Analiza snova: Najpoznatije teorije analize snova
Iako nitko još nije uspio otkriti zbog čega točno sanjamo i čemu snovi služe o tome postoje neke znanstvene teorije. Neke od tih teorija analize snova navodimo ispod.
-1- Snovi nam pomažu procesuirati emotivna iskustva
Neki stručnjaci govore kako sanjamo jer nam to pomaže da procesuiramo neka emotivna iskustva koja proživljavamo tijekom dana. Do tog zaključka su došli jer je skeniranjem različitih područja mozga utvrđeno kako ista područja mozga rade dok sanjamo i dok proživljavajmo neka izrazito emotivna iskustva. Analizom nekoliko studija stručnjaci su došli do zaključka kako postoji vrlo dobar razlog zbog čega snovi u REM fazi su tako životopisni, uzbudljivi ili čak uznemiravajući ili strašni, a to je iz razloga jer tada mozak rješava neriješene emocije, sve ono što smo susprezali tijekom dana. Prema tim teorijama ako nam se nešto desilo uzbudljivo u nekom danu, to će se reflektirati kroz snove tri dana kasnije. Besmislenost i nepovezanost snova dolazi iz emocija. Mozak sam stvara slike prema emocijama i prema nasumičnim slikama koje smo vidjeli, čuli, razmišljali, pa čak možda i u pozadini nekih scena u filmovima ili igricama desetljećima ranije. Ovi teoretičari kažu kako snovi i nisu nešto što bi čovjek trebao tumačiti, nego da se cijeli proces odvija samostalno u mozgu i da mozak sam odradi sav posao povezujući nepoznate i poznate emocije s poznatim i zamišljanim slikama.
-2- Snovi na neki način vježbaju mozak
Jedna od teorija analize snova kaže kako postoji mogućnost da sanjamo jer na taj način pripremamo mozak na najrazličitije moguće i nemoguće životne scenarije.
Snovi su nužni kako bi pomogli mozgu da procesuira ogromne količine informacija koje mu pristižu tijekom dana. I dok se tijelo odmara, mozak sve preslaže pomaže da ujutro se probudimo staloženiji, te lakše dolazimo do rješenja i nosimo se sa svakodnevnim dilemama. Kroz snove se mozak vježba da bi kroz dan riješili sva pitanja za koja bi teško našili odgovor bez odmora i sna. Mozak kroz snove kreira još veći kaos, kako bi ono što prolazimo kroz dan lakše misaono obrađivali.
-3- Snovi pomažu da se sortiraju informacije prikupljene tijekom dana
Stručnjaci kažu kako možda sanjamo jer snovi pomažu da se sortiraju neke informacije koje smo prikupili tijekom dana. Kroz snove mozak odlučuje koje su informacije bitne da bi ih spremio u dugoročnu memoriju, a ono što nije bitno zaboravlja. Budući da tijekom dana se procjenjuje kako svaki čovjek čuje 10.000 do 30.000 riječi, a neki čak i više koji imaju u pozadini radio ili televiziju non-stop. To je ogromna količina informacija koju mozak treba procesuirati, a snovi pomažu da sve ono što smo svjesno primijetili i namjerno čuli, te ono što smo nesvjesno upili se optimalno sortira, kako bi nam svaki sljedeći dan bio lakši.
-4- Snovi služe u psihološke svrhe
Prema ovoj teoriji snovi otkrivaju neke naše podsvjesne emocije, te da na neki način obznanjuju osjećaje koje nismo osvijestili za vrijeme budnog života.
Krajem 19 stoljeća Sigmund Freud je objavio tekst koji se vrlo često spominje i danas “Interpretacija snova” u kojem je ustvrdio kako su snovi refleksija neispunjenih želja iz budnog života. Freud je sugerirao kako snovi sadrže dvije vrste informacija, ono što zapravo vidimo u snovima i ono što je skriveno, osnovno simbolično značenje. U tom kontekstu analiza snova bi se trebali vršiti na način da se naglas izgovaraju sve asocijacije vezane uz pojedine snove, te na taj način se otkriva dublje značenje snova i želje koje su skrivene u podsvijesti.
Montague Ullman razvio je svoj model analize snova prema kojem prvo se prepriča san, te se otkriju skriveni detalji. Zatim se razgovara o tome što bi osoba mijenjala u snu, te se na temelju tih promjena analizira što bi se moglo od tih promjena primijeniti u stvarnosti.
U današnje vrijeme najčešće se snovi analiziraju samostalno, uz pomoć sanjarica i tumača snova. Osobe se ujutro prisjete što su sanjale, a zatim u popularnim sanjaricama traže značenje najupečatljivijih simbola iz snova, te ih interpretiraju u kontekstu svakodnevnih situacija kroz koje prolaze.