Za koliko dana su maškare 2024.

Od maškara, odnosno pokladnog utorka koji se smatra vrhuncem poklada i

do maškara je:

245

dana.

Kad su maškare 2024.

Da biste znali kada su maškare važno je da znate da u današnje vrijeme maškare nisu neki određeni datum nego razdoblje u godini iako svoj vrhunac imaju na vikend prije pokladnog utorka i na sam pokladni utorak.

2024. godine to je vikend od 09.-11. veljače. i pokladni utorak koji je 13. veljače.

Poklade ili maškare su razdoblje u godini koje počinje već iza Tri kralja, kada se organiziraju prve maškare, karnevalske proslave, karnevali ili pokladna okupljanja, te kako se datumski bliže pokladnom utorku maškare postaju sve intenzivnije i učestalije se organiziraju.

Tako da su zapravo maškare razdoblje između katoličkog blagdana Bogojavljenja 06.01. i početka korizme s vrhuncem na vikend pred korizmu.

Maškare kao iznimno zabavan događaj i pokladno razdoblje kreću sve ranije. Prvo su se obilježavale samo jedan dan, na utorak pred Pepelnicu, zatim su obuhvaćale i vikend, odnosno petak, subotu i nedjelju pred Pepelnicu, kasnije se vrijeme maškara i poklada produžilo sve do Svijećnice (02. veljače), a danas se službeno smatra kako su maškare cijelo razdoblje od Bogojavljenja (06. siječnja) do Pepelnice.

Maškare su toliko zabavan događaj, da počevši od vrtića, preko škola, pa do poduzeća, zajednica i gradova, gotovo svi organiziraju maškare. Neke maškare su se s vremenom pretvorile u prave karnevala i globalno poznate poput Riječkog karnevala i Samoborskog fašnika. Samoborski fašnik organiziran je od 02.02.-13.02.2024, a Riječki karneval od 17.01. do 14.02. 2024.

Tradicionalni običaji vezani uz maškare, lagano se gube, a maškare se najčešće pretvaraju u zabavu pod maskama uz izbore najboljih kostima pojedinačno ili najboljih kostima za grupe ili karnevale.

Kod nas su karnevali i maškare povezane s katoličkom vjerom, pa se tako početak i kraj maškara obilježava s dva katolička događaja, Bogojavljenjem i Pepelnicom. U samim počecima maškare su se slavile samo jedan dan, dan prije Pepelnice, na pokladni utorak. Budući da je sama Pepelnica, Čista srijeda početak korizme i posta, na neki način maškarama se se na neki način ljudi „ispuhali” i „izludirali” kako bi mogli nakon toga dostojanstveno u postu, odricanju i promišljanju mogli iščekivati Uskrs. Izvorno su maškare organizirane kako bi se ljudi malo našalili, na svoj i tuđi račun, opustili i kreirali neki osjećaj zajedništva, a maske i krinke davale su ljudima priliku da razmisle o sebi i tko su kada skinu svoje maske.

U tradicijskoj kulturi naših krajeva vrlo česte su maske s likovima životinja, domaćih i divljih, zvijeri i čudovišta, ali i ljudskih likova, poput baka i djeda. Za razliku od američkog Halloweena gdje su najpopularniji motivi vještica i kostura, kod nas ta tematike nema svoje tradicijske korijene. Među pokladnim maskiranjima je u nekim krajevima karakteristično i preoblačenje u suprotni spol, najčešće muškaraca u žene. Popularne su i strašne maske gdje se želi izgledom izazvati strah i zastrašiti promatrača.

Običaj je bio da maškare hodaju po mjestu, a na vrata čija dolaze maškare su se častile, nekad pokladnicama, šećerom, rakijom ako se radi o odraslim maškarama, a danas najčešće novcima. Maškare su bili animatori, koji bi na neki način odigravali „predstave” pred domaćinom, plesali i glupirali se, kako bi zaslužile primjerenu nagradu.

Pokladnim povorkama, odnosno karnevalima obilježava se i na neki način kraj zime, te priziva proljetno buđenje, veselije razdoblje u godini. U vremenu karnevala ljudima se pruža prilika da prekriju svoje lice, a time i sakriju svoje brige i tuge, ta da na kratko budu netko drugi, veseliji, čudniji…

Jedan od glavnih simbola maškara i pokladnog razdoblja su svakako krafne, pokladnice. Ovo je razdoblje kada su krafne glavni desert na stolu.

Krafne pokladnice recept