Koliko sunca nam dnevno treba? [ ZDRAVLJE ]

Koliko sunca nam dnevno treba?

Svi znaju da je boravak u prirodi i općenito na otvorenom dobar za nas.

Vitamin D koji se proizvodi donosi brojne prednosti, a njegov nedostatak može uzrokovati mnogobrojne probleme. Međutim, vjerojatno niste znali da je štetnost nedostatka vitamina D i povećanog boravka u zatvorenim prostorima štetan kao pušenje.

Na kraju dvadesetogodišnje studije koju su proveli švedski znanstvenici, došlo se do zaključka kako je nedostatak izlaganja suncu izravno povezan s kraćim očekivanim životnim vijekom. Prema istraživanju, osobe koje  pretežno borave u zatvorenom sebi skraćuju životni vijek, jednako kao osobe koje puše.

Zbog čega nam treba sunce?

Sunčeve zrake imaju velike dobrobiti na organizam, a najvažnija je poticanje na proizvodnju vitamina D.  Vitamin D u organizmu ima na tisuće funkcija, među kojima je  jačanje imuniteta, pa i prevencija nastanka mnogih vrsta raka.

Koliko nam sunca treba?

Teško je ustvrditi točno koliko nam sunca treba, ali svakako je poželjno što više.

Što više boravite na otvorenom to bolje, osim kada se previše izlažete izravnom suncu i riziku nastanka sunčanih opeklina. Sunce ima najjače zračenje između 11 i 15 sati, pa ljeti izbjegavajte to razdoblje, a u ostalim godišnjim dobima, posebno zimi, potruditi se u ovom dobu dana upijati sunčeve zrake.

Potrudite se boraviti na otvorenom bar sat vremena dnevno, pomjerajući dob dana, ovisno o godišnjem dobu i jačini sunca.

Ljeti na suncu boravite kroz jutro i predvečer, a što je godišnje doba hladnije, a dan kraći, neka se boravak na otvorenom pomiče prema sredini dana.

Minimum je 10 minuta dnevno.

Djeca trebaju mnogo više sunca i igre na otvorenom

Stručnjaci sugeriraju kako djeci treba još više nego nama boravka na otvorenom, a njihov optimum bi bio tri sata dnevno, ne uključujući organizirane sportove.

Kretanje van zatvorenih i ograničenih prostorija, osim zdravstvenih, djeci donosi i mnogobrojne psiho-fizičke prednosti. Igra vani pobuđuje njihovu kreativnost, a prednosti idu do te razine, da djeca koja više borave vani imaju i bolji akademski uspjeh.

Kako priroda pomaže našem psihofizičkom zdravlju

Priroda je čudesna stvar, ali prema znanstvenim studijama može imati i jake moći izlječenja, poput poboljšanja raspoloženja, poticanja imunološkog sustava na bolji rad, a uočen je i potencijal borbe protiv nekih vrsta raka. Bez obzira bili na plaži, šumi ili u parku u susjedstvu, priroda nudi umirujući i iscjeliteljski efekt, a kada je u kombinaciji s fizičkom aktivnosti može pomoći da se borimo protiv depresije i anksioznosti.

Boravak u prirodi snižava krvni tlak i smanjuje stres. Već sama šetnja kroz prirodu i promatranje stabala smanjuje krvni tlak i reducira proizvodnju hormona povezanih sa stresom, kortizola i adrenalina.

Boravak u prirodi popravlja raspoloženje. Mnogobrojna do sada provedena istraživanja otkrila su kako nas priroda a vrlo jednostavan način čini sretnima. Anksioznost, depresija i ljutnja značajno se smanjuju kada provodimo vrijeme vani.

Boravak u prirodi nam pomaže da imamo bolji fokus. Istraživanja su otkrila kako i djeca i odrasli koji imaju poteškoća s kontroliranjem impulsa i fokusom, bolje se koncentriraju nakon što provedu određeno vrijeme prirodi.

Boravak u prirodi pomaže da se oporavljamo brže nakon nekih bolesti i operacija, a kod starijih ljudi podupire ljepšu starost. Istraživanja su otkrila kako osobe koje su često u prirodi imaju manje poteškoća sa spavanjem, manje se žale na bolove i bolesti, a smatraju se pokretnijima za obavljanje svakodnevnih aktivnosti.

Boravak u prirodi u konačnici pomaže da se bolje osjećate i imate bolje mišljenje o sebi. Boravak u prirodi nije vježbanje i najčešće ne zahtjeva fizički napor, ali popravlja samopouzdanje jednako kao i rad na vlastitom izgledu, Posebno aktivnosti poput šetnje, vožnje biciklom ili rada u vrtu.

Jedan od razloga je i što pomaže održati zdravu tjelesnu težinu. S jedne strane popravlja vaš san, a s druge pomaže da budete aktivniji, a i jedno i drugo pomaže boljem funkcioniranju metabolizma i učinkovitijem korištenju energije, odnosno sagorijevanju kalorija.

,