VERBALNI NAPADI – Kako se nositi s verbalnim napadima [ SELFHELP ]

VERBALNI NAPADI – Kako se nositi s verbalnim napadima

Inicijalna ljutnja, šok ili strah se povećavaju  kada smo verbalno napadnuti.  Te emocije se vrlo brzo pretvaraju u želju za uzvratom, a javlja se potreba za pronalaskom krivca. Obrana se pretvara u cirkularnu borbu ili želju za dokazivanjem nevinosti, a sve rezultira pravom svađom.

Verbalni napad se definira kao upotreba riječi tonom i sadržajem tako da se manipulira, nekome prijeti ili pokušava kontrolirati nekoga. To uključuje uvrede, ponižavanje, omalovažavanje, zbijanje šala, ali i „isključivanje” tretiranje šutnjom, pokušaje da se nekoga zastraši, izolira, a sve u svrhu kontroliranja i postizanja vlastitih ciljeva.

Razumijevanje osnova komunikacija da biste razumjeli verbalni napad

Za svrhu uspostavljanja normalnog odnosa morate razumjeti komunikaciju.

Sva komunikacija se može klasificirati u 4 kategorije:

-1- tražimo informacije – pitanja

-2- dajemo informacije – izjave

-3- napadi – agresivna pitanja i izjave

-4- povlačenje – odbijanje verbalne komunikacije

Većina ljudi kada su verbalno napadnuti  odgovaraju davanjem informacija. Najčešće, te informacije imaju za cilj dokazati kako je napadač u krivu. To se često vraća ponovnim napadom. I vrtimo se u krug.

Pravilan odgovor bi bio u slučaju napada odgovor postavljanjem pitanja. Pitanja omogućavaju napadaču da  otpusti dio zgrčene energije i difuzira ljutnju, a osobi koja je napadnuta mogućnost da razumije što se događa prije odgovora.

Naravno, za sve to treba strpljenja i težnja da se na napad ne odgovara napadom. Ponekad je kontranapad učinkovit, ali vrlo rijetko.  Vježbanje strpljenja i postavljanja pravih pitanja je ipak najbolja strategija.

Dobar primjer:
Supruga: Već mi je dosta tvog trošenja novaca. Novac ne raste na drveću. Prestani kupovati  te stripove. Odrasti već jednom.

Suprug: Je li nedostaje  novaca s našeg računa? Nisam to znao. Jesmo li ušli u minus?

Supruga: Ne. Račun je u redu. Ali problem su glupi stripovi. Zbog čega ih moraš kupovati?

Suprug:  Ah, njih.  Bili su na sniženju. Pratim svoj budžet za hobije, ne prelazim granice. Mogu li nešto kupiti  tebi, ako  ti treba?

Supruga:  Ne, hvala.

Loš primjer:
Supruga: Već mi je dosta tvog trošenja novaca. Novac ne raste na drveću. Prestani kupovati  te stripove. Odrasti već jednom.

Suprug: A tko mi kaže, kraljica koja potroši  pola plaće na kremu. Ako me namjeravaš kritizirati, prvo malo pripazi na sebe. A za tvoju  informaciju bili su skoro badava, iako koliko ti trošiš mogu sebi kupiti  cijelu knjižaru.

Supruga: Odrasli muškarci i glupi hobiji! A što bih trebala prestati kupovati kreme i pustiti da izgledam kao neka štraca. Najbolje da ne kupujem ni odjeću.

Suprug: Dođem kući sretan, a ti me napadaš. Bolje je kad nisam tu. Idem s Mirkom na piće.

Supruga:  (rasplače se)

Što kada verbalni napadi prerastu u verbalno zlostavljanje?

Ako postavljanje pitanja ne funkcionira, a verbalni napadi prerastaju u verbalno zlostavljanje to postaje veći problem.

Verbalni napadi prerastaju u verbalno zlostavljanje kada uključuju skrivanje informacija, dovođenje u sumnju sjećanja žrtve napada, kada se u sumnju dovode osjećaji i misli žrtve napada, kada se verbalnim napadom okrivljuje osoba za nešto što nije mogla kontrolirati ili nije za to odgovorna, kada se osobu vrijeđa ili joj se psuje, te joj se pridaju etikete.

Obično s verbalnim zlostavljanjem povezujemo romantične veze,  ali verbalno zlostavljanje postoji u odnosima roditelj-dijete, profesor-učenik, šef – zaposlenik, među članovima obitelji, svekrvama i nevjestama, ali i među jednakopravnim radnim kolegama.

Ipak, osobe koje su žrtve verbalnih napada i zlostavljanja ne shvaćaju osnove, pa se često pitaju “kako mogu zaustaviti verbalne napade”. Odgovor je nažalost nikako. Ne postoji čarobni štapić kojim biste mogli zaustaviti drugu osobu da priča ono što želi ili radi ono što želi, ali možete pokušati nazvati stvari pravim imenom, prekinuti svoje loše reakcije na verbalni napad, te na taj način kod verbalnog zlostavljača osvijestiti što radi.

Morate  razumjeti činjenicu da ne možete zaustaviti verbalno zlostavljanje emotivnom reakcijom. Osoba koja vas verbalno zlostavlja zna da ćete reagirati na predvidljiv emotivan način. Osoba koja vas verbalno napada, napada vas iz razloga jer zna da tako “pobjeđuje”.  Većina osoba voli biti pobjednik, pa će taj obrazac ponašanja stalno ponavljati.  Možda zna i da ćete reagirati protunapadom i vrijeđanjem, a zatim ćete moliti tu osobu da vam oprosti, te će opet inicijalni verbalni zlostavljač izaći kao pobjednik.

Verbalni napadi imaju nažalost još jednu lošu stranu. Osim što ne možete zaustaviti nekoga da vas napada, ne možete ga ni naučiti da se osjeća dobro kroz “normalno” ponašanje. Čak i da ste najbolji psiholog, to vam neće pomoći da preobratite osobu koja je sklona verbalnim napadima. U ovoj situaciji osoba koja napada vas napada zato da bi se ona osjećala bolje, i nažalost tu nema pomoći.  Sve dok sama ne osvijesti što radi i ne poželi se promijeniti.

Za početak postavite granice “ispod kojih ne biste išli”, te odlučite kako ćete se dati potpuno u pokušaj da se verbalni napadi smanje i u konačnici prestanu. Kada govorimo o granicama one su osobne, ali u pravilu to znači da nećete tolerirati da vas netko verbalno napada pred drugim osobama, pred djecom, ako verbalni napadi počinju utjecati na vaše fizičko ili psihičko zdravlje, ako vam utječu na odnose s drugim ljudima ili mogućnost obavljanja svakodnevnih funkcija. Postavljanje osobnih granica pomoći će vam da više uočavate verbalno nasilje i da se zaštitite od produbljivanja problema, te spriječiti moguće psihološke ili emotivne posljedice.

Svaka emotivno nabijena situacija uključuje tri stvari: okidač, stajalište žrtve verbalnog napada o okidaču i ponašanje žrtve verbalnog napada nakon verbalnog napada.  Sve ovo morate razumjeti da biste razumjeli verbalno zlostavljanje.

Naučite razlikovati zdrave negativne emocije i one koje vas izgrizaju. Osoba nakon što ju je netko verbalno napao bi se trebala osjećati frustrirano, razočarano i tužno. To su normalne emocije koje verbalni napad izaziva. Međutim, ako se osjećate povrijeđeno, imate loše mišljenje o sebi i anksiozno morate znati kako to nisu “normalni” osjećaji. Nakon što vas netko verbalno napadne, nitko se ne može osjećati sretno ili mirno, ali verbalni napadi nikako ne bi trebali kvariti sliku o samima sebi.

Nasjinstinktivniji odgovor na verbalni napad bi bio pokušaj da logično objasnimo. Gotovo automatska reakcija osobe je da obranimo svoju čast i pokušamo uvjeriti nekoga da to što nam govori nije istina. Međutim, tu se ne uzima u obzir stavka da verbalni napadač nije osoba koja želi diskutirati o rečenom ili osoba koja je voljna slušati protuargumente. Činjenica je da razgovorom i argumentima ne možete “urazumiti” verbalnog napadača.  Najgora opcija je upuštati se u raspravu s verbalnim zlostavljačem i uzvraćati istom mjerom, jer će svađa eskalirati, a nakon svađe vi ćete biti osoba koja se izgriza, pa čak i moli za oprost.

“Jedini učinkovit način na koji možete izbjeći posljedice verbalnog napada i smanjiti učinak verbalnog napada je da prozovete osobu koja vas napada svaki put kada to napravi. Ako vas netko okrivi za nešto nad čim nemate kontrolu, trebate ignorirati sadržaj onoga što je rečeno, identificirati zlostavljanje, imenovati ga kao zlostavljanje i reći osobi koja vas verbalno napada da to ne radi”. (Evans, 2009.)

Npr. djevojka vas je okrivila da ste kasnili namjerno jer niste predvidjeli gužvu u prometu. Umjesto da joj objašnjavate kako niste mogli predvidjeti neočekivanu gužvu i da ne možete krenuti pola sata ranije, svaki put zbog toga što bi se jednom u pola godine mogla dogoditi gužva recite: “Prestani me okrivljivati za nešto na što nisam mogao utjecati”.

Recimo da vas neko nazove lašcem. Pokušaj da ga uvjerite da niste lažac neće imati nikakvog učinka. Samo recite: “Prestani me vrijeđati”.

Naravno, bit će situacija u kojima ni ova taktika neće polučiti plodom. Ako smiren i izravan pristup nema učinka, jedina razumna reakcija koja preostaje je da se fizički udaljite od verbalnog zlostavljanja.  Npr. ako netko viče na vas ili vas vrijeđa, a mirna izjava “prestani me vrijeđati” nema učinka, reakcija bi trebala biti napustiti prostoriju.

Na taj način pokazujete da nećete dopustiti da vas netko vrijeđa.

Neki verbalni zlostavljači će naučiti lekciju te će promijeniti svoj pristup prema vama, neki neće. Ako ste često žrtva verbalnog zlostavljanja od strane partnera, kolege, šefa ili člana obitelji, možda je jedini izlaz da privremeno ili trajno prekinete vezu.

Kako da smirite bilo kakvu svađu

Čak i s osobama koje volite lako je izgubiti kontrolu, posebno ako osjećate kao da netko napada neke vaše osnovne vrijednosti ili stavove. Kada osobe osjećaju da im je napadnut integritet prirodno je da uzvrate.

Međutim, koliko se puta osjećate dobro nakon svađe?! Koliko puta ste postigli željenu poantu?! To dovodi do zaključka da svađe nisu ni ugodne ni učinkovite.

Bijeg od svađi se čini nekako neprirodan, ali to najviše ovisi o navikama. Ako se svađate cijeli život i to vam je ustaljeni obrazac rješavanja problema, normalno je da vam se konstruktivno rješavanje čini neprirodnim, ali jednom kada osvijestite kako svađe nemaju svrhu i da njima ne postižete ništa, možda se odlučite isprobati druge taktike.

Morate uzeti u obzir kako je potpuno nevažno hoćete li uzrujati drugu stranu, uzimajući u vidu cilj. Netko vas neće poslušati ni promijeniti svoje mišljenje samo zbog toga što ste ga prethodno svađom uzrujali.

Vaša reakcija na situacije ovisi o obrascima koje ste uspostavili, međutim oni se mogu mijenjati. Drugim riječima, vaša odluka da se posvađate ne donosi se u trenutku, nego se svađate jer ste navikli na takav način rješavati probleme, što znači da nije dovoljno odlučiti kako se nećete svađati, jer je teško kontrolirati ono što vam je s vremenom postalo prirodno ponašanje. Stoga morate stvarati naviku praštanja i razumijevanja. Ako imate naviku praštati kada ste napadnuti tada se nećete svađati. Ako imate naviku osuđivati, tada će ta navika izaći na površinu kada se osjetite napadnuto.

Trenirajte sebe da se rutinski smirite, učeći svoj um da reagira drugačije, te umjesto da se svađa traži dodirne točke i sredinu.

Stoga je ključ smirivanja svađa vježbanje popuštanja. Jedini razlog zbog kojeg se netko svađa s vama je zbog toga što mu je stalo do vašeg mišljenja. Ako vam nije do nekoga stalo ne biste se ni vi trudili objasniti mu svoje mišljenje. Stoga u svađama se prisjetiti kako je vama stalo do neke osobe, te kako je toj osobi stalo do vas. Ignorirajte komentare i kritike koji proizlaze iz frustracije, ljutnje i sličnih emocija.

Umjesto da se svađate nesuglasice iskoristite kao priliku da razvijate odnos s tom osobom.

Kako reagirati na zlobne i zločeste komentare [ SELFHELP ]

7 odgovora na uvredu

Vaša inicijalna reakcija kada vas netko uvrijedi vjerojatno bi bila vratiti istom mjerom, što zaista nije dobra ideja. Postoje mnogo bolji načini kako se nositi s uvredom.

-7- Definirajte je li to bilo slučajno, jer često u takvim situacijama možemo nekoga krivo shvatiti tko zapravo nije mislio ništa loše.

-6- Ako vas je bliska osoba uvrijedila recite da vas je to povrijedilo.

-5- Otiđite. Ako ne znate kako biste reagirali, najbolji način je da u tom trenutku otiđete bez ikakve daljnje rasprave. Ovo će obično drugoj osobi jasno dati do znanja da je pogriješila i često može imati jači utjecaj od bilo čega drugog.

-4- Nasmijete se i okrenite na šalu. Osobe koje se znaju nasmijati u takvim situacijama pokazuju drugima kako ne shvaćaju drugu stranu ozbiljno i kako im njihove riječi nemaju važnost. Čak ako vas je zaista zaboljelo nasmijte se i recite kako mora da je druga osoba imala loš dan.

-3- Ignorirajte i nemojte dati do znanja drugoj osobi da vas se njene riječi uopće dotiču. Ako nastavi istom mjerom, tada jednostavno okrenite leđa i otiđite.

-2- Duboko dišite i u glavi pjevajte svoju najdražu pjesmu ignorirajući ono što se događa.

-1- Ostanite što je moguće mirniji, jer što mirniji budete to će rezultati biti bolji.