{"id":23614,"date":"2024-09-22T07:49:17","date_gmt":"2024-09-22T05:49:17","guid":{"rendered":"http:\/\/covermagazin.com\/?p=23614"},"modified":"2024-09-22T21:49:23","modified_gmt":"2024-09-22T19:49:23","slug":"sprijecite-bolesti-srca-i-krvozilnog-sustava","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/covermagazin.com\/?p=23614","title":{"rendered":"Sprije\u010dite bolesti srca i krvo\u017eilnog sustava [ ZDRAVLJE ]"},"content":{"rendered":"\n

\"\"<\/a><\/p>\n\n\n\n

Sprije\u010dite bolesti srca i krvo\u017eilnog sustava<\/h2>\n\n\n\n

Cigarete i alkohol se uvijek povezuju sa sr\u010danim oboljenjima, ali dok od pu\u0161enja nemate ba\u0161 nikakve potencijalne koristi, umjereno konzumiranje alkohola mo\u017ee pomo\u0107i za\u0161titi va\u0161e srce.<\/p>\n\n\n\n

Jedna od najva\u017enijih stvari koju trebate napraviti kako biste smanjili rizike od sr\u010danog oboljenja je dakle, prestati pu\u0161iti.<\/strong> Pu\u0161a\u010di mla\u0111i od pedeset godina imaju pet puta ve\u0107u smrtnost uzrokovanu sr\u010danim oboljenjima u odnosu na nepu\u0161a\u010de. Ako prestanete, tako\u0111er \u0107ete smanjiti rizike nastanka plu\u0107nih bolesti, te raka plu\u0107a i grla.<\/p>\n\n\n\n

Da biste prestali pu\u0161iti nu\u017eno je izabrati metodu koja najbolje odgovara va\u0161em \u017eivotnom stilu. Ohrabrenje mo\u017eete prona\u0107i u grupama za potporu.<\/p>\n\n\n\n

Kada je u pitanju alkohol, dobra stvar je da u umjerenim koli\u010dinama mo\u017ee pomo\u0107i. A lo\u0161a stvar je da alkohol u ve\u0107im koli\u010dinama ili u\u010destalo opijanje pove\u0107ava rizik nekih bolesti. Zbog toga se alkohola u zdravom \u017eivotnom stilu ne trebate odre\u0107i, ali vrlo je va\u017ena umjerenost. Uvijek jedite dok pijete. Ako ne obrok, tada bar grickalice. Kako prepoznati granicu? Dnevno se ograni\u010dite na jednu do dvije mjerne jedinice<\/strong>, ovisno o ja\u010dini. Kako biste se znali kontrolirati koriste isklju\u010divo \u010da\u0161e namijenjene odre\u0111enom pi\u0107u i ograni\u010dite se na jednu, maksimalno dvije u posebnim prilikama.<\/p>\n\n\n\n

S kavom tako\u0111er umjereno.<\/strong> Istra\u017eivanje zavr\u0161eno 2000. godine provedeno na 20.000 Finaca dalo je neosporive dokaze povezanosti konzumiranja velikih koli\u010dina kave i sr\u010danih bolesti.<\/p>\n\n\n\n

Ako \u017eivite u blizini autoputa ili bu\u010dne ceste<\/strong>, morate znati da spadate u grupu osoba s pove\u0107anim rizikom od sr\u010danog infarkta. Istra\u017eivanja provedena na 4,000 ispitanika, pokazala su da osobe izlo\u017eene stalnoj buci imaju za oko 30% ve\u0107e \u0161anse za sr\u010dani infarkt od osoba koje \u017eive u mirnom i tihom okru\u017eenju.<\/p>\n\n\n\n

Optimizam dokazano pobolj\u0161ava zdravstvene \u0161anse<\/strong> osoba koje boluju od sr\u010danih oboljenja, te ubrzava ozdravljenje kod infekcija.  Pozitivan stav poma\u017ee vam prekriti znakove vremena na va\u0161em organizmu.<\/p>\n\n\n\n

Otkriveno je kako dru\u0161tveni mu\u0161karci imaju zdravije srce od svojih rezerviranijih kolega.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Tridesetogodi\u0161nje istra\u017eivanje u kojem je sudjelovalo tisu\u0107e mu\u0161karaca pokazalo je kako povu\u010deni mu\u0161karci imaju za 50 % ve\u0107e \u0161anse smrti uzrokovane sr\u010danim infarktom. Znanstvenici priznaju kako jo\u0161 uvijek ne znaju zbog \u010dega je to tako, ali pretpostavljaju da je zbog toga \u0161to takve osobe sve nepoznate situacije pro\u017eivljavaju s vi\u0161e stresa.<\/p>\n\n\n\n

Nerazumni \u0161efovi ne samo da vam mogu zagor\u010dati poslovni \u017eivot nego tako\u0111er pove\u0107avaju rizike sr\u010danih oboljenja, tvrde znanstvenici.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Stru\u010dnjaci tvrde kako osje\u0107aj da ste podcijenjeni i misao da vas se ne podr\u017eava u va\u0161em radu mogu izazvati stres, koje je povezan s nezdravim navikama poput pu\u0161enja, alkohola i prejedanja, a to vodi do sr\u010danih oboljenja.<\/p>\n\n\n\n

Ranija istra\u017eivanja pokazala su kako nefer \u0161efovi mogu uzrokovati i pove\u0107anje krvnog tlaka kod zaposlenika, a povi\u0161en krvni tlak tako\u0111er predstavlja rizike za zdravlje.<\/p>\n\n\n\n

Ljudi koji redovito ostaju prekovremeno na poslu, te rade ukupno 10 do 11 sati dnevno pove\u0107avaju rizike obolijevanja od sr\u010danih bolesti za oko dvije tre\u0107ine.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Nakon \u0161to su matemati\u010dki eliminirani faktori poput pu\u0161enja, do\u0161lo se do zaklju\u010dka kako osobe koje ostaju na poslu tri do \u010detiri sata du\u017ee, pove\u0107avaju svoje rizike za oko 60 posto.<\/p>\n\n\n\n

Znanstvenici ka\u017eu kako za ovo mo\u017ee postojati mnogo obja\u0161njenja. Osobe koje provode previ\u0161e na poslu nemaju vremena za tjelovje\u017ebu, opu\u0161tanje i odmor, tako\u0111er vi\u0161e su pod stresom, anksiozniji i depresivniji, a sve to utje\u010de na nastajanje sr\u010danih tegoba.<\/p>\n\n\n\n

Tako\u0111er, dodaju stru\u010dnjaci, osobe koje imaju naviku ostajati prekovremeno rje\u0111e uzimaju godi\u0161nje odmore, a rade i kada su bolesni, \u0161to u krajnjoj liniji oslabljuje imunitet, \u0161to opet utje\u010de na zdravlje srca.<\/p>\n\n\n\n

Mu\u0161karci koji ne izra\u017eavaju svoju ljutnju zbog nekorektnog tretiranja na poslu nego je nakupljaju u sebi pove\u0107avaju rizike sr\u010danog napada.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\u0160vedski znanstvenici prou\u010davali su pona\u0161anje oko 3 tisu\u0107e mu\u0161karaca iz Stockholma kroz razdoblje od oko desetak godina.  Na po\u010detku je provjereno njihovo zdravstveno stanje, rizi\u010dni faktori poput pu\u0161enja, zatim obrazovanje, poslovni zahtjevi, te psiholo\u0161ke karakteristike.<\/p>\n\n\n\n

Kroz to razdoblje njih 47 je imalo sr\u010dani udar ili je umrlo zbog nekog sr\u010danog oboljenja.<\/p>\n\n\n\n

Znanstvenici ka\u017eu kako glavobolje, problemi sa \u017eelucem ili lo\u0161e pona\u0161anje u domu, nisu pove\u0107avali rizike sr\u010danih oboljenja ili udara.<\/p>\n\n\n\n

U rizi\u010dnu skupinu su spadali mu\u0161karci koji su \u010de\u0161\u0107e morali \u201epustiti\u201c na poslu da neke nepravedne stvari pro\u0111u, a da ne ka\u017eu ni\u0161ta.<\/p>\n\n\n\n

Ako ste ambiciozni, zahtjevni, agresivni, natjecateljske prirode, nestrpljivi i ako brzo  reagirate spadate u skupinu rizi\u010dnih osoba kada su sr\u010dana oboljenja u pitanju.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Imate dakle, sedam puta ve\u0107e \u0161anse za sr\u010dani udar od osoba koje su smirene, sposobne razdvojiti posao od zabave, nisu natjecateljski raspolo\u017eene i tolerantne su.<\/p>\n\n\n\n

Naime, istra\u017eivanja Londonskog Sveu\u010dili\u0161ta samo su potvrdila ono \u0161to kardiolozi ve\u0107 dugo govore. Ljudi koji \u017eive pod stalnim stresom imaju ve\u0107u razinu negativnog kolesterola u krvi, a tim i ve\u0107i rizik od kardiovaskularnih bolesti.<\/p>\n\n\n\n

Zbog toga biste trebali, ako spadate u prvu skupinu ljudi, razvijati te druge kvalitete.<\/p>\n\n\n\n

Kako nije lako mijenjati svoju psihu radite to na \u0161to postupniji na\u010din.  Poku\u0161ajte s meditacijom, \u0161to \u010de\u0161\u0107e odlazite na odmor i vje\u017ebajte. Te aktivnosti \u0107e vam pomo\u0107i smanjiti va\u0161u agresivnost i eliminirat \u0107e stres.<\/p>\n\n\n\n

Pregr\u0161t pistacia dnevno mo\u017ee smanjiti rizik obolijevanja od sr\u010danih bolesti<\/strong>, tvrde znanstvenici. Pistacio smanjuje kolesterol i odr\u017eava va\u0161e arterije zdravima.<\/p>\n\n\n\n

Postoji jo\u0161 jedan novi razlog da svakodnevno jedete raj\u010dice. <\/strong>Znanstvenici ka\u017eu da konzumacija raj\u010dica djeluje na smanjenje visokog kolesterola i visokog krvnog tlaka zbog visoke razine supstance lycopene koja se nalazi u raj\u010dici.<\/p>\n\n\n\n

Nakon analiziranja 14 razli\u010ditih me\u0111unarodnih studija provedenih u zadnjih 55 godina o konzumaciji raj\u010dica i djelovanju na organizam,  australski znanstvenici su do\u0161li do zaklju\u010dka kako je raj\u010dica jedan od u\u010dinkovitijih prirodnih boraca protiv visokog kolesterola i visokog krvnog tlaka.<\/p>\n\n\n\n

Znanstvenici dodaju kako je kuhana raj\u010dica u ovom slu\u010daju bolja od sirove jer tijelo apsorbira lycopene bolje kada je raj\u010dica prethodno kuhana.<\/p>\n\n\n\n

Mje\u0161avine cije\u0111enog vo\u0107a uklju\u010duju\u0107i gro\u017e\u0111e, brusnice i ribizle vrlo su dobre za srce, tvrde stru\u010dnjaci.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Francuski znanstvenici napravili su eksperimente koji su pokazali kako sastojci u cije\u0111enom vo\u0107u opu\u0161taju zidove arterija i na taj na\u010din pobolj\u0161avaju kardiovaskularno zdravlje.<\/p>\n\n\n\n

Istra\u017eivanju dodajte te\u017einu ranijim tvrdnjama kako vo\u0107e i povr\u0107e smanjuju rizike obolijevanja od sr\u010danih bolesti.<\/p>\n\n\n\n

Otkriveno je kako su najdjelotvornije kupine, ribizle, borovnice, brusnice i gro\u017e\u0111e.<\/p>\n\n\n\n

Znanstvenici savjetuju unos \u0161to raznovrsnijeg vo\u0107a i povr\u0107a kao dio uravnote\u017eene prehrane, a vo\u0107ni sokovi su vrlo ukusan na\u010din za to.<\/p>\n\n\n\n

Svakodnevno konzumiranje crne \u010dokolade, tvrde znanstvenici, smanjit \u0107e rizik sr\u010danog infarkta, a ne\u0107e vas udebljati.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Ve\u0107 od ranije je poznato kako \u010dokolada ima pozitivne u\u010dinke na zdravlje, ali novo Njema\u010dko istra\u017eivanje tvrdi kako masno\u0107e iz \u010dokolade ne\u0107e poni\u0161titi pozitivne u\u010dinke, ako se radi o umjerenim koli\u010dinama (do 50 grama).<\/p>\n\n\n\n

Redovitom konzumacijom \u010dokolade rizik napada se smanjuje za oko 8%, a arterijskih bolesti za oko 5%.<\/p>\n\n\n\n

Najva\u017enije je s \u010dokoladom ne pretjerati i birati \u010dokolade sa \u0161to ve\u0107im udjelom kakaa.<\/p>\n\n\n\n

\u010cisti zubi i usna \u0161upljina mogu sprije\u010diti sr\u010dani infarkt.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Istra\u017eivanjem koje su proveli do\u0161li su do zaklju\u010dka kako lo\u0161a dentalna higijena i krvarenje zubnog mesa olak\u0161avaju bakterijama da prodru u krvotok. To uve\u0107ava rizike sr\u010danog napada neva\u017eno o op\u0107em zdravstvenom stanju.<\/p>\n\n\n\n

Bolesti zubnog mesa od ranije je poznato uzrokuju lo\u0161 zadah, a ako se ne lije\u010de mogu dovesti i do paradentoze i ispadanja zubi. Me\u0111utim, znanstvenici tvrde kako je najve\u0107a opasnost po zdravlje ulazak stotina bakterija u krvotok kroz usta.<\/p>\n\n\n\n

Profesor Howard Jenkinson ka\u017ee: \u201eKardiovaskularne bolesti najve\u0107e su ubojice u dana\u0161njem zapadnom svijetu. A neva\u017eno koliko bili fit, mr\u0161avi ili debeli, ako ne odr\u017eavate dobru oralnu higijenu uve\u0107avate \u0161anse obolijevanja od bolesti povezanih sa srcem i krvotokom\u201c.<\/p>\n\n\n\n

Bakterije koje ulaze u krvotok slabe imunolo\u0161ki sustav, ali mogu se i prika\u010diti izravno na masne naslage koje su prisutne u arterijama, \u0161to dalje ote\u017eava protok krvi.<\/p>\n\n\n\n

Ma\u010dka u domu smanjuje rizike sr\u010danog infarkta za oko tre\u0107inu.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Znanstvenici tvrde kako udomljavanje i briga za ma\u010dku smanjuje stres i anksioznost, a samim tim \u0161titi od kardiovaskularnih bolesti, a \u010dak i osobe koje vi\u0161e nemaju ma\u010dku, ali su je jedno vrijeme imale i imaju zdravstvene koristi.<\/p>\n\n\n\n

Istra\u017eivanje provedeno na sveu\u010dili\u0161tu u Minnesoti, a u kojem je sudjelovalo oko 4,500 odraslih osoba dobi 30 do 75 godina, \u010dije je zdravlje promatrano 30 godina, otkrilo je kako udomitelji ma\u010daka imaju za oko 40 % manje rizike sr\u010danog udara.<\/p>\n\n\n\n

Ipak, autor istra\u017eivanja upozorava kako ne bi svi ljudi trebali pohrliti udomiti ma\u010dke, jer samim istra\u017eivanjem nije jasno utvr\u0111eno pobolj\u0161ava li ma\u010dje dru\u0161tvo zdravstveno stanje ili su osobe koje prvenstveno udomljuju ma\u010dke takvog karaktera, te bi \u017eivjeli s manje stresa i anksioznosti i bez ma\u010daka.<\/p>\n\n\n\n

30-minutni san usred dana mo\u017ee smanjiti rizik nastanka sr\u010danih bolesti posebno kod mla\u0111ih osoba.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Istra\u017eivanje provedeno u Gr\u010dkoj pokazalo je kako osobe koje odrijemaju 30 minuta dnevno, najmanje tri dana u tjednu, imaju manji rizik obolijevanja od nekih sr\u010danih bolesti. Istra\u017eivanje je trajalo \u0161est godina, a uzelo je u obzir dob i fizi\u010dku aktivnost ispitanika.<\/p>\n\n\n\n

Znanstvenici ka\u017eu kako popodnevno drijemanje mo\u017ee pomo\u0107i ljudima da se opuste, \u0161to smanjuje razinu stresa.<\/p>\n\n\n\n

Popodnevni san je posebno dobar za radnu populaciju. Kod njih je rizik oboljenja od sr\u010danih bolesti smanjen za 64%, ako u\u010destalo u popodnevnim satima odspavaju oko pola sata.<\/p>\n\n\n\n

Na taj na\u010din smanjuje se razina stresa i osobe se op\u0107enito zdravije pona\u0161aju. Manje pu\u0161e, piju alkohol, zdravije se hrane i imaju dovoljno energije za ostale aktivnosti.<\/p>\n\n\n\n

Stvari koje biste trebali znati o kolesterolu<\/h3>\n\n\n\n

\u010cesto slu\u0161amo kako je kolesterol lo\u0161 za organizam, kupujemo ulje na kojem je nazna\u010deno da je bez kolesterola, a da uop\u0107e ne znamo zbog \u010dega ga trebamo izbjegavati ili uop\u0107e \u0161to je to kolesterol.<\/p>\n\n\n\n

Prirodno proizveden u tijelu kolesterol nam treba za razli\u010dite tjelesne funkcije.
Va\u0161e tijelo koristi kolesterol za proizvodnju testosterona i drugih vitalnih hormona. Nevjerojatnim se \u010dini, ali kolesterol nam je potreban kako bismo tijelo odr\u017eali \u0161to mla\u0111im. Kako stari tijelo prirodno gubi sposobnost za proizvodnju testosterona, gubi energiju, snagu, seksualnu \u017eelji i sposobnost.<\/p>\n\n\n\n

Kolesterol sam po sebi nije indikator sr\u010danih bolesti.
Kolesterol koji oksidira je problem. Oksidacija kolesterola je specifi\u010dniji problem, koji va\u0161 kolesterol \u010dini \u201ebolesnim\u201c i po\u010dinje formirati nakupine na stjenkama arterija.<\/p>\n\n\n\n

Svi ste vidjeli prerezanu jabuku na pola koja po\u010dinje tamniti \u2013 to je oksidacija. Va\u0161e tijelo \u0107e kako starite oksidirati u svakom slu\u010daju, ali mo\u017eete poduzeti neke korake kojima \u0107ete to usporiti. Kako biste sprije\u010dili oksidaciju kolesterola va\u017eno je u svoju prehranu ukomponirati mnogo antioksidanta. Najmo\u0107niji antioksidanti su coenzim Q10, vitamin E, vitamin A i vitamin C.<\/p>\n\n\n\n

Postoji razlika izme\u0111u dobrog i lo\u0161eg kolesterola.
LDL- \u010destice sadr\u017ee kolesterol koji se naziva lo\u0161im kolesterolom jer te \u010destice prenose kolesterol koji se iz njih odla\u017ee u tkiva pa i sjenke krvnih \u017eila. HDL-\u010destice sadr\u017ee kolesterol koji se naziva dobrim kolesterolom. One pak odnose suvi\u0161an kolesterol iz tkiva gdje ga ima previ\u0161e i njegova vi\u0161a razina u krvi upu\u0107uje na manji rizik od nastanka kardiovaskularnih bolesti.<\/p>\n\n\n\n

Dakle, nije koli\u010dina kolesterola najva\u017enija stvar na koju biste trebali obratiti pozornost u prehrani nego koli\u010dina zasi\u0107enih masnih kiselina. Jer namirnice bogate zasi\u0107enim masnim kiselinama posebno podi\u017eu razinu lo\u0161eg kolesterola.<\/p>\n\n\n\n

Smanjite unos klasi\u010dnih masno\u0107a (meso, mesne prera\u0111evine, mlijeko, kola\u010di, peciva) i koristite zdrave namirnice poput: maslinovog ulja, maslina, \u010de\u0161njaka, \u0111umbira, badema, lje\u0161njake, patlid\u017eana, \u0161to zna\u010di da biste u prehrani trebali pove\u0107ati unos svih vrsta svje\u017eeg vo\u0107a i povr\u0107a.<\/p>\n\n\n\n

Osim na prehranu obratite pa\u017enju i na aktivnost, jer jedan od najboljih na\u010dina za pobolj\u0161anje stanja \u201edobrog\u201c kolesterola u organizmu je vje\u017ebanje.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u0161to pove\u0107ava rizike sr\u010danih bolesti, a \u0161to smanjuje? <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":47957,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":"","_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[10],"tags":[220,198,434,197,183],"class_list":["post-23614","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zdravlje","tag-aktivnosti-cover","tag-namirnice-cover","tag-otkucaji-srca","tag-tjelovjezba-cover","tag-zdravlje-cover"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/covermagazin.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23614","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/covermagazin.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/covermagazin.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/covermagazin.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/covermagazin.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=23614"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/covermagazin.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23614\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":68648,"href":"https:\/\/covermagazin.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23614\/revisions\/68648"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/covermagazin.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/47957"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/covermagazin.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=23614"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/covermagazin.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=23614"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/covermagazin.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=23614"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}