20. travnja 2024.

COVERmagazin.com

Suvremeni lifestyle portal: kultura, civilizacija, uspjeh, produktivnost, održivost, priroda, okoliš, vrijednosti, folklor, običaji, baština, tradicija, inspiracija za zdravu prehranu i mnogo više.

KRUMPIR kalorije – svježi, kuhani, prženi, pomfrit, pire krumpir…

Krumpir je uobičajena namirnica koja se često u različitim varijantama može pronaći na mnogim tanjurima.
.

Krumpir kalorije – svježi, kuhani, prženi, pomfrit, pire krumpir – Koliko kalorija ima krumpir? Deblja li krumpir?

Krumpir je uobičajena namirnica koja se često u različitim varijantama može pronaći na mnogim tanjurima. S obzirom da se relativno često konzumira, postavlja se pitanje koliko krumpir doprinosi debljanju, odnosno da li pomaže mršavljenju ili doprinosi debljanju? Iako se često smatra drugačije, krumpir je namirnica koja kada se dobro ukomponira u prehranu može pomoći u mršavljenju.

KRUMPIR kalorije – Koliko kalorija ima krumpir?

Svježi krumpir ima na 100 grama 85 kalorija. No, koliko će ostala hrana s krumpirom imati kalorija ovisit će o načinu pripreme odnosno o korištenim sastojcima i dodatcima.

Krumpir ima 85 kalorija na 100 grama.

KUHANI krumpir kalorije – Koliko kalorija ima kuhani krumpir?

Kuhani krumpir s korom krumpir izvor vitamina i minerala, poput kalija, vitamina C te vitamina B6. Krumpir se uglavnom sastoji od ugljikohidrata, te manje količine proteina i vlakana. 100 grama kuhanog s korom krumpira ima 85 kalorija.

Kuhani krumpir s korom ima 85 kalorija na 100 grama

Mladi kuhani krumpir sadrži 70 kalorija na 100 grama

Oko 77% kuhanog krumpira je voda, proteina na 100 grama ima 2 grama, ugljikohidrata 20 grama, šećera 1 gram, vlakana 1,8 grama.

Krumpir može pomoći u snižavanju krvnog tlaka te tako utjecati na zdravlje srca. Također krumpir je dobar za imunološki sustav.

Krumpir sadrži sastojke (minerale i biljne spojeve) koji mogu pomoći u snižavanju krvnog tlaka. Krumpir sadrži značajne količine kalija, a nekoliko istraživanja je pokazalo da prehrana bogata kalijem utječe na smanjivanje krvnog tlaka.

PEČENI krumpir kalorije – Koliko kalorija ima pečeni krumpir?

Pečeni krumpir ima nešto više kalorija nego kuhani krumpir budući da se za pečenje krumpira dodaju masnoće koje povećavaju kaloričnost. Ovisno o tome koliko ste dodali masnoća, više će pečeni krumpir imati kalorija. Kada se krumpir peče s malo masnoće on ima oko 95 kalorija na 100 grama.

Pečeni krumpir sadrži 95 kalorija (s malo masnoća pečen) na 100 grama.

PIRE krumpir kalorije – Koliko kalorija ima pire krumpir?

Pire krumpir se radi od kuhanog krumpira, a kaloričnost mu povećava dodavanje margarina odnosno maslaca i mlijeka prilikom izrade pire krumpira. Veća količina maslaca ili margarina koju dodate u pire krumpir povećat će rezultirati i većim brojem kalorija u pire krumpiru. U prosjeku pire krumpir sadrži na 100 grama 100 kalorija.

Pire krumpir sadrži oko 100 kalorija na 100 grama.

Kalorije POMFRIT – Koliko kalorija ima pomfrit?

Jedan od poznatijih priloga rađenih s krumpirom je pomfrit. Budući da se prži u ulju često se govori o pomfritu kao o nezdravoj hrani, no osim toga pomfrit je kalorična hrana. Upravo i to je jedan od razloga koji se navode kao razlog zašto je pomfrit nezdrav. Kod pomfrita na kaloričnost djeluje veća količina ulja koja je prisutna u gotovom pomfritu. U prosjeku pomfrit ima oko 400 kalorija na 100 grama pomfrita.

Pomfrit ima 400 kalorija na 100 grama.

Jedan od najpoznatijih pomfrita je onaj iz McDonalds-a

  • mali pomfrit iz McDonalds-a ima 251 kaloriju
  • srednji pomfrit iz McDonalds-a ima 376 kalorija
  • veliki pomfrit iz McDonalds-a ima 470 kalorija

Kalorije krumpir

Tablica kalorija u krumpiru na 100 grama:

  • kuhani krumpir s korom ima 85 kalorija
  • mladi kuhani krumpir ima 70 kalorija
  • pečeni krumpir ima 95 kalorija (s malo masnoća pečen)
  • pire krumpir ima oko 100 kalorija
  • slatki krumpir pečen ima 115 kalorija
  • pomfrit ima 400 kalorija

Da li krumpir deblja?

Krumpir se često spominje kao namirnica koja deblja prvenstveno zbog utjecaja na debljanje ukoliko se konzumira pomfrit ili čips. U tom slučaju su to jela s visokim udjelom masnoće i značajno se razlikuju od jela spremljenih od kuhanog krumpira. Često se spominje kako „brza hrana” deblja, a u tu kategoriju se ubrajaju i pomfrit i čips.

No, situacija se prilično mijenja ukoliko govorimo o kuhanom krumpiru.

Istraživanje “A satiety index of common foods” je uspoređivalo 40 namirnica pokazalo je da kuhani krumpir daje najveću sitost, odnosno sedam puta veću od npr. croissanta.

Općenito hrana koja je zasitna i pruža duže osjećaj može pomoći u gubitku tjelesne mase, te se često zbog toga što je zasitan krumpir svrstava u namirnice koje pomažu u mršavljenju.

Drugo istraživanje “Food intake and plasma ghrelin response during potato-, rice- and pasta-rich test meals” je na 11 osoba pratilo konzumaciju kuhanog krumpira kao prilog svinjetini. Cilj istraživanja je bio pratiti unos složenih ugljikohidrata poput krumpira, tjestenine i riže, koji se često koriste kao prilog mesnim jelima te usporediti utjecaj na sitost različitih namirnica. Sudionici istraživanja konzumirali su krumpir, rižu ili tjesteninu uz 150 grama svinjetine. Svi obroci su imali usporedive količine odnosno skoro iste veličine obroka, no pri tome je unos kalorija u obroku s krumpirom bio manji. Iako se tijekom tog obroka razlikovao kalorijski unos kod ispitanika, sudionici nisu ranije bili gladni od ostalih sudionika, te prilikom sljedećeg obroka nije primijećena razlika u konzumaciji, odnosno osobe koje su za prvi obrok konzumirale krumpir, nisu pojele više od osoba koje su konzumirale rižu ili tjesteninu. To je značilo da su osobe koje su jele krumpir kao prilog unijele manje kalorija prilikom jednog obroka, no nisu imale potrebu kod sljedećeg obroka jesti više i nadoknaditi manji unos kalorija. To je vodilo da zaključka da manji unos tijekom obroka s krumpirom postaje značajan kod osoba koje žele smanjiti tjelesnu težinu.

Bez obzira što je unos kalorija bio manji osobe nakon tog obroka nisu pokazivale nedostatak energije, nego je sitost trajala isto kao kod konzumacije drugih namirnica.

Ova istraživanja podupiru tezu da krumpir ne deblja, nego čak može doprinijeti mršavljenju budući da imaju manje kalorija od sličnih namirnica te su i zasitniji. Ova istraživanja su pratila unos i kaloričnost kuhanog krumpira.

Krumpir je kao namirnica praktičan budući da se može dugo vremena, tjednima pa čak i mjesecima čuvati na hladnom i tamnom mjestu. Pri tome bi bolje bilo krumpir čuvati u papirnatoj vrećici nego u plastičnim kutijama ili plastičnim vrećicama.

Krumpir

Krumpir se velikim dijelom sastoji od škroba, koja u crijevima djeluju slično vlaknima, iako krumpir sadrži i vlakna.

Krumpir sadrži vitamin C, s tim da mladi krumpir sadrži duplo više vitamina C. Uz to sadrži folate vitamin B1, B6, minerale, posebno se ističe kalij, te mangan, magnezij, nicin…

Krumpir iako nije na glasu kao namirnica za mršavljenje, može pomoći u reguliranju apetita te dužem osjećaju sitosti, uz to krumpir pomaže u očuvanju zdravlja srca, crijeva, reguliranju probave, očuvanju zdravlja kostiju i koštane mase, reguliranju tlaka…

Krumpir može djelovati i na moždane funkcije, sadrži alfa lipoičnu kiselinu koja podupire zdravlje mozga. Krumpir može pomoći i kod Alzheimerove bolesti.

Krumpir može pomoći kod depresije, djelovati na raspoloženje…

Krumpiri mogu pomoći smanjiti upale u organizmu, te pomoći u zaštiti od reume i artritisa.

Osim što ima prednosti kada se konzumira krumpir svoju primjenu nalazi i može pomoći i u nekim situacijama kada se nanosi na kožu. Jedno od djelovanja u narodnoj medicini je korištenje krumpira za snižavanje tjelesne temperature, kada se u ruke ili na tabane stavi svježe narezani krumpir koji bi trebao izvući toplinu iz tijela. Slično je i s opeklinama, te crvenilom od sunca. Na zahvaćeno područje se stavi svježe narezani sirovi krumpir i ostavi da djeluje kako bi s tog područja izvukao vrućinu i ohladio tijelo.

Svježi krumpir se može koristiti i za ljepotu, odnosno može se staviti na podočnjake, te može pomoći u smanjenju podočnjaka.

Kuhani ili pečeni krumpir?

Općenito se smatra da je kuhani krumpir bolji izbor od pečenog krumpira, no je li to zaista tako? Pečeni krumpir može biti dobar izbor, no, bolje bi ga bilo peći na nešto nižim temperaturama.- Također, potrebno je voditi računa o tome koliko se i kakve masnoće dodaju kod pečenja krumpira.

Krumpir – nutritivna vrijednost

Krumpir sadrži 85 kalorija na 100 grama.

Vode krumpir sadrži 79 grama na 100 grama krumpira.
Ugljikohidrata krumpir sadrži 17,5 grama na 100 grama krumpira.
Bjelančevina krumpir sadrži 2 grama na 100 grama krumpira.
Masnoća krumpir sadrži oko 0,1 gram na 100 grama krumpira.
Vlakana krumpir sadrži 2,2 grama na 100 grama krumpira.

Može li se jesti svježi krumpir?

Svježi krumpir se ne bi trebao jesti, nego ga je potrebno prije konzumacije termički obraditi. Svježi krumpir može sadržavati bakterije koje negativno djeluju na organizam te se uništavaju kuhanjem odnosno termičkom obradom krumpira.

Konzumacija svježeg krumpira bi mogla imati razne negativne efekte, te ju je u svakom slučaju bolje izbjegavati.

Koliko se može čuvati krumpir?

Krumpir se može relativno dugo čuvati, a kod svježeg krumpira se počnu primjećivati promjene kako stari. Koliko će dugo krumpir ostati svjež ovisi o mnogo faktora, od početnog stanja krumpira, pa do načina skladištenja, u čemu je te u kakvom je prostoru i na kakvoj temperaturi. Hladnije temperature i mračni prostori mogu pomoći da krumpir može trajati mjesecima.

Da krumpir više nije dobrom stanju može se primijetiti po tome što je izgubio na čvrstoći. Te se po njemu pojavljuju mrlje. Kada krumpir postane skroz mekan ili kašast, nije siguran za jelo te ga je bolje baciti.

Krumpir koji je počeo trunuti često ima i izražen miris.

Ako vam se desilo da krumpir proklija, odnosno da se iz njega pojavljuju mali pupoljci / klice, takav krumpir se i dalje može konzumirati. No, klice je sve potrebno odstraniti i njih se nikako ne bi trebalo konzumirati.

Koliko dugo se može čuvati kuhani krumpir?

Kuhani krumpir, ako se čuva u frižideru, može trajati do 4 dana.

Kod kuhanog krumpira se može pojaviti plijesan, što je očit znak da se krumpir pokvario i da više nije dobar za konzumaciju. No, čak i kad nema takvih znakova kuhani krumpir ne bi trebalo dugo čuvati.

Kuhani krumpir se često spominje kao bolja varijanta pripreme krumpira. S obzirom da se mnogi kvalitetni sastojci krumpira nalaze upravo u njegovoj kori, krumpir bi kada se kuha s korom, trebao dobro oprati neposredno prije kuhanja. Dobar izbor bi bila mala četkica koja bi pomogla da se krumpir dobro izriba i opere pod tekućom vodom prije kuhanja.

Kako spremiti i čuvati krumpir?

Krumpir se često kupuje u većim količinama, budući da se i često konzumira, te ga je dobro imati pri ruci. No, kako je najbolje čuvati krumpir kako bi što duže ostao svjež?

Krumpir bi trebalo čuvati na hladnom mjestu, optimalno na temperaturi 5 do 10 stupnjeva. Dobar izbor su spremišta, garaže, podrumi… Krumpir skladišten na ovakvim temperaturama može trajati čak i četiri puta duže od krumpira skladištenog na sobnoj temperaturi.

Krumpir bi trebalo čuvati na tamnom, odnosno dalje od izvora svjetlosti. Optimalan temperatura je 5 do 10 stupnjeva.

Iako je optimalno da se krumpir čuva na hladnijoj temperaturi, ipak ga ne treba čuvati u frižideru. Temperatura u frižideru je nešto niža od optimalne te će negativno djelovati na krumpir što može dovesti do kvarenja, pa čak i stvaranja loših spojeva u krumpiru koji mogu djelovati negativno ukoliko se konzumiraju. Isto vrijedi i za smrzavanje svježeg krumpira.

Svježi krumpir se ne smije čuvati u frižideru, niti u zamrzivaču.

Kuhani krumpir se može čuvati u frižideru.

Najbolji način za čuvanje krumpira je papirnoj vreći, koju je dovoljno samo s nečim pokriti, ili ostaviti otvorenu. Krumpir se ne bi trebao spremati u hermetički zatvorene vreće, posude i kutije.

Iako su papirne vreće najbolji izbor, kako bi se što duže očuvala svježina krumpira, on se može čuvati i kutijama papirnim ili plastičnim, no uvijek je bolje ne zatvarati posebno ne hermetički kutije.

Krumpir je najbolje čuvati u papirnoj vreći bez zatvaranja, te u papirnoj ili plastičnoj kutiji.

Kada je krumpir u zatvorenoj posudi ili vrećici, tada se smanjuje cirkulacija zraka, nakuplja se vlaga koja potiče kvarenje krumpira.

Ukoliko se krumpir želi pripremiti ranije ili prilikom pripreme obroka dođe do prekida, krumpir je najbolje ostaviti u hladnoj vodi. Krumpir će na suhom, kada je već oguljen, prilično brzo početi mijenjati boju, no u vodi krumpir kada je oguljen može trajati skoro cijeli dan.

Krumpir i bezglutenska prehrana

Krumpir je namirnica koja ne sadrži gluten te može biti dobar izbor kod osoba koje izbjegavaju gluten. S obzirom da je krumpir namirnica koja često može zamijeniti u prehrani kruh, kao i namirnica koja djeluje na sitost, krumpir može biti dobar izbor u bezglutenskoj prehrani. Više o bezglutenskoj prehrani: Što je BEZGLUTENSKA PREHRANA i tko od nje ima koristi – COVER magazin.com

Krumpir – sažetak

Krumpir je namirnica koja se može koristiti na brojne načine, ukomponirati u različita jela, te se ubraja među najkorištenije namirnice. Krumpir sadrži sastojke koji mogu pomoći organizmu u optimalnom funkcioniranju. Između ostalog krumpir pomaže očuvanju zdravlja kostiju, snižava krvni tlak, očuvanju zdravlja srca, probave… Sadrži foalte, kalij, vitamin C, vitamin B6, vlakna…Uz to krumpir može produljiti osjećaj sitosti te pomoći u reguliranju tjelesne težine.

Krumpir ima 85 kalorija na 100 grama, no s obzirom na njegovo djelovanje na probavu, produljeni osjećaj sitosti i smanjenje apetita, krumpir može biti dobar izbor kod osoba na dijeti za mršavljenje, ukoliko se ukomponira u plan prehrane i dnevni kalorijski unos kako bi se ostvario kalorijski deficit.

Vezano: