{"id":18752,"date":"2025-08-27T09:23:47","date_gmt":"2025-08-27T07:23:47","guid":{"rendered":"http:\/\/covermagazin.com\/?p=18752"},"modified":"2025-08-27T09:33:31","modified_gmt":"2025-08-27T07:33:31","slug":"kako-biti-zadovoljan-zivotom","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/covermagazin.com\/?p=18752","title":{"rendered":"Kako biti zadovoljan \u017eivotom: Kako nastaviti sretan \u017eivot i nakon povratka s godi\u0161njeg"},"content":{"rendered":"\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Kako biti zadovoljan \u017eivotom<\/h2>\n\n\n\n

Prepoznajte ono s \u010dim niste zadovoljni<\/strong><\/em><\/p>\n\n\n\n

Nakon odmora mozak uglavnom signalizira zadovoljstvo, ali je i vrlo osjetljiv.<\/p>\n\n\n\n

Zbog toga vrlo brzo detektira svaku neudobnost ili neugodnost \u0161to vodi do iznenadnog nezadovoljstva.<\/p>\n\n\n\n

Takvo osjetljivo psihi\u010dko stanje povratak s odmora i po\u010detak novog radnog razdoblja \u010dini idealnim za prepoznavanje onoga \u010dime u \u017eivotu niste zadovoljni.<\/p>\n\n\n\n

Fokusiraju\u0107i se na ono \u0161to vas \u017eivcira lako \u0107ete zaklju\u010diti \u0161to u \u017eivotu trebate mijenjati.<\/p>\n\n\n\n

Svaki put kada vas ne\u0161to izbaci iz takta zastanite i ozbiljno razmislite o toj stvari. Prepoznate li ono \u0161to uzrokuje nezadovoljstvo lako \u0107ete osmisliti i promjene.<\/p>\n\n\n\n

Savjeti za zadovoljstvo<\/strong><\/em><\/p>\n\n\n\n

Prvo \u0161to morate napraviti je prestati poricati problem. Nemojte govoriti sve je u redu ako nije. Bje\u017ee\u0107i od problema ne udaljavate se od njega, nego ga vu\u010dete za sobom kao grudu snijega koja se pretvara u sve ve\u0107u.<\/p>\n\n\n\n

Zaustavite se i pitajte, \u0161to zapravo \u017eelim?!  Nemojte \u010dekati neko bolje vrijeme za ispunjavanje svojih \u017eelja. Obi\u010dno prvo se \u010deka da se po\u0111e zara\u0111ivati, zatim dok se osamostali, pa samo jo\u0161 malo dok se situacija stabilizira, pa dok djeca narastu….<\/p>\n\n\n\n

Idealnog trenutka nema. Postoji stanje  takvo kakvo jeste i potrudite se iz njega izvu\u0107i najbolje.<\/p>\n\n\n\n

Otvorite ra\u010dun na koji \u0107ete ve\u0107 danas po\u010deti \u0161tedjeti za ne\u0161to \u0161to ve\u0107 dugo \u017eelite. Kao \u0161to sad nemate, nikad ne\u0107ete imati vi\u0161ka novaca, mo\u017eete samo uspjeti pri\u0161tedjeti.<\/p>\n\n\n\n

Radite na onome \u0161to mo\u017eete promijeniti, ne ma\u0161tajte o velikim i nemogu\u0107im stvarima. Ako nemate volje ni za malo sigurno ne\u0107ete posti\u0107i ni\u0161ta veliko.<\/p>\n\n\n\n

Ne trudite se biti moderni. Radite ono \u0161to vas usre\u0107uje. Ako ne \u017eelite juriti za karijerom, ne morate. U redu je biti doma\u0107ica (ili bilo \u0161to drugo) sve dok je to va\u0161 izbor i va\u0161a \u017eelja.<\/p>\n\n\n\n

Zaboravite na IQ ili EQ \u201ein\u201c je kvocijent otpornosti<\/strong><\/em><\/p>\n\n\n\n

Da biste bili zadovoljni u modernom svijetu koji svakodnevno \u0161alje nove udarce najpotrebnija vam je otpornost.  I to u velikim koli\u010dinama.<\/p>\n\n\n\n

Otpornost rje\u010dnik definira kao sposobnost (tijela ili \u010dega drugoga) da se ne\u010demu odupre; izdr\u017eljivost. Otpornost je tako\u0111er i elasti\u010dnost, sposobnost da se tijelo uspravi nakon \u0161to je savijeno, a to je najve\u0107a \u010darolija koju mo\u017eemo spoznati ili nau\u010diti.<\/p>\n\n\n\n

I dok je nemogu\u0107e izbje\u0107i izazove koje pred nas stavlja \u017eivot, na\u010din na koji se nosimo s njima definira ho\u0107emo li biti netko tko uspravno hoda ili pu\u017ee.<\/p>\n\n\n\n

\u201eElasti\u010dnost je kvaliteta kojoj su se divili veliki ljudi ve\u0107 stolje\u0107ima i to kroz mnoge kulture\u201c, ka\u017eu autori knjige \u201eResilience: Bounce Back From Whatever Life Throws At You\u201c.<\/p>\n\n\n\n

Dodaju: \u201ePrin\u010devi iz bajki, uvijek zgodni i pametni, prisiljeni su savladavati nizove izazova prije nego \u0161to osvoje svoju princezu, a njihov najbolji trenutak dolazi onda kada je njihova otpornost na samim granicama\u201c.<\/p>\n\n\n\n

Visoki IQ (kvocijent inteligencije) i EQ (emotivna inteligencija) su od klju\u010dnog zna\u010daja za uspjeh, ali postoji i tre\u0107a kvaliteta \u2013 otpornost, koju je vrlo lako previdjeti.<\/p>\n\n\n\n

Mo\u017eete biti pametni i dobri s ljudima, ali ako nemate odlu\u010dnosti da ustrajete u te\u0161kim vremenima i suo\u010dite se s te\u0161kim izazovima, te\u0161ko da \u0107ete igdje dogurati.<\/p>\n\n\n\n

Pet klju\u010dnih \u010dimbenika \u010dine otpornost:<\/strong><\/p>\n\n\n\n

– optimizam,<\/p>\n\n\n\n

– osloba\u0111anje od stresa i anksioznosti,<\/p>\n\n\n\n

– preuzimanje osobne odgovornosti,<\/p>\n\n\n\n

– otvorenosti i prilagodljivost,<\/p>\n\n\n\n

– te pozitivan i dinami\u010dan pristup rje\u0161avanju problema.<\/p>\n\n\n\n

O blizini posla ovisi zadovoljstvo<\/strong><\/em><\/h2>\n\n\n\n

Ako vam je posao stresan i umjesto da u\u017eivate u odlascima na posao, iscrpljeni ste i umorni, mo\u017eda to nije isklju\u010divo krivica va\u0161eg poduze\u0107a. Du\u017eina puta vas mo\u017eda nervira i \u010dini nezadovoljnima, sugeriraju istra\u017eivanja.<\/p>\n\n\n\n

Novi podaci organizacije Gallup, koja prati zadovoljstvo zaposlenika u Americi govore kako zadovoljstvo poslom ovisi o tome koliko dugo putujete na posao i s posla.<\/p>\n\n\n\n

Najnezadovoljniji i najmanje anga\u017eirani su oni zaposlenici koji na posao putuju du\u017ee od 45 minuta, a najzadovoljniji oni kojima treba manje od 15 minuta.<\/p>\n\n\n\n

Vjera povezana sa sretnijim \u017eivotom<\/strong><\/h3>\n\n\n\n

Vjera u Boga vodi do zadovoljnijeg i sretnijeg \u017eivota, tvrde znanstvenici Ekonomskog instituta u Parizu, u \u010dijem je istra\u017eivanju sudjelovalo nekoliko tisu\u0107a Europljana.<\/p>\n\n\n\n

Profesor Andrew Clark, voditelji istra\u017eivanja tvrdi kako se religiozne osobe bolje nose sa \u0161okovima u \u017eivotu, poput gubitka posla ili razvoda, te su zbog takvih shva\u0107anja op\u0107enito zadovoljniji.<\/p>\n\n\n\n

Prof. Clark dodaje kako je religija svojevrsni bunker koji \u0161titi od \u017eivotnih razo\u010darenja: \u201ePrvenstveno smo zapo\u010deli istra\u017eivanje kako bismo doznali zbog \u010dega neke europske dr\u017eave imaju ve\u0107e socijalne naknade za nezaposlene, ali na\u0161a analiza odvela je u drugom smjeru te pokazala kako religiozni ljudi imaju manje psiholo\u0161ke posljedice nezaposlenosti od onih koji nisu religiozni. Imaju op\u0107enito ve\u0107u razinu zadovoljstva u \u017eivotu\u201c.<\/p>\n\n\n\n

\u201eOsim toga, unato\u010d \u010dinjenici da se dosta religija protivi razvodu braka, kada se on dogodi manje negativno utje\u010de na religiozne ljude\u201c, ka\u017ee prof. Clark.<\/p>\n\n\n\n

Iako ovo nije prvo istra\u017eivanje koje povezuje vjeru i zadovoljstvo \u017eivotom mnogi znanstvenici tvrde kako se mo\u017ee raditi i o drugim \u010dimbenicima.<\/p>\n\n\n\n

\u201eDoprinos vjere mentalnom zdravlju i dalje ostaje kontroverzan\u201c, ka\u017ee Profesorica Leslie Francis sa Sveu\u010dili\u0161ta Warwick. \u201eOva istra\u017eivanja konzistentna su s drugim istra\u017eivanjima koja sugeriraju kako religija ima pozitivan u\u010dinak, ali prema nekim drugim stavovima religija mo\u017ee dovesti do sumnje u samoga sebe, te poslovnog neuspjeha\u201c, izjavila profesorica Francis.<\/p>\n\n\n\n

\u017dene s honorarnim poslom su najsretnije<\/h3>\n\n\n\n

Istra\u017eivanje vezano uz zadovoljstvo poslom pokazalo je kako su najsretnije \u017eene koje rade pola radnog vremena, one su zadovoljnije i od onih koje imaju posao s punim radnim vremenom, ali i od onih koje uop\u0107e ne rade.<\/p>\n\n\n\n

U istra\u017eivanju je sudjelovalo 3,800 parova i onih s djecom i bez djece, a provodilo se kroz osam godina. Za razliku od \u017eena najsretniji su bili mu\u0161karci koji su radili puno radno vrijeme.<\/p>\n\n\n\n

Znanstvenici koji su provodili istra\u017eivanje izjavili su kako su i sami bili iznena\u0111eni rezultatima, jer se honorarni poslovi uvijek povezuju s niskom pla\u0107om i nezadovoljavaju\u0107im uvjetima. Me\u0111utim, rezultati su upozorili kako poslovi koji ostavljaju dovoljno vremena \u017eenama za obitelj \u010dine ih najsretnijima.<\/p>\n\n\n\n

Stru\u010dnjaci ka\u017eu kako ova istra\u017eivanja ukazuju na potrebu kreiranja vi\u0161e radnih mjesta koja odgovaraju \u017eenama.<\/p>\n\n\n\n

Izbori utje\u010du na dugoro\u010dnu sre\u0107u i zadovoljstvo<\/h2>\n\n\n\n

Pa\u017eljivo birajte partnera, donesite odluku ho\u0107ete li oti\u0107i u crkvu, \u0161to \u0107ete jesti i brinite o tijelu.<\/strong> Prema znanstvenicima ovo su najva\u017enije odluke koje donosimo i imaju najzna\u010dajniji utjecaj na dugoro\u010dno zadovoljstvo \u017eivotom.<\/p>\n\n\n\n

Op\u0107enito je prihva\u0107eno stajali\u0161te kako je dugoro\u010dna sre\u0107a kod pojedinaca stabilna i da isklju\u010divo ovisi o genetskim faktorima. Takva teorija temelji se na ranije provedenoj velikoj studiji u kojoj se tvrdilo da odre\u0111eni doga\u0111aji mogu kratkoro\u010dno pove\u0107ati va\u0161u razinu sre\u0107e ili je smanjiti, ali da se nakon nekog vremena ponovno vra\u0107ate u stanje svoje \u201epredefinirane\u201c sre\u0107e, i to u razdoblju od najdu\u017ee dvije godine.<\/p>\n\n\n\n

Ipak, novo zajedni\u010dko istra\u017eivanje koje su proveli znanstvenici u Njema\u010dkoj i Australiji (Melbourne), gdje su osobe anketirane vezano uz njihov posao, \u017eivotni stil, dru\u0161tvene i religiozne aktivnosti, dalo je druga\u010dije rezultate. Studija je uklju\u010dila ukupno 60.000 ljudi, te trajala 25 godina.<\/p>\n\n\n\n

Ona je otkrila da odre\u0111ene promjene u \u017eivotnom stilu ipak mogu utjecati na dugoro\u010dno zadovoljstvo.<\/p>\n\n\n\n

Najve\u0107i utjecaj na osobno zadovoljstvo je imala partnerova razina neuroticizma, emotivne stabilnosti. <\/strong>One osobe \u010diji su partneri bili emotivno najnestabilniji su \u010de\u0161\u0107e bile nesretne, te ostajale nesretne sve dok je veza trajala.<\/p>\n\n\n\n

Altruizam i obiteljske vrijednosti<\/strong> tako\u0111er utje\u010du na razinu sre\u0107e. Osobe koje su se za vrijeme trajanja studije okrenule prema obiteljskim vrijednostima i altruisti\u010dnijem \u017eivotu s vremenom su postale sretnije i zadr\u017eale vi\u0161u razinu sre\u0107e.<\/p>\n\n\n\n

Tako\u0111er, sna\u017ena religijska uvjerenja utje\u010du na razinu sre\u0107e. <\/strong>Osobe koje \u010de\u0161\u0107e idu u crkvu sretnije su od onih koji nisu religiozni.<\/p>\n\n\n\n

Te\u017eina je \u010dini se zaista jedan od \u010dimbenika dugoro\u010dne sre\u0107e, posebno kod \u017eena. Istra\u017eivanje je pokazalo kako su deblje \u017eene ne\u0161to malo manje sretne od onih sa zdravom te\u017einom.<\/p>\n\n\n\n

Da biste bili zadovoljni \u017eivotom preuzmite odgovornost<\/h3>\n\n\n\n

Izvor: Susan Jeffer, Osjeti strah i ipak to u\u010dini<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Najlak\u0161e je za svoj neuspjeh i nezadovoljstvo okrivljivati druge.<\/em><\/p>\n\n\n\n

Dr\u017eava je kriva \u0161to nemamo posao. Poslodavac zbog toga \u0161to nemamo vremena za obitelj. Roditelji su krivi \u0161to nas nisu nau\u010dili da se znamo izboriti za sebe u \u017eivotu, pa zbog toga danas imamo manju pla\u0107u nego \u0161to zaslu\u017eujemo. Moderna tehnologija zbog toga \u0161to smo zaboravili u\u017eivo komunicirati s ljudima, pa se s prijateljima nalazimo na chatu umjesto kavi. A prijateljica koja vas je nagovorila da ipak odete na kavu, zbog saobra\u0107ajke koju ste imali, jer da ona nije insistirala vi se tog dana i ne bi uputili prema gradu…<\/em><\/p>\n\n\n\n

Takav na\u010din razmi\u0161ljanja simptomati\u010dan je za ljude koji se nisu nau\u010dili nositi s vlastitom odgovorno\u0161\u0107u za \u017eivot. Oni su nau\u010dili da \u0107e izigravanjem \u017ertve natjerati ljude oko sebe da suosje\u0107aju s njima.<\/em><\/p>\n\n\n\n

Ipak, sve odluke donijeli smo svjesno, i postojala je alternativa. Sami smo odlu\u010dili da zbog posla zanemarimo prijatelje i obitelj,  sami smo odlu\u010dili ostati na radnom mjestu koje nas ne zadovoljava i sami smo odlu\u010dili trpjeti partnera koji ne ispunjava na\u0161a o\u010dekivanja.<\/em><\/p>\n\n\n\n

Psihologinja  dr.Susan Jeffer ka\u017ee da u potpunosti sami vladamo situacijom, iako je ve\u0107ini ljudi te\u0161ko prihvatiti \u010dinjenicu da nitko drugi osim njih nije kriv za njihovu nesre\u0107u i nezadovoljstvo.  Ali kada se jednom suo\u010dimo s tom \u010dinjenicom i prihvatimo je potpuno, puno \u0107e nam biti lak\u0161e i stvarati sretne doga\u0111aje u \u017eivotu, a eliminirati jad i ono \u0161to nas \u010dini nesretnima.<\/em><\/p>\n\n\n\n

Jer svako jutro sami, nitko drugi osim nas ne odlu\u010duje kako \u0107emo prihvatiti doga\u0111aje koji nam se pojavljuju u \u017eivotu.<\/em><\/p>\n\n\n\n

Mo\u017eemo se ujutro probuditi i odlu\u010diti biti sretni, s rado\u0161\u0107u prihvatiti novi dan i izazove s kojima \u0107emo se suo\u010diti, ili mo\u017eemo odlu\u010diti biti nesretni, proklinjati lo\u0161u  sudbinu i prepustiti joj se.  Mi vam predla\u017eemo da se trgnete i postanete aktivni.<\/em><\/p>\n\n\n\n

Za po\u010detak morate biti svjesni mno\u0161tva izbora koji vam  se nude u svakoj situaciji. Uvijek<\/em> postoji i duga opcija. \u010cak iako to zna\u010di pristati na gubitak radi dobitka.  Pristati na mogu\u0107nost da \u0107ete zbog potrage za novim  poslom, odre\u0111eno vrijeme provesti nazaposleni. Pristati na manja primanja, radi dru\u017eenja s obitelji.<\/p>\n\n\n\n

Jednom kada \u010dvrsto odlu\u010dite preuzeti odgovornost za svoj \u017eivot lako \u0107ete uo\u010diti prioritete i stvari koje vas \u010dine zadovoljnom, samo trebate poslu\u0161ati va\u0161 unutarnji glasi\u0107 i znati \u0107ete \u0161to vam je \u010diniti.<\/p>\n\n\n\n

Za po\u010detak, nikad ne krivite nekog drugog za ono \u0161to jeste, imate, radite ili osje\u0107ate, ali isto tako ne smijete ni kriviti sebe.  U\u010dinili ste onoliko koliko ste mogli, htjeli i bili sposobni u\u010diniti u danoj situaciji. Morate se suo\u010diti sa situacijom takvom kakva jeste i vidjeti \u0161to se sada mo\u017ee u\u010diniti da se ona promijeni. Stalno vra\u0107anje u pro\u0161lost, trebala sam ovo ovako, ono ovako, samo \u0107e vam na\u0161tetiti i vu\u0107i vas jo\u0161 dublje nazad.<\/p>\n\n\n\n

Tu ste gdje jeste, samo je bitno svjesno se nositi s tim. Ali ipak trebali biste razmislili zbog \u010dega ste se na\u0161li u za\u010daranom krugu nezadovoljstva. \u0160to vas je dr\u017ealo neaktivnima i sprje\u010davalo da preuzmete odgovornost za svoj \u017eivot.<\/p>\n\n\n\n

Imate li simptome \u00ab\u017eena iz pro\u0161losti\u00bb koje su svjesno odlu\u010dile ne donositi odluke o svome \u017eivotu kako bi izbjegle bilo kakve konflikte?! Svaki put kada se odbijete suo\u010diti s odgovorno\u0161\u0107u za vlastiti \u017eivot trebali bi se sjetiti re\u010denice da su i brodovi najsigurniji u luci, ali to nije ono zbog \u010dega su stvoreni. \u017divjeti zadovoljno zna\u010di preuzeti rizik da \u0107e nam se lo\u0161e stvari povremeno de\u0161avati.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Kako biti zadovoljan \u017eivotom Prepoznajte ono s \u010dim niste zadovoljni Nakon odmora mozak uglavnom signalizira zadovoljstvo, ali je i vrlo osjetljiv. Zbog toga vrlo brzo detektira svaku neudobnost ili neugodnost \u0161to vodi do iznenadnog nezadovoljstva. Takvo osjetljivo psihi\u010dko stanje povratak s odmora i po\u010detak novog radnog razdoblja \u010dini idealnim za prepoznavanje onoga \u010dime u \u017eivotu […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":76478,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":"","_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[8],"tags":[267,247,124,199,229,231],"class_list":["post-18752","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-selfhelp","tag-anksioznost","tag-emocionalna-inteligencija-cover","tag-portal-za-zene","tag-promjene-cover","tag-zima-cover","tag-zivjeti-duze-cover"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/covermagazin.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18752","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/covermagazin.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/covermagazin.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/covermagazin.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/covermagazin.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=18752"}],"version-history":[{"count":15,"href":"https:\/\/covermagazin.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18752\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":76483,"href":"https:\/\/covermagazin.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18752\/revisions\/76483"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/covermagazin.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/76478"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/covermagazin.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=18752"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/covermagazin.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=18752"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/covermagazin.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=18752"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}