih kuhali u vodi u koju ste stavili svje\u017ee ubrane ljubi\u010dice.<\/p>\n\n\n\n

U Gr\u010dkoj <\/strong>su najrasprostranjenija grimizna jaja, u \u010dast prolivene Isusove krvi.<\/p>\n\n\n\n

U dijelovima Njema\u010dke i Austrije<\/strong> na Veliki \u010detvrtak upotrebljavaju se zelena jaja.<\/p>\n\n\n\n

Austrijski <\/strong>umjetnici oslikavaju jaja tako \u0161to paprat i mladice oviju oko jaja pa ih onda kuhaju. Nakon toga skinu mladice, a na jajima ostane ocrtana paprat.<\/p>\n\n\n\n

Slavenski narodi<\/strong> ukra\u0161avaju uskrsna jaja posebnim primjerkom zlatne i srebrne boje.<\/p>\n\n\n\n

Poljaci i Ukrajinci <\/strong>ukra\u0161avaju jaja jednostavnim bojama i ukrasima. Odre\u0111en broj jaja ukra\u0161avaju na poseban na\u010din i ta jaja se nazivaju pysanki.<\/p>\n\n\n\n

U Njema\u010dkoj <\/strong>i nekim drugim zemljama jaja slu\u017ee i kao ukras. Pomo\u0107u igle izbu\u0161i se dno jajeta i sadr\u017eaj se istrese u zdjelu, a prazna ljuska jajeta se u Velikom tjednu vje\u0161a na grm ili na drve\u0107e.<\/p>\n\n\n\n

Armenci<\/strong> ovakva prazna jaja ukra\u0161avaju likovima Isusa, Marije ili nekim drugim religioznim motivima.<\/p>\n\n\n\n

\u0160to se kuha za Uskrs<\/a><\/strong><\/h3>\n\n\n\n

Pred Uskrs na ve\u010dernju misu ili na jutarnju misu na sam Uskrs nosi se jelo koje se blagoslivlja. Obi\u010dno se nosi neka vrsta kruha, poga\u010de<\/a> ili peciva, jaja, sjemenke i sol.  Blagoslov jela je najprije zahvaljivanje na onome \u0161to imamo, \u0161to je bog udijelio tu hranu skupa s ostalim darovima. Na blagoslov se ne nosi puno hrane, tek toliko da ima po malo za doru\u010dak za svakog \u010dlana obitelji, kako bi se izbjeglo bacanje blagoslovljene hrane.<\/p>\n\n\n\n

Za Uskrs se obi\u010dno priprema janjetina ili kuhana \u0161unka koja se jede uz mladi luk, hren i doma\u0107i kruh, a za desert se jede orahnja\u010da ili neki drugi kola\u010d s orasima. Tako\u0111er, slatka uskrsna poga\u010da<\/a> (pinca ili sirnica) kola\u010d je koji se ve\u017ee uz Uskrs.<\/p>\n\n\n\n

U Hrvatskoj je obi\u010daj i da se na Veliku subotu i Veliki petak spremaju posebna jela. Tako se pred Uskrs u sklopu posta jede bakalar <\/a> ili fi\u0161 paprika\u0161<\/a>.<\/p>\n\n\n\n

Op\u0161irnije – Uskrs<\/a> –<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\n
Uskrs – Za\u0161to ga slavimo i kako se pripremiti<\/a><\/blockquote>